Veća autonomija škole

Slika korisnika admin
jere_bilan
Jere Bilan

Dok su plaže  pune, a vrućine ne posustaju, u Zadarskoj i  Splitsko-dalmatinskoj  županiji zadovoljni su sa  svojom odlukom da nastava počne tjedan kasnije  12. rujna, baš kad bi i  trebalo zahladiti. Kako je  nezamislivo funkcionirati na ovim temperaturama u učionicama sa trideset ljudi bez klima-uređaja, i dubrovački  župan se predomislio pa  će i učenici u toj dalmatinskoj županiji u školu krenuti tjedan kasnije.

To je samo jedna od  promjena koje očekuju  hrvatske učenike i školske djelatnike s izmjenama i dopunama Zakona o  odgoju i obrazovanju u  osnovnoj i srednjoj školi,  donesenih 15. srpnja ove  godine.

S izmjenama su zadovoljni u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama, a kako  kaže Jere Bilan, županijski povjerenik tog sindikata, u izmjenama i dopunama prihvaćeni su i  njihovi prijedlozi.

- Nekoliko je novosti u  izmjenama i dopunama  važnih za školski sustav.  Prvo, umjesto dosadašnjih devet članova, u  školskom odboru sad će  ih biti sedam. Inače od tih  devet dva predlaže nastavničko vijeće, jednog  vijeće roditelja i jednog  zaposleničko vijeće, što  znači da su tri osobe, recimo to tako, iz škole.  Osnivač, u ovom slučaju  Zadarska županija, predlaže tri člana, a Ured  državne uprave dva. Članovi odbora se sad umanjuju za ta dva koja predlaže Ured državne uprave, govori Bilan.

Dodaje da je to jako  dobro jer će se u odluke  manje miješati politika.

- Do sad je bilo pet  članova 'sa strane' i četiri  iz škole. Sad će omjer biti  četiri prema tri i povećava  se autonomija škole. Ipak  ljudi unutar škole najbolje znaju što je ispravno.  A školski odbor je kao  vlada škole. Odbor imenuje i razrješuje ravnatelja, donosi statut škole,  donosi godišnji plan i  program rada i godišnji  financijski plan, odlučuje  o zahtjevima radnika, radnim mjestima... Zadovoljni smo s ovim promjenama jer će zbornica  imati veći utjecaj, što je  bolje za školu, a tako i za  njene djelatnike, kaže Bilan.

Nadalje, reizbor ravnatelja trebao je biti 1. siječnja 2012. godine, a odgođen je za 1. siječnja  2015.

- Cilj je da se do onda  licenciraju ravnatelji.  Ipak je to specifična  dužnost i potrebne su  određene vještine. Zato  je odgođen reizbor da bi  se ravnatelji u međuvremenu mogli educirati i  dobiti licenciju. Ako prije  reizbora nekome ističe  mandat, izbor ravnatelja  će se provesti po redovnom postupku. Također,  po novim odredbama Zakona, ako ravnatelj po razrješavanju s dužnosti ostaje bez posla, bit će proglašen tehnološkim  viškom, što znači da će  imati prednost pri zapošljavanju u školskom  sustavu, govori Bilan.

U okviru prijelaznih  odredbi ovog Zakona,  dva člana koja imenuje  Ured državne uprave automatski su razriješeni te  dužnosti, a sve promjene  škole moraju uvesti u  svoje statute.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno