Žene su nedovoljno svjesne svoje političke snage

Devedesetih je obilježavanje Međunarodnog dana žena, samo okupljanje žena u stranačkim prostorijama na Trgu pet bunara, imalo karakter nečega što je u prošlim vremenima bila gotovo revolucionarnost, a danas je pripitomljeno kao aktivizam
Žene znaju reagirati u situacijama kriznim za državu, žene su 2000. odlučile da je vrijeme za promjenu, a na sljedećim izborima vidjet ćemo kako će reagirati na inflaciju i konstantna poskupljenja. Vjerujem da će žene i na sljedećim izborima reagirati malo bolje.
Ovim riječima predsjednica Foruma žena SDP-a Zadarske županije Milijana Urošević odgovara na pitanje o odnosu matematičke i realne uloge žena u rezultatima izbora.
Pedeset i dva posto građana Hrvatske su žene. No, već je i na prvi pogled jasno kako bi bilo pogrešno izvući iz ove premise zaključak da su, stoga, žene te koje odlučuju o rezultatima svih izbora u Hrvatskoj, i time o hrvatskoj politici u svim njezinim aspektima. Iz razgovora s zadarskim čelnicama unutarstranačkih organizacija žena može se zaključiti kako žene ne glasuju nužno za žene, čak ni onda kada imaju priliku. Od strane organizacija, kako političkih tako i onih kojima politika nije djelatnost, često se može čuti isticanje brojčane premoći žena, no do sada ona u značajnijoj mjeri nije u prepoznata kao realan politički potencijal.
Tiha većina
Naša prosječna žena na to tako ne gleda i ne razmišlja o tome da mi žene trebale glasovati za žene. To još nismo postigli. Tradicionalno razmišljanje o tome tko se treba baviti politikom nije svojstveno samo muškarcima. Simptomatično je da žene nisu u nekoj značajnoj mjeri glasovale za Jadransku Kosor kada se kandidirala za predsjednicu države. Nismo se, kao društvo, u tom smislu bipolarizirali na žene i muškarce, zaključuje Mirjana Brnadić, predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinska” Zadarske županije.
– Do sada nije bilo tako da bi žene glasovale za žene, ali vjerujem da je to stoga što nisu ni imale priliku, ocjenjuje Mirna Polić, predsjednica Interesnog odbora Inicijative žena HNS u Zadru.
– Očito je da je zastupljenost žena unutar ukupnog stanovništva Hrvatske u disproporciji sa zastupljenošću žena u politici i na rukovodećim pozicijama. Mislim da većina žena u biti još uvijek u potpunosti nije svjesno svoje moći i svoje snage. Zato i želimo razvijati radnu i političku moć žena. Danas je neprihvatljiva uloga pasivnog pojedinca u socijalnom, a kudikamo više u liberalnom opredjeljenju. Osvješćivanje socijalnog problema izdiglo se s marginalnog na izuzetno bitno pitanje buduće egzistencije. Žena je uvijek kroz povijest bila važan nositelj socijalne empatije i tu svoju ulogu ne smije olako shvatiti. Osim toga, svjedoci smo velikog broja uspješnih, obrazovanih i poduzetnih žena koje snažno djeluju u svim životnim područjima, pa je i logičnim slijedom za očekivati da žene ostave upečatljiv trag i u politici, odgovara Morana Babajko, predsjednica Foruma žena HSLS-a Zadarske županije “Kraljica Jelena”.
– Forum žena SDP-a osnovan je ’96. godine, praktički odmah nakon što je ’95. u Pekingu donesena deklaracija o pravima žena i djece. Istina je da je naše geslo “Pola neba, pola zemlje i pola moći”, no istina je i da to još ne funkcionira. Istina je da su 52% građana žene, ali taj je odnos u politici puno manji, osobito ukoliko govorimo o političkoj ulozi žena na selu gdje su one daleko manje angažirane u političkim strukturama nego u gradu. Što se SDP-a tiče, moram napomenuti da smo mi u početku krenule kontaktirajući s nevladinim udrugama koje se bave pravima žena i nastojale zajedno raditi na istom cilju. Mnogo smo ’96. godine kontaktirali s odvjetnicom Dafinkom Večerina koja je u Zagrebu održala brojna predavanja na temu zlostavljanja žena. Također je istina da su žene, pa tako i one koje su u politici aktivne, dosta senzibilne kad je u pitanju humanitarni rad i ispravljanje socijalne nepravde, ali shvatile samo da od samog humanitarnog rada nema značajnijih društvenih pomaka i da se pomaci mogu dogoditi jedino djelujući kroz politiku. Imale smo podršku pokojnog predsjednika Račana koji je bio svjestan toga da su žene vrijedan element u politici. Činjenica je da su žene u politici pouzdan i korektan partner i da će vas prije prevariti politički partner, nego politička partnerica. Hoće li se to promijeniti kad žene budu u vežem omjeru u politici, teško je reći, ali za sad je još uvijek tako, navodi Milijana Urošević.
