Zdrav duh i tijelo uz sunce, more i – blato!

Objekte koje su napravljeni prije tridesetak godina, i koji bi trebali omogućiti ugodniji i korisniji boravak pacijenata, dobrano je nagrizao i zub vremena, ali nažalost još i više ljudska ruka. To ne smeta vrijednim djelatnicima Opće bolnice koji daju sve od sebe da i u tim nedostatnim tehničkim uvjetima prime što veći broj potrebitih, i nastave tradiciju liječenja koja bi se, kako se najavljuje, uskoro mogla i opsežnije provoditi
Sredinom lipnja u našim je novinama objavljen članak o otvaranju sezone liječenja peloidom u Ninskoj laguni, koje se kao i svake godine, već desetljećima odvija u organizaciji Odjela za fizikalnu terapiju, rehabilitaciju i reumatologiju Opće bolnice Zadar, kojem su nužnu pomoć pružili i Grad Nin, kao i Zadarska županija. Objekte koje su napravljeni prije tridesetak godina, i koji bi trebali omogućiti ugodniji i korisniji boravak pacijenata, dobrano je nagrizao i zub vremena, ali nažalost još i više ljudska ruka. To ne smeta vrijednim djelatnicima Opće bolnice koji daju sve od sebe da i u tim nedostatnim tehničkim uvjetima prime što veći broj potrebitih, i nastave tradiciju liječenja koja bi se, kako se najavljuje, uskoro mogla i opsežnije provoditi.
Rijedak dar majke prirode
Jer Ninska laguna je rijedak dar majke prirode. Smještena neposredno uz sami centar povijesnog gradića Nina, još se u antičko doba koristila u svrhu liječenja. Kada govorimo o peloidima mislimo na blato ili mulj od organskih i anorganskih tvari, nastalih geološkim zbivanjima kroz vrlo dug period. Iako su znanstvena istraživanja dokazala da peloidna terapija nema kemijski učinak (radi se o efektu placeba), blagotvorni toplinski utjecaj je neosporan, o čemu svjedoči stotine pacijenata koji svakog ljeta hrle na ovo mjesto.
Dr. Nevena Birkića, rukovoditelja Odjela za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, zatekli smo u njegovoj ambulanti i oduzeli njegovim pacijentima nekoliko minuta za nekoliko pitanja vezanih uz ovaj segment njegove službe:
Kako ste zadovoljni ovogodišnjom sezonom?
– Sezona je bila u skladu s očekivanjima, znači kao i prethodne. Imali smo standardan broj pacijenata i, što je jako važno, dobro nas je poslužilo vrijeme, puno bolje nego prošle sezone. Znači, bilo je manje kišnih dana, tj. manje praznog hoda, što smo iskoristili u najvećoj mogućoj mjeri te se nadam da će samim time biti manje pacijenata tijekom jeseni i zime na ambulantnoj fizikalnoj terapiji.
Bez neželjenih posljedica
Kakva vam je suradnja s primarnom zdravstvenom zaštitom, i drugim suradnicima?
– Ta je suradnja kao i do sada bila standardno dobra i korektna, bez ikakvih nesporazuma, jer terapija i počinje od izabranog liječnika koji pacijenta s tegobama šalje k nama. Tu je i prijevoznik, a naravno kao vrlo bitan čimbenik Zadarska županija i Grad Nin, tako da možemo govoriti o timskom radu.
Ima li ovakva terapija kakvih negativnih nuspojava s obzirom da se ipak radi o izlaganju sunčevim zrakama, a iz godine u godinu slušamo o njihovoj štetnosti?
– Pri ovakvom vidu fizikalne terapije obvezno uzimamo u obzir dob i opće stanje pacijenta, eventualne druge bolesti pri čemu najveću pažnju obraćamo na kardiopate i hipertoničare. Nismo imali nikakvih neželjenih posljedica. Pacijenti su na vrijeme upozoreni na rizike, osobito oni s kožnim problemima tako da ni ove godine nismo imali nikakvih problema, niti ih očekujemo.
Kad spominjete probleme s kožom, primjetno je da imate pacijenata sa psorijatičnim tegobama.
– Točno. Ninsko se blato pokazalo jako korisno pri psorijazi i psorijatičnom artritisu, i to je indikacija koju trebamo posebno naglasiti.
Možemo li stoga reći da su prirodni resursi maksimalno iskorišteni?
– Ove smo godine primili više od tri stotine pacijenata. Maksimalno smo iskoristili ono što smo mogli i to tako da smo na vrijeme obavili predradnje, obavijestili i pregledali pacijente te već u lipnju otvorili sezonu koja, evo, traje sve do samog kraja kolovoza, kada smo za ovu godinu gotovi.
Mogu li pacijenti nastaviti s naučenim vježbama i u zimskoj sezoni i bez blata i sunca?
