Hrana u srpnju skuplja 6%, najgore tek dolazi s jeseni

Slika korisnika admin
Pijaca
Ivan JAMIČIĆ
Cijene na tržnicama iz dana u dan rastu, što nas tek čeka?

Promjena vremena s kišom neće puno pomoći poljoprivredi. Posljedice suše, kakva se ne pamti desetljećima, a ponegdje 120 godina, više se ne mogu bitno popraviti. U Europi su sušom najteže pogođene njezine jugoistočne države, koje su i najsiromašnije, dok su one najbogatije, poput Njemačke, Danske, Francuske imale više kiše i dobru žetvu.

Ukupni urodi žitarica u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Kosovu, prema procjenama, podbacit će između 10 i 50 posto. Štete zbog katastrofalne suše u Panonskoj nizini i na Balkanu procjenuju se na nekoliko milijarda eura. U polovici Hrvatske proglašena je elementarna nepogoda, a materijalna šteta procjenuje se na barem 200 milijuna eura. Najgore je u Slavoniji gdje je suša spržila 60 do 10 posto kukuruza.

Još i požari

Šuša je obrala i polja u Mađarskoj, u kojoj će urod kukuruza biti 40 posto manji nego lani, a štete se procjenjuju na najmanje 700 milijuna eura. U Sloveniji je najteže pogođena Primorska regija, gdje štete iznose oko 35 milijuna eura. Organizacije poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini boje se da će vrijednost njihove agrarne proizvodnje ove godine pasti za 30 do 40 posto, a šteta će iznositi oko 300 milijuna eura. U BiH takvu sušu ne pamte u posljednjih 120 godina. Rijeka Bosna pretvorila se u potok i odvodni kanal u kojem ugibaju ribe i biljni svijet, javljaju agencije.

Slično je u Srbiji koju su proteklih dana zahvatili šumski požari. U vojvođanskoj žitnici urod kukuruza i soje podbacit će za 50 posto, a ukupne štete u poljoprivredi procjenjuju se na barem 800 milijuna eura. Vodostaj Dunava nezapamćeno je pao, pa se u Bugarskoj kod Svištova nedavno nasukao brod sa stotinjak turista. Urod pšenice u Bugarskoj je podbacio za 10 posto, kukuruza će biti 50 posto manje, dok su polja krumpira uglavnom spržena.

Rumunjska, koja je zajedno s Francuskom najveća žitnica u EU, ovog je ljeta požnjela čak 34 posto pšenice manje nego lani. Zbog zapuštenosti sustava za navodnjavanje, sagrađenih u socijalizmu, suša je teško pogodila i polja kukuruza, pa Rumunji procjenjuju da će ga ubrati 20 posto manje. Urodi su podbacili, otprilike za petinu, u Makedoniji i Kosovu, na kojem su se rijeke također pretvorile u potočiće.

Loša žetva

Sve zemlje koje dio hrane moraju uvoziti, a među njima je i Hrvatska, boje se njezinog poskupljenja, jer će to dodatno ugroziti životni standard građana, osobito najsiromašnijih. Iako je pšenica bolje rodila nego kukuruz, i njoj raste cijena. Potražnja za pšenicom je veća zbog očekivanog pada proizvodnje kukuruza i katastrofalne suše koja je zahvatila sjevernu polutku Zemlje.

Samo u srpnju cijena kukuruza na svjetskim burzama skočila je 23 posto, a pšenice 19 posto, prema podacima UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Hrana je u srpnju poskupjela za 6 posto. Rast cijena je neizbježan jer su kukuruz i pšenica sastojci brojnih prehrambenih proizvoda i pića. Institucija Strategie Grains procjenjuje da će urod kukuruza u EU ove godine pasti za 13 posto i iznositi 58 milijuna tona. Cijeli svijet imat će na raspolaganju 829 milijuna tona, odnosno sedam posto kukuruza manje nego lani. Tom padu najviše će pridonijeti katastrofalna suša u SAD-u, u kojem se proizvede svako treće zrno kukuruza u svijetu.

Očekuje se i poskupljenje ulja, osobito od suncokreta, jer će EU, Rusija i Ukrajina ubrati te uljarice15 posto manje nego lani. Urod pšenice i riže u svijetu otprilike je ostao na lanjskoj razini, ali zbog rasta stanovništva i bolje prehrane svake godine treba sve više žitarica. Zabrinutost zbog loše žetve u velikom dijelu svijeta je velika, a mnogi se boje ponavljanja 2008. godine, kad su zbog poskupljenja hrane buknuli ustanci siromašnih u 13 zemalja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno