O tome koliko vrijedi zimmer frei neki će reći da ove godine općenito u Hrvatskoj donosi sto milijuna eura više nego lani. U svakom slučaju, riječ je o potencijalu kojeg se hrvatski turizam ne treba sramiti niti ga lošim zakonima treba kočiti
Onih slučajeva da “nona” ne zna jezik pa se jedva na telefon sporazumije s gostom o preuzimanju sobe, da se u ponudi objavi kako je apartman prvi red do mora, a nalazi se nekoliko kilometara u unutrašnjosti ili da se gosti neugodno iznenade kada shvate da imaju zajedničku kupaonicu, danas je u privatnom, odnosno obiteljskom smještaju sve manje.
Ovaj je turistički segment doista jedna od glavnih specifičnosti domaćeg turizma koji je i nadalje vrlo sezonalan sa sve kraćim sezonama. U ukupnom broju ležajeva u Hrvatskoj, čak oko polovice njih otpada upravo na ovaj vid smještaja. Za prihode od iznajmljivanja kažu da su najstabilniji prihodi turističkih zajednica i porezne uprave, kao i da u pravilu ima najmanje kašnjenja u plaćanju. Iznajmljivači su shvatili da ulaganjima u kvalitetu moraju naprijed jer će ih inače tržište izbaciti iz igre pa tako sve više uređuju svoje apartmane prema suvremenim traženjima na tržištu podižući i broj zvjezdica te prilagođavajući se suvremenom gostu i njegovim traženjima. A tu je nezaobilazan internet koji su neki uspjeli vrlo dobro prihvatiti kao alat kojim će se još više približiti gostima i kojim će lakše naći nove, potencijalne klijente, ali i način za zaobilaženje turističkih agencija kao posrednika.
U svakom slučaju, i u obiteljskom je smještaju, makar ne toliko u žiži interesa i medija, u ovom segmentu napravljen kvalitativni iskorak. Reklo bi se, ipak se kreće, što je vrlo bitno s obzirom na stanje u ovom, u fizičkim brojkama najvećem smještajnom segmentu u Hrvatskoj. Hoteli su naime, s 12 posto udjela u ukupnim kapacitetima, ipak najveći generatori turističkih prihoda.
Stariji iznajmljivači
Što ili tko čini obiteljski smještaj ustvari je vrlo teško precizno odgovoriti. No svatko će reći da je njegova prepoznatljivost, a time i jedan od glavnih motiva njegova opstanka i rasta kroz godine, onaj obiteljski štih i odnos domaćina prema gostu kao prema članu obitelji. Upravo takav individualan pristup i gostoljubivost glavne su karakteristike ovog vida smještaja što gosti i dan danas prepoznaju i cijene.
Po pitanju karakteristika obiteljskog smještaja zanimljiva je studija koju je izradio tim stručnjaka Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija na čelu sa Zdenkom Cerovićem. Naime, analiziralo se obiteljski smještaj u Primorsko-goranskoj županiji, jednoj od onih s najviše kapaciteta u apartmanima i sobama te koja ima najbolje organiziran obiteljski smještaj.
Prema ovoj je studiji iskorištenost svih kapaciteta u privatnom smještaju još uvijek vrlo niska i iznosi 42,6 dana. Prosječno jedan registrirani iznajmljivač ima za ponuditi na tržište 6,2 postelja po jednom iznajmljivaču ili 2,2 smještajna objekta. Ono što svakako nije dobro je visok udio iznajmljivača treće životne dobi, nauštrb novih naraštaja. Tako više od 55 posto nositelja rješenja za iznajmljivanje ugostiteljskih objekata u domaćinstvu spada u skupinu treće životne dobi, odnosno dob kada opada poduzetnička inicijativa i time mogućnost za mogući razvoj i povećanje kvalitete objekata u kojima se nude usluge smještaja. Što se pak tiče financijskog potencijala obiteljskog smještaja pokazalo se kako je 2008. realiziran ukupni neto promet od čak 422 milijuna kuna. Pritom se procjenuje da su iznosi provizije za rad u agencijama dosegli 98 milijuna kuna, a da je ukupan turistički promet od gostiju koji su bili smješteni u sobama i apartmanima na Kvarneru iznosila milijardu i 100 milijuna kuna.