Politička (ne)prepoznatljivost
U korist Foruma žena SDP-a treba kazati kako je, makar na zadarskoj političkoj sceni, jedini ostvario javnu prepoznatljivost kao djelatno tijelo unutar političke organizacije čiji je sastavni dio.
Koji su razlozi doveli do toga da prosječan birač ili biračica danas nisu svjesni postojanja ekvivalentnih unutarstranačkih organizacija žena u drugim strankama?
Barem u jednom slučaju sa sigurnošću se može reći kako je odgovor jednostavan i svodi se na samo nepostojanje takve organizacije. Naime, do prije dva tjedna Hrvatska seljačka stranka u Zadru i Zadarskoj županiji nije ni imala organizaciju žena. Ipak, po podacima ove stranke četvrtina članstva su žene.
– Ono što je sada naš cilj je postići političku ravnopravnost žena. HSS nema takozvanu žensku kvotu , ali ima velik broj žena koje su svojim angažmanom sposobne stvoriti kvotu. Naša je namjera educirati žene kako da se istaknu i da dođu na vrh liste, kazala je u prilici predstavljanja javnosti novoizabranog vodstva gradske i županijske organizacije žena HSS-a “Hrvatsko srce” nacionalna predsjednica Marija Ledinski-Anić.
Provedba toga u djelo ostaje na Ireni Devčić-Buzov i Kati Ivković.
Ako se o ženskoj unutarstranačkoj organizaciji HNS-a nije mnogo čulo i pisalo, to je stoga što “u HNS-u situacija nije tako akutna kao drugdje” pojašnjava donedavna predsjednica Interesnog odbora Inicijative žena HNS u Zadru Vesna Sabolić čiji mandat u lipnju preuzela Mirna Polić.
– Kad sam predavala mandat ustvrdila sam da je cilj s kojim sam krenula u taj mandat postignut. Na početku mandata rekla sam kako dok ne postignemo da polovica članova u izvršnim tijelima strane budu žene nismo napravili ništa. To smo postigli. Moram napomenuti da u ukupnom članstvu HNS-a ima više žena, u izvršnim tijelima stranke u Zagrebu ima više od 50 posto žena. Mi smo u Zadru postigli da imamo polovicu žena, ali moramo još truditi, zaključuje Sabolić.
– Što se javne prepoznatljivosti tiče, moram reći da je teško doći do medijskog prostora, ali to ćemo nastojati učiniti organiziranjem niza predavanja koja kreću od jeseni, a koje će javno predstaviti politiku HNS-a prema ženama. U sklopu tih predavanja obrađivat ćemo niz tema od zdravstvene zaštite žena pojedinih dobi do toga kako pomoći po pitanju zapošljavanja ili samozapošljavanja ženama srednje dobi, obuhvaćajući naravno i teme koje su važne za mlade žene, a tiču se primjerice toga da u Zadru nema ni jednog dječjeg vrtića s cjelodnevnim boravkom, kazuje Mirna Polić.
– Jedna od bitnih zadaća koje je HSLS sebi postavo je upravo osvještavanje položaja žena kao moćnog biračkog tijela koje može i mora utjecati na realnu političku stvarnost. Žene se, općenito, pa tako i mi unutar naše stranke, sve više angažiramo u politici i naše aktivno sudjelovanje u donošenju odluka unutar stranke pokazuje da postajemo sve važnije. Mi donosimo drugačiji pogled na problem, drukčiji pristup i drukčiji senzibilitet pri njegovom rješavanju. Točno je da se žene još uvijek bore da se njihovo sudjelovanje u politici shvati jako ozbiljno, te nam je zato jedan od ciljeva i provoditi rodno i spolno osviještenu politiku i neprekidno unapređivati i povećavati sudjelovanje žena u politici, kazuje Morana Babajko, predsjednica Foruma žena HSLS-a zadarske županije “Kraljica Jelena”.
