Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Hotelski lobiji guše obiteljski smještaj

26.08.2011. 22:00
Hotelski lobiji guše obiteljski smještaj


O tome koliko vrijedi zimmer frei neki će reći da ove godine općenito u Hrvatskoj donosi sto milijuna eura više nego lani. U svakom slučaju, riječ je o potencijalu kojeg se hrvatski turizam ne treba sramiti niti ga lošim zakonima treba kočiti


Onih slučajeva da  “nona” ne zna jezik  pa se jedva na telefon sporazumije s  gostom o preuzimanju sobe,  da se u ponudi objavi kako je  apartman prvi red do mora, a  nalazi se nekoliko kilometara  u unutrašnjosti ili da se gosti  neugodno iznenade kada shvate da imaju zajedničku kupaonicu, danas je u privatnom, odnosno obiteljskom  smještaju sve manje.
Ovaj je turistički segment  doista jedna od glavnih specifičnosti domaćeg turizma  koji je i nadalje vrlo sezonalan  sa sve kraćim sezonama. U  ukupnom broju ležajeva u Hrvatskoj, čak oko polovice njih  otpada upravo na ovaj vid  smještaja. Za prihode od iznajmljivanja kažu da su najstabilniji prihodi turističkih  zajednica i porezne uprave,  kao i da u pravilu ima najmanje kašnjenja u plaćanju.  Iznajmljivači su shvatili da  ulaganjima u kvalitetu moraju naprijed jer će ih inače  tržište izbaciti iz igre pa tako  sve više uređuju svoje apartmane prema suvremenim  traženjima na tržištu podižući  i broj zvjezdica te prilagođavajući se suvremenom  gostu i njegovim traženjima.  A tu je nezaobilazan internet  koji su neki uspjeli vrlo dobro  prihvatiti kao alat kojim će se  još više približiti gostima i kojim će lakše naći nove, potencijalne klijente, ali i način  za zaobilaženje turističkih  agencija kao posrednika.
U svakom slučaju, i u obiteljskom je smještaju, makar  ne toliko u žiži interesa i medija, u ovom segmentu napravljen kvalitativni iskorak.  Reklo bi se, ipak se kreće, što  je vrlo bitno s obzirom na  stanje u ovom, u fizičkim brojkama najvećem smještajnom  segmentu u Hrvatskoj. Hoteli  su naime, s 12 posto udjela u  ukupnim kapacitetima, ipak  najveći generatori turističkih  prihoda.
Stariji iznajmljivači
Što ili tko čini obiteljski  smještaj ustvari je vrlo teško  precizno odgovoriti. No svatko će reći da je njegova prepoznatljivost, a time i jedan  od glavnih motiva njegova opstanka i rasta kroz godine,  onaj obiteljski štih i odnos  domaćina prema gostu kao  prema članu obitelji. Upravo  takav individualan pristup i  gostoljubivost glavne su karakteristike ovog vida  smještaja što gosti i dan danas  prepoznaju i cijene.
Po pitanju karakteristika  obiteljskog smještaja zanimljiva je studija koju je izradio  tim stručnjaka Fakulteta za  menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija na čelu sa  Zdenkom Cerovićem. Naime,  analiziralo se obiteljski  smještaj u Primorsko-goranskoj županiji, jednoj od onih s  najviše kapaciteta u apartmanima i sobama te koja ima  najbolje organiziran obiteljski smještaj.
Prema ovoj je studiji iskorištenost svih kapaciteta u  privatnom smještaju još uvijek vrlo niska i iznosi 42,6  dana. Prosječno jedan registrirani iznajmljivač ima za ponuditi na tržište 6,2 postelja  po jednom iznajmljivaču ili  2,2 smještajna objekta. Ono  što svakako nije dobro je visok udio iznajmljivača treće  životne dobi, nauštrb novih  naraštaja. Tako više od 55 posto nositelja rješenja za iznajmljivanje ugostiteljskih  objekata u domaćinstvu spada u skupinu treće životne  dobi, odnosno dob kada opada poduzetnička inicijativa i  time mogućnost za mogući  razvoj i povećanje kvalitete  objekata u kojima se nude usluge smještaja. Što se pak tiče  financijskog potencijala obiteljskog smještaja pokazalo se  kako je 2008. realiziran ukupni neto promet od čak 422  milijuna kuna. Pritom se  procjenuje da su iznosi provizije za rad u agencijama dosegli 98 milijuna kuna, a da je  ukupan turistički promet od  gostiju koji su bili smješteni u  sobama i apartmanima na  Kvarneru iznosila milijardu i  100 milijuna kuna.