Izdvajanje iz mase
Inače, o tome koliko vrijedi zimmer frei neki će reći da ove godine općenito u Hrvatskoj donosi sto milijuna eura više nego lani. U svakom slučaju, povećava se broj gostiju pa je tako na Kvarneru obiteljski smještaj ove godine imao najveći rast fizičkog prometa u odnosu na druge smještajne kapacitete. Sve to ukazuje da je ovo i nadalje potencijal kojeg se hrvatski turizam ne treba sramiti, dapače treba ga razvijati, povezati i bolje organizirati. Također ga se ne smije kočiti kao što se to danas čini nedorečenim zakonima i pretjeranom, neriješenom birokracijom.
Budućnost hrvatskog obiteljskog smještaja i smjer kojim bi se on trebao razvijati je stvaranje nove vrijednosti i daljnja specijalizacija. Iako se radi na tome da se stvore prepoznatljivi apartmani i sobe, još uvijek su oni koji nude, primjerice, noćenje u sjeniku, prava rijetkost.
Svako izdvajanje iz mase je dobro, ističe Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, međutim to ne znači da svi moraju poći tim putem jer za to nema potrebe, a niti svi imaju mogućnosti.
– Treba omogućiti uvjete da oni koji to žele mogu napraviti iskorak. Po meni prije svega treba olakšati poslovanje za sve djelatnosti u turizmu pa tako i za iznajmljivače. Zakoni su nam prekomplicirani, nekad neprovedivi i sami sebi kontradiktorni. Stoga se i događa situacija da u različitim dijelovima iste države imamo različita tumačenja zakona i da svatko radi po svom. U današnje vrijeme je turist najbolji i najrigorozniji inspektor stoga treba omogućiti ljudima da rade, a tržište će već regulirati tko dobro radi, a tko ne. U današnje vrijeme interneta se ništa ne može skrivati, kazao je Pinezić istaknuvši kako je u Strategiji razvoja hrvatskog turizma ključna stvar odgovoriti na pitanje što će od turizma dobiti sami građani koji žive u turističkim područjima, a što su u velikom broju upravo iznajmljivači, umjesto da se primarno vodi računa i interesima krupnog kapitala. Jer prostora za rast obiteljskog smještaja i dalje ima s obzirom na to da ovoj “mediteranskoj Kaliforniji” gravitira tržište Europe od 700 milijuna stanovnika.
Domus bonus
Ovaj veliki, ali raštrkani i neobjedinjeni segment turističke ponude posljednjih se godina nastoji dodatno zajednički povezati i stvoriti prepoznatljivim brendiranjem pa je tako nastao projekt Domus bonus koji označava kvalitetne smještajne objekte i iz Istre je proširen na cijelu Hrvatsku. Ovdje naglasak nije dan na geografsko “podrijetlo” već na visokokategoriziranost objekata.
S druge strane, u Primorsko-goranskoj županiji se pak ove godine počelo s provođenjem projekta Kvarner family kojim se, kroz kvalitetu i gostoljubivost, nastoji stvoriti upravo prepoznatljivost kvarnerskog obiteljskog smještaja. Prvi iznajmljivači već su dobili ploče, i to na Lošinju. Projekt se provodi kroz sustav županijske i lokalnih Turističkih zajednica, iznajmljivači se mogu, ali i ne moraju uključiti, a očekuje se da će se provedbom projekta stvoriti kritična masa objekata koji će postati prepoznatljivi nositelji turističke ponude.