Njezin će zadatak biti zastupati političku ravnopravnost žena kada HSLS bude sastavljao liste.
– Na bogatoj baštini HSLS-a važno je političko mišljenje materijalizirati i učiniti ga ne samo prepoznatljivim već i vidljivim. Danas smo svjedoci mnogih obećanja putem raznih medija koja “odlaze u vjetar” ne nalazeći svoju realizaciju. Mi ostavljamo djelima da govore o nama, poručuje Bajbajko odgovarajući na upit kako HSLS-om Forum žena planira svoju organizaciju učiniti javno prepoznatljivom u odnosu na ostale unutarstranačke organizacije žena.
(Ne)dostižne liste
Sastavljanje lista nedvojbeno će za sve stranačke ženske organizacijej oš jednom biti izazov, a ponegdje i “tvrd orah” ili čak borba za svako žensko mjesto. O tome najbolje svjedoče podaci o u konačnici osvojenim mjestima u predstavničkim tijelima.
O ženskoj kvoti govori se prije svakih izbora, no postizborne su statistike porazne. Svega 22,2 posto vijećnika u Gradskom vijeću grada Zadra su žene, dok u Županijskoj skupštini taj udio iznosi 14,6 posto.
– 48% birača HNS-a su žene. Nismo zadovoljni time što u Gradskom vijeću HNS nema ni jednu ženu, ali 50 posto našeg Predsjedništva čine žene i svakako je naš cilj, kad su sljedeći izbori u pitanju postići da žene budu na prvim mjestima na listama, navodi Mirna Polić.
– Ne gledam na to kao da se mi žene trebamo nametnuti muškarcima u stranci. Mi se na sjednicama Predsjedništva sastajemo i zajednički donosimo program koji usmjerava naš rad kao stranke i naš rad kao zajednice žena. Ponekad se dogode i “ad hoc” akcije. Nije svrha Zajednice žena da se mi nešto namećemo da bi pokazale muškarcima koliko mi vrijedimo, već da aktivno djelujemo u zajednici kroz humanitarne i druge akcije i djelatnosti radimo na dobrobiti zajednice, pomognemo nekom, nekoj skupini ili nekoj obitelji, odgovara Mirjana Brnadić, predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinska” Zadarske županije
– Ni kod nas nije omjer 50 posto prema 50 posto. Kod nas Statutu postoji kvota od 40 posto koja nikad nije postignuta. Ali, gledamo naše prijedloge lista i koliko se SDP-a tiče, one su napravljene u skladu sa Statutom, no nakon tog valja uzeti u obzir da se liste potom usklađuju i s koalicijskim partnerima. Istina je i to da žene lako ustupaju svoja mjesta muškarcima jer je odnos žena prema politici suptilniji i nije tako ratnički. U Zadru se jako drži do toga da odnos žena i muškaraca bude u skladu sa Statutom u čemu imamo snažnu podršku predsjednika Županijske organizacije Svetka Šarića, navodi Milijana Urošević dodajući kako Forum žena SDP-a već planira niz aktivnosti koje bi njihovim članicama omogućio što bolji plasmana ne samo na listi, već i na izborima.
– Cilj Foruma žena je konstantno raditi na povećanju broja aktivnih žena i to radimo kroz niz seminara koje organiziramo i unutar kojih se provodi politička edukacija naših članica. Idemo i u inozemstvo i mnogo kontaktiramo sa socijalistkinjama iz Njemačke, BiH, Mađarske,a posebno dobru suradnju imamo s Sonjom Lokar iz Slovenije. Naša predsjednica Mirjana Ferić-Vac je potpredsjednica Socijalističke internacionale za Istočnu Europu. Kao članice Foruma žena smo izravne smo članice Socijalističke internacionale, dok je sam SDP još uvijek promatrač. Upravo sljedećeg tjedna dolazi u Zadar predsjednica Ferić-Vac i na sastanku će biti riječi o organiziranju za predstojeće lokalne izbore i o mjestima na listama. Tijekom rujna i listopada slijede nam novi seminari u pet regionalnih centara koji će biti usmjereni na edukaciju žena koje će imati prolazna mjesta na listama, najavila je Urošević.