Izdvajanje iz mase
Inače, o tome koliko vrijedi  zimmer frei neki će reći da ove  godine općenito u Hrvatskoj  donosi sto milijuna eura više  nego lani. U svakom slučaju,  povećava se broj gostiju pa je  tako na Kvarneru obiteljski  smještaj ove godine imao najveći rast fizičkog prometa u  odnosu na druge smještajne  kapacitete. Sve to ukazuje da  je ovo i nadalje potencijal kojeg se hrvatski turizam ne treba sramiti, dapače treba ga  razvijati, povezati i bolje organizirati. Također ga se ne  smije kočiti kao što se to danas čini nedorečenim zakonima i pretjeranom, neriješenom birokracijom.
Budućnost hrvatskog obiteljskog smještaja i smjer kojim bi se on trebao razvijati je  stvaranje nove vrijednosti i  daljnja specijalizacija. Iako se  radi na tome da se stvore prepoznatljivi apartmani i sobe,  još uvijek su oni koji nude,  primjerice, noćenje u sjeniku,  prava rijetkost.
Svako izdvajanje iz mase je  dobro, ističe Nedo Pinezić,  predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma  pri Hrvatskoj gospodarskoj  komori, međutim to ne znači  da svi moraju poći tim putem  jer za to nema potrebe, a niti  svi imaju mogućnosti.
– Treba omogućiti uvjete da  oni koji to žele mogu napraviti  iskorak. Po meni prije svega  treba olakšati poslovanje za  sve djelatnosti u turizmu pa  tako i za iznajmljivače. Zakoni su nam prekomplicirani,  nekad neprovedivi i sami sebi  kontradiktorni. Stoga se i događa situacija da u različitim  dijelovima iste države imamo  različita tumačenja zakona i  da svatko radi po svom. U  današnje vrijeme je turist najbolji i najrigorozniji inspektor  stoga treba omogućiti ljudima  da rade, a tržište će već regulirati tko dobro radi, a tko  ne. U današnje vrijeme interneta se ništa ne može skrivati,  kazao je Pinezić istaknuvši  kako je u Strategiji razvoja  hrvatskog turizma ključna  stvar odgovoriti na pitanje što  će od turizma dobiti sami  građani koji žive u turističkim  područjima, a što su u velikom broju upravo iznajmljivači, umjesto da se primarno  vodi računa i interesima krupnog kapitala. Jer prostora za  rast obiteljskog smještaja i  dalje ima s obzirom na to da  ovoj “mediteranskoj Kaliforniji” gravitira tržište Europe  od 700 milijuna stanovnika.
Domus bonus
Ovaj veliki, ali raštrkani i  neobjedinjeni segment turističke ponude posljednjih se  godina nastoji dodatno zajednički povezati i stvoriti prepoznatljivim brendiranjem pa  je tako nastao projekt Domus  bonus koji označava kvalitetne smještajne objekte i iz Istre  je proširen na cijelu Hrvatsku. Ovdje naglasak nije dan  na geografsko “podrijetlo” već  na visokokategoriziranost objekata.
S druge strane, u Primorsko-goranskoj županiji se pak  ove godine počelo s provođenjem projekta Kvarner  family kojim se, kroz kvalitetu  i gostoljubivost, nastoji stvoriti upravo prepoznatljivost  kvarnerskog obiteljskog  smještaja. Prvi iznajmljivači  već su dobili ploče, i to na  Lošinju. Projekt se provodi  kroz sustav županijske i lokalnih Turističkih zajednica,  iznajmljivači se mogu, ali i ne  moraju uključiti, a očekuje se  da će se provedbom projekta  stvoriti kritična masa objekata koji će postati prepoznatljivi nositelji turističke ponude.