Podizanje kvalitete u svakom je slučaju put kojim idu mnogi iznajmljivači, iako na njemu nailaze na brojne prepreke. Jedna od njih je i kategorizacija novih objekata odnosno prekategorizacija postojećih koja nije moguća ako objekt nema uporabnu dozvolu. A nju iznajmljivač kao privatna osoba, a ne obrt ili trgovačko društvo, može dobiti samo ako se nalazi u stambenoj zoni. Ako se pak iznajmljivač odluči otvoriti obrt, neće moći kategorizirati apartman koji se nalazi u stambenoj zoni jer se takav prostor tretira kao poslovni i treba biti u poslovnoj zoni. Povrh svega, ni lokalne samouprave često nisu prostorno-planski na terenu raščistile stvar tako da su iznajmljivači u velikim problemima. Tim većima, što do kraja ove godine ističe petogodišnji rok prilagodbe novim zakonskim pravilima prema kojima svatko tko ima više od 16 kreveta mora otvoriti obrt ili firmu. Ili odjaviti višak kapaciteta. Pri čemu se, u većini slučajeva, ponovno otvara pitanje ishodovanja novog rješenja za koji će trebati proći proceduru koja zahtijeva i uporabnu dozvolu objekta. Zbog svega toga udruge iznajmljivača su već upozoravale kako prijeti značajno smanjenje kapaciteta u ovom segmentu.
Prijateljski odnos
Tomo Radičević, predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja, upozorio kako su ulaganja za nove promjene značajna pa su u udruzi pokušali dogovoriti suradnju s bankama o povoljnim kreditima za iznajmljivače. Pokazalo se da je odaziv mali jer su kreditni uvjeti bili loši i neisplativi.
– Ne znamo što nas čeka sutra, rekao je predsjednik ove udruge navodeći da obiteljski smještaj bez ovakvih birokratskih barijera ima dobre šanse dići kvalitetu na viši nivo. To međutim mora pratiti i poboljšanje ponude sadržaja u samim destinacijama. Radičević je također naveo kako gosti koji dolaze u apartmane nisu gosti koji će tako lako ovaj vid smještaja mijenjati za hotel, isto kao što hotelski gost neće rado u apartman. Gosti u obiteljskom smještaju žele komociju i taj prijateljski odnos s domaćinima, a mahom se radi o obiteljima s djecom. Ovaj je iznajmljivač ukazao i na to da se sami iznajmljivači moraju prilagoditi novim vremenima.
– Ima i dalje problema i kod nas samih. Mislim da prije svega moramo očistiti smeće ispred svog praga i onda ići jače u marketing. Jer nedopustivo je da se dan danas gostima na dan pusti tek 15 minuta tople vode. Danas su klima uređaj, suncobran ili parkirno mjesto standardi, a ne luksuz. Jedan od naših problema je i usitnjenost dok su, primjerice, hotelijeri stvorili jak lobi. Većina vlasnika hotela su stranci. Hoteli 80 posto inputa imaju stranog podrijetla, a tek 10-ak domaćeg, osim toga se novac izvlači u strane zemlje. Mi smo pak u objekte uložili svoj novac, nikome ništa ne dugujemo, a njima idu potpore, dodao je Radičević zaključivši kako se bez hotela kao motora turizma ne može, no kako treba gledati i druge.
Unatoč brojnim otežavajućim okolnostima i preprekama koje su stavljene pred njih, iznajmljivači se čini se sve više discipliniraju. Barem ako je suditi po posljednjim podacima Državnog inspektorata o nadzoru u turzimu do 15. lipnja do 15. srpnja. Naime, prema njima se bilježe pozitivni rezultati u dijelu prijave gostiju Turističkim zajednicama, kao kod i uplata boravišne pristojbe. Što potvrđuje da se obiteljski smještaj ne smije zanemarivati.
Ubacivači gostiju
Ove godine u Hrvatskoj je zavladala prava pošast “ubacivača” gostiju. Riječ je, naime, o ljudima koji “love” goste doslovno po cesti i upućuju ih na određene apartmane. Tako su se nedavno makarske turističke agencije zajednički obratile javnosti tražeći da ih se zaštiti od ove pošasti koja je uzela maha i ne ostavlja pretjerano lijep dojam o hrvatskom turizmu. Ljudi govore da se time bave i oni s diplomom, očito zbog nemogućnosti pronalaska posla ili pak lijepe provizije koju će tako agencijama izbiti iz ruku.