Kuhinja u kući, humanost u politici?
U predizbornim aktivnostima, ali i u vrijeme koje nominalno nije predizborno i nerijetko koincidira s predblagdanskim razdobljem Božića i Uskrsa, stranačke organizacije i mladeži žena u javnosti se pojavljuju kao humanitarci, bilo da je riječ o organiziranju dobrovoljnog darivanja krvi ili prikupljanja ručkova za starije građane.
Svakako je riječ o hvalevrijednim akcijama, no teško bi se moglo ocijeniti pohvalnim što u velikom dijelu stranaka žene priliku za javni istup dobiju samo kao humanitarke ili eventulano uz naglašavanje njihove uloge rodilje i posljedično – majke. Žene su na taj način u politici zgurane u kutak humanosti i majčinstva na način koji je usporediv jedino s, u privatnoj sferi, guranjem žene u kuhinju.
Čelnica Foruma žena HSLS-a Morana Babajko s ovim se ne slaže.
– Iako i Hrvatska, kao jedna demokratska zemlja, teži što veći dio ženske populacije aktivno uključiti u politiku, svjesne smo da svaka promjena društvenih struktura zahtjeva određeni period i određene mjere pa tako i razbijanje predrasuda o muško-ženskim poslovima. Nama ženama je briga za dom i obitelj jednostavno urođena više nego što je to muškarcima, ali to ne znači da je prepuštanje ženama da se bave humanitarnim akcijama i ekvivalentna prepuštanju ženi kuhinje u kući. Mi, jednostavno, samo imamo veći senzibilitet za takva pitanja i bolje organizacijske sposobnosti. Opće poznata činjenica je da mozak kod žena može istovremeno obavljati više funkcija, tako se istovremeno možemo baviti i humanitarnim, socijalnim i tzv. ozbiljnim temama. Žene su još uvijek na prekretnici između svoje tradicionalne uloge i svojih novih ambicija. Mislim da je stereotipno prikazivanje žena koje ih ograničava na njihovu reproduktivnu ulogu ipak u opadanju, i da se sve više žene prikazuju i dokazuju i kao majke i kao osobe koje pridonose razvoju države, kazuje Babajko.
– Ne želim tako gledati na stvari. Politika je svijet muškaraca, ne žena. To ne znači da ne treba biti više žena u politici. Žene po svojoj prirodi ne streme masovnom angažmanu u politici i češće biraju život posvećen obitelji. Mali postotak žena želi se baviti politikom. Ne kažem da je to dobro. Naprotiv, smatram da bi žena u politici trebalo biti više, jer imaju veći društveni senzibilitete i predstavljaju bogatstvo u politici. Nije lako biti žena u politici i imati obitelj. Za to mora biti puno razumijevanja u kući. Lakše je muškarcu nego ženi otići i jedna ili dva mandata biti u Zagrebu. Da mi je saborski mandat bio ponuđen u vrijeme kad sam bila mlađa, ja otvoreno mogu reći da bih to odbila, jer nema tog angažmana koji bi zamijenio zadovoljstvo što iz dana u dan gledam odrastanje djeteta i u tome mogu pomoći, odgovara Mirjana Brnadić, predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinska” Zadarske županije.
 

“8. mart” nije komunistički praznik
Iako se iz današnje pozicije ovo može činiti pomalo bizarnim, dio svoje prepoznatljivosti u sredini koja je devedesetih ženi nametala regresiju u predsocijalističku ulogu kućanice s kuhačom u ruci, djetetom uz suknju i s križem oko vrata, dio svoje prepoznatljivosti Forum žena SDP-a duguje i tadašnjim obilježavanjima Dana žena.
Treba se podsjetiti kao je tada vladajuća politička garnitura, a nerijetko i mediji, zaboravljala na međunarodni, globalni karakter obilježavanja 8. ožujka i na to gledala kao na “revival” komunističkog 8. marta svodeći ukupnu povijest borbe žena za ravnopravnost na poklanjanje karanfila drugaricama. Devedesetih je obilježavanje Međunarodnog dana žena, pa i  samo okupljanje žena u stranačkim prostorijama na Trgu pet bunara, imalo karakter nečega što je u prošlim vremenima bila gotovo revolucionarnost, a danas je pripitomljeno kao aktivizam.