Podizanje kvalitete u svakom je slučaju put kojim idu  mnogi iznajmljivači, iako na  njemu nailaze na brojne prepreke. Jedna od njih je i kategorizacija novih objekata  odnosno prekategorizacija  postojećih koja nije moguća  ako objekt nema uporabnu  dozvolu. A nju iznajmljivač  kao privatna osoba, a ne obrt  ili trgovačko društvo, može  dobiti samo ako se nalazi u  stambenoj zoni. Ako se pak  iznajmljivač odluči otvoriti  obrt, neće moći kategorizirati  apartman koji se nalazi u  stambenoj zoni jer se takav  prostor tretira kao poslovni i  treba biti u poslovnoj zoni.  Povrh svega, ni lokalne samouprave često nisu prostorno-planski na terenu raščistile stvar tako da su iznajmljivači u velikim problemima. Tim  većima, što do kraja  ove godine ističe petogodišnji  rok prilagodbe novim zakonskim pravilima prema kojima  svatko tko ima više od 16 kreveta mora otvoriti obrt ili firmu. Ili odjaviti višak kapaciteta. Pri čemu se, u većini  slučajeva, ponovno otvara pitanje ishodovanja novog  rješenja za koji će trebati  proći proceduru koja zahtijeva i uporabnu dozvolu objekta. Zbog svega toga udruge  iznajmljivača su već upozoravale kako prijeti značajno  smanjenje kapaciteta u ovom  segmentu. 
Prijateljski odnos
Tomo Radičević, predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja, upozorio kako su ulaganja za nove promjene značajna pa su u  udruzi pokušali dogovoriti  suradnju s bankama o povoljnim kreditima za iznajmljivače. Pokazalo se da je odaziv mali jer su kreditni uvjeti  bili loši i neisplativi.
– Ne znamo što nas čeka  sutra, rekao je predsjednik  ove udruge navodeći da obiteljski smještaj bez ovakvih  birokratskih barijera ima dobre šanse dići kvalitetu na viši  nivo. To međutim mora pratiti  i poboljšanje ponude sadržaja  u samim destinacijama. Radičević je također naveo kako  gosti koji dolaze u apartmane  nisu gosti koji će tako lako  ovaj vid smještaja mijenjati za  hotel, isto kao što hotelski  gost neće rado u apartman.  Gosti u obiteljskom smještaju  žele komociju i taj prijateljski  odnos s domaćinima, a  mahom se radi o obiteljima s  djecom. Ovaj je iznajmljivač  ukazao i na to da se sami  iznajmljivači moraju prilagoditi novim vremenima.
– Ima i dalje problema i kod  nas samih. Mislim da prije  svega moramo očistiti smeće  ispred svog praga i onda ići  jače u marketing. Jer nedopustivo je da se dan danas  gostima na dan pusti tek 15  minuta tople vode. Danas su  klima uređaj, suncobran ili  parkirno mjesto standardi, a  ne luksuz. Jedan od naših problema je i usitnjenost dok su,  primjerice, hotelijeri stvorili  jak lobi. Većina vlasnika hotela su stranci. Hoteli 80 posto inputa imaju stranog podrijetla, a tek 10-ak domaćeg,  osim toga se novac izvlači u  strane zemlje. Mi smo pak u  objekte uložili svoj novac, nikome ništa ne dugujemo, a  njima idu potpore, dodao je  Radičević zaključivši kako se  bez hotela kao motora turizma ne može, no kako treba  gledati i druge.
Unatoč brojnim otežavajućim okolnostima i preprekama koje su stavljene pred  njih, iznajmljivači se čini se  sve više discipliniraju. Barem  ako je suditi po posljednjim  podacima Državnog inspektorata o nadzoru u turzimu do  15. lipnja do 15. srpnja. Naime, prema njima se bilježe  pozitivni rezultati u dijelu prijave gostiju Turističkim zajednicama, kao kod i uplata boravišne pristojbe. Što potvrđuje da se obiteljski  smještaj ne smije zanemarivati.