PDV i dalje zatvara apartmane
Jedan od gorućih problema obiteljskog iznajmljivanja i nadalje je preniska granica za ulazak u sustav PDV koja je trenutno 85 tisuća kuna. Naime, ukoliko su im prihodi veći od famoznih 85 tisuća kuna godišnje, iznajmljivači ulaze u sustav PDV-a koji im znatno povećava troškove jer će osim PDV-a morati plaćati i porez na dohodak. Računa se da će, da bi im ostalo tih 85 tisuća kuna, morali uprihodovati preko 100 tisuća jer će im porezi pojesti razliku. Osim toga, u udruženjima iznajmljivača upozoravaju i na činjenicu da se nakon ulaska u sustav PDV-a iz njega ne može izaći tri godine. Dakle, iznajmljivaču su ruke vezane bez obzira na prihod. Stoga i ne čudi da mnogi već krajem kolovoza u apartmane stavljaju ključ u bravu te ne primaju goste, iako se oni najavljuju i traže slobodan smještaj. Samim time se broj dana popunjenja dodatno smanjuje, iako bi se kapaciteti mogli lijepo puniti i duže. S druge strane, zarada itekako dobro dođe pa se dio prometa jednostavno prelije u sivu zonu pa je samim time država na gubitku. No potonja se ni tu nije pokazala pametnim gospodarom, iako je na prošlogodišnjim Danima hrvatskog turizma (DHT) u Rovinju s pozornice predstavnik Ministarstva financija najavljivao povećanje limita za ulazak u sustav PDV-a na nekih 200 tisuća kuna. No, od svega toga nije do dana današnjeg bilo ništa. Inače, u zapadnoeuropskim zemljama je prosječna granica 35 tisuća eura.
Na ovu je temu ministru turizma Damiru Bajsu pisao i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina tražeći da se razmotri povećanje limita na 200 tisuća kuna. U pismu se navodi kako bi iznajmljivač, da bi uspješno poslovao po važećim propisima i nakon ulaska u PDV sustav, morao ući u ozbiljne investicije čime u stvarnosti ulazi u poduzetničke vode kao obrtnik ili trgovačko društvo.
O potrebi povećanja praga obveznog ulaska u sustav PDV-a sa sadašnjih 85 na 200 tisuća kuna postoji konsenzus Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore. Time bi se riješilo problem fiskalne preopterećenosti malih poduzetnika, odnosno u ovom slučaju, iznajmljivača obiteljskog smještaja u turizmu, navodi se u pismu kao i činjenica da bi ovakva pozitivna zakonska promjena pozitivno djelovala na pokretanje investicijskog ciklusa kod iznajmljivača. mislim da nije potrebno posebno elaborirati.
Podizanje granice PDV-a za iznajmljivače u obiteljskom smještaju predstavljalo bi priliku za razvoj, a za državu mjeru poticanja razvoja ukupnog turističkog proizvoda. Rezultiralo bi stvaranjem povoljnijih uvjeta za razvoj ovog važnog segmenta hrvatskog turističkog proizvoda te stvaranjem uvjeta za razvoj novih proizvoda, više novih i oplemenjivanje postojećih kapaciteta, otvaranje novih radnih mjesta, povećanje iskoristivosti kapaciteta i ostalo.
najnovije
najčitanije
Zadar
HOTEL PINIJA
[FOTO] Poznati zadarski hotel obnovio dio svoje infrastrukture: ‘Radovi su bili zahtjevni i teški…’
Hrvatska
PERUŠIĆ
Novo ruho jezerca u Kvartama
Hrvatska
VELIKI ČETVRTAK
Molitve i simbolika Velikog četvrtka u gospićkoj katedrali
Hrvatska
PU LIČKO-SENJSKA
Divljao na cestama pa se još hvalio snimcima na društvenim mrežama. Brzinu vožnje povećavao i do pet puta od dozvoljene
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE