Paškom turizmu nedostaju hoteli

Investitori čija imena paška javnost ne zna, u posljednjih su pet godina kupili goleme zemljišne površine koje su PP-om grada Paga namijenjene za turističku izgradnju, no vrijeme prolazi, a na zemljištima se ništa ne događa. Neki su uvjereni da su zemljišta kupljena radi mešetarenja…

Na Pagu je počela još  jedna turistička sezona bez  novih hotela ili bilo kakvih  drugih većih turističkih objekata. Obećanja što su ih  lokalni političari davali šakom  i kapom o izgradnji hotela i  raznih drugih turističkih objekata, vila i slično, pokazala  su se kao mrtvo slovo na  papiru. Pag raspolaže s oko  500 hotelskih ležajeva što turistički djelatnici smatraju nedovoljnim za ozbiljniji turistički razvoj.
Bez strategije razvoja
Primjerice, od Paga znatno  manji Rab ima deset puta više  hotelskih ležajeva. Prije osam  godina, u vrijeme donošenja  Prostornog plana grada Paga  na sjednicama Poglavarstva i  Gradskog vijeća govorilo se o  potrebi urbanizacije milijuna  metara četvornih pašnjačkih  površina radi izgradnje turističkih zona na kojima će,  kako se govorilo, “vrlo brzo  početi gradnja i turistički razvoj, a samo s jednom zonom  osigurat će se oko 200 radnih  mjesta.” Zanimljivo je kako se  od konca devedesetih pa sve  do danas politička podrška  svakom velikom projektu objašnjava na isti način, najavom  otvaranja radnih mjesta. Kada bi se zbrojilo sve što se od  1997. godine do danas  obećavalo graditi u Pagu i  kada bi se zbrojila sva  obećana radna mjesta Pag bi  danas imao oko 4.000 zaposlenih, jedanaest hotela,  oko 3.000 apartmana i vila,  najmanje dvije marine, šest  kampova, a manje turističke  objekte čija se gradnja  obećavala ne treba ni spominjati. Uz sve to, najavljivala  se i izgradnja turističkih naselja. No, od svega nije se  dogodilo ništa. Investitori čija  imena paška javnost ne zna, u  posljednjih su pet godina kupili goleme zemljišne površine koje su PP-om grada  Paga namijenjene za turističku izgradnju, no vrijeme  prolazi, a na zemljištima se  ništa ne događa. Neki su uvjereni da su zemljišta kupljena radi mešetarenja, dok drugi smatraju kako su kupci  imali ozbiljnu namjeru graditi, ali ih je u tome spriječila  gospodarska kriza. Treći smatraju kako se gradnja hotela  ne isplati jer se radom u dva  do tri mjeseca godišnje ne  može ostvariti zarada. Takav  stav je neobičan jer je pitanje  zašto bi netko davao milijune  za kupnju zemljišta znajući  kako neće ništa graditi jer se  to ne isplati. Možda su najbliži istini oni koji tvrde kako  je za sve pogreške krivo to što  Pag nema dugoročnu strategiju razvoja. Jedan paški političar s velikim iskustvom u  radu gradske uprave, koji je  želio ostati anoniman jer se,  kaže, ne želi svrstavati ni na  jednu političku stranu, smatra  kako je temeljna pogreška u  tome što se prostorni planovi  donose bez dugoročne strategije razvoja.
Hotelski kompleks –  jezgra razvoja
 – Nije mi jasno kako se  mogu raditi i Prostorni plan  grada Paga i planovi nižega  reda kao što su urbanistički  planovi uređenja, a sve bez  vizije u kojem bi se smjeru  Pag trebao razvijati i što su  prioriteti. Kuća se ne gradi od  krova nego od temelja. Pagu  je potrebna dugoročna strategija razvoja koju trebaju  izraditi stručnjaci i onda se  mogu raditi i planovi. Ovako  se sve to radi doslovno napamet, po sistemu sad ćemo  ovo, sad ćemo ono, a nema  nikakve vizije razvoja, kaže  paški političar.
Na sjednicama Gradskog  vijeća nikada se nije ozbiljno  raspravljalo o dugoročnoj  strategiji razvoja Paga. U Pagu se, smatraju mnogi, važne  odluke donose stihijski ili  zbog određenih političkih ili  nekih drugih interesa i zbog  toga se mnogo toga radi pogrešno, a posebice ono što se  odnosi na turizam. Prema podacima Turističke zajednice  grada Paga prošle godine je u  Pagu boravilo oko 90.000 turista i ostvareno je oko milijun  noćenja. Te brojke zvuče poput bajke, ali stvarnost je drugačija. Brojku bajkovitim čine  gosti iz kampa “Šimuni”, a  sliku o paškom turizmu u  posljednje tri godine spašavaju i tisuće posjetitelja Zrća  koji u kolovozu spavaju u  Pagu jer u Novalji ne mogu  pronaći smještaj. Iz svega toga može se zaključiti kako je  paški turizam na niskim granama. Turistički djelatnici  smatraju kako je Pagu potreban velik hotel ili kompleks hotela što bi bila jezgra  razvoja turizma. Takvom stavu ide u prilog iskustvo s  hotelom “Bellewue” koji je  izgrađen 1968. godine. Hotel  “Bellewue” je imao 370 ležajeva i bio je najveći hotel na  otoku. Tako veliki hotel je  potakao gradnju drugih, manjih turističkih objekata i obogaćivanje turističke ponude  tako da se u samo dvije godine broj turista u Pagu povećao za 400 %. No, u to je  vrijeme Pag imao dugoročnu  strategiju razvoja u kojoj je,  doduše, turizam bio na drugom, a solarstvo na prvom  mjestu. Danas je, prema riječima političara, turizam na  prvom mjestu, ali se za razvoj  turizma gotovo ništa ne radi.