Ubacivači gostiju




Ove godine u Hrvatskoj je zavladala prava pošast “ubacivača” gostiju. Riječ je, naime, o ljudima koji “love” goste doslovno po cesti i upućuju ih na određene apartmane. Tako su se nedavno makarske turističke agencije zajednički obratile javnosti tražeći da ih se zaštiti od ove pošasti koja je uzela maha i ne ostavlja pretjerano lijep dojam o hrvatskom turizmu. Ljudi govore da se time bave i oni s diplomom, očito zbog nemogućnosti pronalaska posla ili pak lijepe provizije koju će tako agencijama izbiti iz ruku.


PDV i dalje zatvara apartmane


Jedan od gorućih problema obiteljskog  iznajmljivanja i nadalje je preniska granica za  ulazak u sustav PDV koja je trenutno 85 tisuća  kuna. Naime, ukoliko su im prihodi veći od  famoznih 85 tisuća kuna godišnje, iznajmljivači  ulaze u sustav PDV-a koji im znatno povećava  troškove jer će osim PDV-a morati plaćati i porez  na dohodak. Računa se da će, da bi im ostalo tih  85 tisuća kuna, morali uprihodovati preko 100  tisuća jer će im porezi pojesti razliku. Osim toga,  u udruženjima iznajmljivača upozoravaju i na  činjenicu da se nakon ulaska u sustav PDV-a iz  njega ne može izaći tri godine. Dakle,  iznajmljivaču su ruke vezane bez obzira na prihod.  Stoga i ne čudi da mnogi već krajem kolovoza u  apartmane stavljaju ključ u bravu te ne primaju  goste, iako se oni najavljuju i traže slobodan  smještaj. Samim time se broj dana popunjenja  dodatno smanjuje, iako bi se kapaciteti mogli  lijepo puniti i duže. S druge strane, zarada itekako  dobro dođe pa se dio prometa jednostavno  prelije u sivu zonu pa je samim time država na  gubitku. No potonja se ni tu nije pokazala  pametnim gospodarom, iako je na  prošlogodišnjim Danima hrvatskog turizma (DHT)  u Rovinju s pozornice predstavnik Ministarstva  financija najavljivao povećanje limita za ulazak u  sustav PDV-a na nekih 200 tisuća kuna. No, od  svega toga nije do dana današnjeg bilo ništa.  Inače, u zapadnoeuropskim zemljama je  prosječna granica 35 tisuća eura.
Na ovu je temu ministru turizma Damiru Bajsu  pisao i primorsko-goranski župan Zlatko  Komadina tražeći da se razmotri povećanje limita  na 200 tisuća kuna. U pismu se navodi kako bi  iznajmljivač, da bi uspješno poslovao po važećim  propisima i nakon ulaska u PDV sustav, morao ući  u ozbiljne investicije čime u stvarnosti ulazi u  poduzetničke vode kao obrtnik ili trgovačko  društvo.
O potrebi povećanja praga obveznog ulaska u  sustav PDV-a sa sadašnjih 85 na 200 tisuća kuna  postoji konsenzus Hrvatske udruge poslodavaca,  Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske  gospodarske komore. Time bi se riješilo problem  fiskalne preopterećenosti malih poduzetnika,  odnosno u ovom slučaju, iznajmljivača obiteljskog  smještaja u turizmu, navodi se u pismu kao i  činjenica da bi ovakva pozitivna zakonska  promjena pozitivno djelovala na pokretanje  investicijskog ciklusa kod iznajmljivača. mislim da  nije potrebno posebno elaborirati.
Podizanje granice PDV-a za iznajmljivače u  obiteljskom smještaju predstavljalo bi priliku za  razvoj, a za državu mjeru poticanja razvoja  ukupnog turističkog proizvoda. Rezultiralo bi  stvaranjem povoljnijih uvjeta za razvoj ovog  važnog segmenta hrvatskog turističkog proizvoda  te stvaranjem uvjeta za  razvoj novih proizvoda,  više novih i oplemenjivanje postojećih kapaciteta,  otvaranje novih radnih mjesta, povećanje  iskoristivosti kapaciteta i ostalo.