Hrvati iz Mundimitra predstavili se Preku

Slika korisnika admin
Zanimljive plesne točke povezuju modernost i tradiciju

Folklorna grupa "Kroa Tarantata" iz mjesta Mundimitra u pokrajini Molise u Italiji, predstavila se u subotu pjesmom i plesom na ljetnoj pozornici u Preku. Članovi folklorne grupe s voditeljima Antoniom Sammartinom i Vesnom Ljubić Sammartino u Preku su nastupili posredstvom Povjereništva Matice Hrvatske Preko i Turističke zajednice Općine Preko. Goste iz Mundimitra uime Matice hrvatske Preko i Turističke zajednice Općine Preko pozdravio je prof. dr. sc. Robert Bacalja.

- Na povratku iz Zagreba, a nastupili smo na smotri folklora, u Preku gostujemo na poziv prof. dr. sc. Bacalje s kojim dugo surađujemo na kulturnim projektima. Dolazimo iz Mundimitra ili na talijanski Montemitra, jedno od tri sela gdje se govori 'na našo' starohrvatskim jezikom. Druga dva sela su Filič ili San Felice i Kruč ili Acquaviva Collecroce, kaže Ljubić Sammartino.

Na ljetnoj pozornici u Preku u modernom aranžmanu izveli su pjesmu staru 500 godina "Lipa Mara" s temom o hrvatskom banu Ivanu Karloviću, sačuvanoj usmenom predajom kroz stoljeća.

Moliški Hrvati nakon 500 godina boravka u Italiji 1999. godine dobili su status autohtone jezične manjine. U očuvanju hrvatskog identiteta jezika, narodnih pjesama i glazbe pomaže nam i Hrvatska preko financiranja kulturnih projekta. U tri sela pokrajine Molise danas je oko 2.000 stanovnika i oko 1.000 govornika hrvatskog jezika. Jezik je živa tvar koja se mijenja i nestaje, svjedočila sam nestanku riječi srebreno. Ta se riječ više ne upotrebljava, kaže Vesna Ljubić-Sammartino, profesorica hrvatskog jezika iz Mundimitra. U školi učenici uče talijanski jezik i jedan sat hrvatskog standardnog jezika. Moliški Hrvati smatraju se jednako Talijanima i Hrvatima.

- 'Kako je lipo hoditi u srid mora' starohrvatska je pjesma koju je u modernom aranžmanu obradio pjesnik Antonio Sammartino, a pleše se na tarantu, južnotalijanskom plesu brzog ritma. Naša zaklada dobila je ime po rano preminuloj studentici hrvatskog jezika Agostini Piccoli koja je počela pisati rječnik starih hrvatskih riječi i zahvaljujući njoj od Italije je dobiven status autohtone jezične manjine. Zaklada svake godine raspisuje natječaj za literane radove za pjesme na talijanskom i moliškom hrvatskom jeziku. Dobitnici najboljih radova dobivaju vrijedne nagrade, kazuje Ljubić Sammartino.

 Na ljetnoj pozornici u Preku posjetitelji su pljeskom nagradili članove Folklorne grupe "Kroa Tarantata" iz Mundimitra, posebice mlađahnu Ludovicu i Melanie na odličnim dionicama tarante. Pažnju gledatelja privukao je zvuk bufe, instrumenta izrađenog od kože sa stabljikom trstike po sredini, koja se polijeva vodom i okretanjem između ruku proizvodi neobičan zvuk po kojem je i dobio ime. U programu nastupili su još pjesnici Rocco Giorgetta i Gianluca Miletti i Antonio Sammartino. Maticu hrvatsku predstavili su Robert Bacalja, pjesnik, Mercedes Barić iz Udruge žena "Luzor", Šime Košta, Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana i plesna skupina TIM iz Preka.     

 OTIŠLI PRIJE 500 GODINA

U Mundimitru živi oko 500 stanovnika hrvatskog podrijetla, a još toliko ih je raseljeno diljem Italije. Sagrađeno je na brdu na oko 508 metara nadmorske visine s povoljnom klimom. Stanovnici Mundimitra po usmenoj predaji prije 500 godina nastanili su se u pokrajini Molise, bježeći iz Dalmacije s područja između rijeka Cetine i Neretve pred najezdom Turaka. Skupina doseljenika vjerojatno je došla bez svećenika, a do danas se sačuvao tek fragment "homo leč, homo spat, lipog Boga zvat". Folklorna grupa "Kroa Tarantata" čuva kulturno naslijeđe starohrvatske pjesme, glazbu i štokavsko-ikavski jezik iz nekadašnje domovine.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno