Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Baštijun gori jer općine koje ga koriste nisu htjele participirati u sanaciji

Autor: Jelica Farkaš

26.07.2009. 22:00
Baštijun gori jer općine koje ga koriste nisu htjele participirati u sanaciji

Foto: Jelica FARKAŠ



Grad Biograd i Fond dogovorili su model sanacije u kojem bi jedinice lokalne samouprave platile 40 posto iznosa, srazmjerno otpadu kojeg odlažu, ali okolne općine nisu bile spremne izdvojiti sredstva
Nakon višednevnog izvještavanja o požaru, koji je zahvatio biogradsko odlagalište otpada Baštijunski brig, slijede daljnje aktivnosti na rješavanju ovog problema. Kako su nas izvijestili direktor tvrtke Bošana Krunoslav Pešić i biogradski gradonačelnik Ivan Knez, slijedom inspekcijskog nadzora, kao i pristiglog rješenja Ministarstva zaštite okoliša, koje nalaže hitnu sanaciju deponija, Grad se za pomoć i hitna interventna sredstva obratio Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.
Na teren je izišao i direktor spomenutog fonda Vinko Mladineo sa suradnicom Renatom Pavlina, djelatnicom zaduženom za odlagalište. Na pitanje zašto odlagalište nije već ranije sanirano, kad se zna da na njemu često nastaju požari, Mladineo kaže:
– Grad je poduzeo one aktivnosti koje su bile nužne, a to znači pripremio se za postupak sanacije već ranije. Riječ je o velikoj sanaciji procijenjenoj na oko 57 milijuna kuna, s time da fond treba participirati sa 60 posto, a to znači 34 milijuna kuna. Međutim, takve sanacije ne pripremaju se ad hoc, već zahtjevaju nužnu dodatnu dokumentaciju poput Studije utjecaja na okoliš, istražne radove, lokacijsku i građevinsku dozvolu, kaže Mladineo.
Biograd je već ranije obavio potrebne predradnje, no do realizacije sanacije nije došlo. Iako su Grad i Fond međusobne odnose korektno uredili, nije došlo do sporazuma s Gradom i jedinicama lokalne samouprave koje koriste odlagalište. Prema dogovorenim kriterijima svaka općina trebala je participirati u sanaciji u srazmjeru s otpadom koji odlaže. Kako se to nije moglo dogovoriti, a Grad Biograd nije preuzeo obvezu da sam participira u cijelosti, natječaj je poništen te je sada nužno raspisivati novi.
U međuvremenu Fond i grad su se dogovorili da će ograditi odlagalište, izgraditi požarni put i ulaznu rampu kako bi spriječili ponovni požar. Za tu sanaciju već je izdvojeno 1,7 milijun kuna, a dogovoreno je da se izradi i dopuna postojeće dokumentacije, prema kojoj bi se na samoj lokaciji obavila sanacija komunalnog otpada. Na istoj lokaciji neće se graditi transfer stanica, jer je Grad svojim prostornim planom odredio da će ta lokacija biti sportsko-rekreacijski prostor i gospodarska zona.
– Dogovorili smo se da ćemo pristupiti izmjeni projektne dokumentacije, čime ćemo pojeftiniti projekt. Nakon razgledanja odlagališta i razgovora s gradonačelnikom, konstatirali smo da je stanje odlagališta prilično loše te da se odlaganje nije obavljalo na prihvatljiv način, ali na tom lokalitetu postoje doista velike količine komunalnog otpada, pretpostavlja se oko 200 tisuća metara kubičnih. Stoga, da se izbjegne ponovni požar, taj lokalitet ide u hitnu konačnu sanaciju, kaže Mladineo ističući kako Fond na ovom području ima četiri projekta za koja je već odobrio gradu 35 milijuna kuna bespovratne financijske pomoći.
– Radi se o različitim projektima, neki od njih su namijenjeni za sanaciju odlagališta, dio za nabavu komunalne opreme, a tu su i projekti vezani za energetsku učinkovitost, ekološki prihvatljivu rasvjetu, očuvanje okoliša i drugo. Što se tiče odlagališta, odmah se kreće u realizaciju sanacije, za početak onima najnužnijima, koji će spriječiti eventualni novi požar, a potom će se objaviti natječaj i početi s izvođenjem ostalih predviđenih radnji, zaključuje Mladineo.
Gradonačelnik Knez je kazao da je zadovoljan dobrom suradnjom s Fondom, posebno odobrenim sredstvima za sanaciju Baštijunskog briga.
– Problem susjednih općina i Grada nadamo se konačno riješiti na način da se osnuje nova tvrtka Baštijunski brig d.o.o., u kojoj bi 50 posto vlasništva imao Biograd, 20 posto Sveti Filip i Jakov, 20 posto Pakoštane, sedam posto općina Pašman i tri posto općina Tkon. Nadamo se da ćemo se dogovoriti, ubrzo raspisati natječaj za najpovoljnijeg izvođača radova te krenuti u konačni obračun s tim dugogodišnjim problemom, rekao je gradonačelnik Knez.