– Naravno. Preporuka je da se vježbe nastavljaju jer sam pokret je zdravlje. To važi i za sve ljude koji drže do svoga dobrog stanja, da se što više kreću i paze na svoju kondiciju.
Spremate li se već sada za iduću sezonu i hoće li biti kakvih izmjena u odnosu na dosadašnji način rada?
– O tome je teško govoriti, s obzirom da bi mogla početi gradnja lječilišta Ninsko blato. O tome dosta ovisi, ali se nadamo da će se bez obzira na okolnosti liječenje u ovakvom obliku nastaviti do trenutka kada bude izgrađeno pravo suvremeno lječilište.
U Ninsku lagunu smo stigli upravo kada je oveća skupina pacijenata pod nadzorom fizioterapeuta završavala ranojutarnje grupne vježbe, nakon kojih su bili spremni za nanošenje peloida na bolna mjesta na tijelu. O svemu tome vodi brigu uigrana ekipa zadarske Opće bolnice, sastavljena od liječnika – fizijatra te fizioterapeuta i medicinske sestre. Bili smo iznenađeni ugodnom, tihom atmosferom, čistoćom i bistroćom mora, na koju nismo navikli kada su u pitanju zadarske pješčane plaže. Ovoga smo jutra zatekli medicinsku sestru Milevu Mudražiju i fizioterapeute Vesnu Marin i Silvanu Mumelaš. S nama je bila i Slavica Kaštela, odgovorni fizioterapeut Odjela za fizikalnu medicinu koja se tijekom cijelog ljeta skrbi da sve potrebe pacijenata i osoblja budu zadovoljene. Ljubazni su nas domaćini proveli cijelim kompleksom i objasnili nam sistem rada, kao i specifičnosti ovakvog sistema liječenja.
Teški uvjeti
Koliko se razlikuje rad na fizikalnoj terapiji i ovdje, na terenu?
– Bitno je drukčije, jer se radi na otvorenom i u okružju prirode. Uvjeti su teški, ali je suradnja s pacijentima lakša te su kontakt i rad dobri, čime su pacijenti osobito zadovoljni. Činjenica je da im ovo ljetno angažiranje umnogome pomaže da se bolje osjećaju tijekom zime što im, naravno, puno znači.
Kakva je procedura dolaska i boravka?
– Sve počinje od primarnog liječnika koji pacijenta šalje k fizijatru. On otvori karton i upućuje ga k nama. Prijevoz je organiziran posebnim autobusom koji polazi u ranim jutarnjim satima, a povratak je predviđen iza podneva u dva navrata. Pacijenti se po dolasku raskomote i rade grupne vježbe koje vode fizioterapeuti, nakon čega slijedi mazanje blatom i to najviše dvaput tijekom boravka. Ako je potrebno vrši se i mjerenje krvnog tlaka, a liječnik – fizijatar i medicinska sestra su uvijek pri ruci, ako se netko ne osjeća dobro ili ima druge smetnje.
Kakav je profil pacijenata koji dolaze ovdje?
– Osim ljudi iz naše županije, pacijenata imamo i iz cijele Hrvatske koji kada jedanput dođu dolaze redovito svake godine – iz Zagreba, Slavonije, Rijeke, Pule i drugih mjesta. To su ljudi mahom s reumatskim tegobama, ali i s drugim zdravstvenim smetnjama, jer je utjecaj sunca, toplog mora i peloida, blagotvoran i kod osteoporoze, liječenja neplodnosti (za to postoji i poseban boks) i pojedinih kožnih bolesti.
Bi li ljudi mogli doći ovdje s nekoliko kanti napuniti auto i doma se mazati i vježbati “u vlastitom aranžmanu”?
– Ovakva terapija ide u kombinaciji vježbi, sunca, mora i peloida, te jedno bez drugoga ne bi imalo isti učinak. To, naravno, ne važi za vježbe koje su korisne u svim uvjetima. Osim toga ova netaknuta priroda posebno djeluje na opće stanje pacijenta. Važna je temperatura mora, refleksija sunca, a i samo blato nema isti učinak onda kada se svježe izvadi, ili onda kada se drži dva dana u kanti u kupaonici.
Često viđamo ljude koji se namažu od glave do pete i onda cvrče na podnevnom suncu. Je li to pametno i koja su područja tijela posebno osjetljiva?
– Naravno da se takve stvari ne rade bez stručnog nadzora a osobito treba paziti na područje štitnjače, bubrega, lakatne i koljenske jame koje se ne tretiraju.
Kako je vama biti cijelo jutro “na terenu”?
– Nije lako, osobito kada uzmete u obzir visoke temperature. Ovdje nema klima-uređaja. Radimo i subotom i nedjeljom. S druge strane, u prirodi smo, vlada pozitivna atmosfera, a ako su zadovoljni pacijenti – zadovoljni smo i mi.