Mara Čop Marlet bila je vizionar i borac za ljudska prava. Ona je globalizaciju, ne nazivajući je doduše tim imenom, promatrala kao konačni trend svjetskog razvoja, a različitost smatrala bitnim za život i društveni razvoj svijeta koji nije homogeni entitet
Od 21. lipnja 2012. godine Zadar se može podičiti još jednom doktoricom znanosti, Slavicom Vrkić Žura, koja je na Sveučilištu u Zagrebu, uspješno obranila doktorski rad na temu “Hrvatska etnografkinja/etnologinja Mara Čop Marlet”. Tom prigodom razgovarali smo s prof. Žura koja nas je uputila u temu svog rada te život i djelo hrvatske femme savante Mare Čop Marlet.
Profesorice Žura, nedavno ste na Sveučilištu u Zagrebu obranili doktorski rad na temu Mare Čop Marlet, hrvatskoj javnosti nedovoljno poznate književnice i prve hrvatske etnografkinje, koja potječe od poznate trgovačke obitelji iz Karlovca. Kako ste se i zašto odlučili baš za tu temu?
– Moj cijenjeni profesor, a kasnije kolega i prvi mentor Ivan Pederin, pisao je svojevremeno o hrvatskim književnicima na njemačkom jeziku u vrijeme realizma, pa je uočio i Maru Čop Marlet. Iako je proučio samo dio njezinog opusa, bogato ilustriranu knjigu o južnoslavenskim ženama i pripovijetke s tematikom iz hrvatske povijesti, ocijenio je da bi se njome vrijedilo više pozabaviti. Uložila sam izniman arhivski i stručni napor u rekonstruiranje njezinog životnog puta i pronalazak podataka o njezinim djelima, članstvu u etnografskim društvima, prepisci, ostavinskim spisima itd.
Rođena je u Livornu, a preminula u talijanskoj Gorizii. Živjela je u Karlovcu, Zagrebu, Bruxellesu, Alžiru, Beču i na imanju Blagovna kod Celja, a putovala po svijetu i o tome pisala kulturološke crtice i etnografske studije. U svom magistarskom radu obradila sam njezin život i književno djelo, dok se moj doktorski rad pozabavio Marom Čop Marlet kao etnografkinjom.
Ona je već bila uvrštena u brojne svjetske enciklopedije, književne i kazališne leksikone itd. Zanimljivo je da je jedino “Hrvatska enciklopedija” iz 1942. godine donijela točan datum rođenja. Austrijski leksikon za književnost Hrvatske i Slavonije ubraja je, primjerice, među domaće autorice pučkog komada i ženske predstavnice naturalizma. O Mari su, pored njezina biografa, urednika novina Wiener Zeitung, pisali i njezini suvremenici Milan Grlović i Mađar Hermann Antal, zahvaljujući kojemu saznajemo da prijateljstvo autorice s austrijskim nadvojvodom Josipom, s kojim dijeli zanimanje za Rome i njihovu kulturu, kao i članstvo u mađarskom etnografskom društvu, nije slučajno.
Marina prabaka s majčine strane bila je kumče Marije Terezije. Osnovni podaci o njezinom životu i radu mogu se naći u Hrvatskom biografskom leksikonu. Ja sam napisala natuknicu za Hrvatsku književnu enciklopediju i Hrvatski kazališni leksikon na kojem se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža još radi. Ovaj doktorski rad trebao bi doprinijeti i omogućiti ocjenu njezinog doprinosa hrvatskoj etnografiji i etnologiji te jednoznačno odrediti njezino mjesto u povijesti hrvatske etnografije i etnologije budući da je sakupljena sva primarna i sekundarna literatura, pisana većinom na njemačkom jeziku i goticom, a nešto manje na mađarskom, slovenskom, francuskom, engleskom i češkom jeziku.
Šetnja umjesto igre s lutkama
Možete li nam u kratkim crtama približiti tu hrvatsku femme savante koja je stvarala na prijelazu stoljeća? Iz doktorskog rada možemo iščitati da je njezin život bio uistinu “filmičan” kao što su se i njezina književna i etnografska ostvarenja, kako ste naveli, pokatkad nesvjesno poslužila tim medijem koji se tek rađao.
– Maria Antonia Francesca rođena je 10. kolovoza 1858. u Livornu gdje joj je otac, ugledni Karlovčanin Anton Tschop, nakon napuštanja vojne službe u austro-ugarskoj vojsci, osnovao tvornicu olovaka u kojoj je, među ostalim zapošljavao i bivše kažnjenike kako bi im omogućio povratak u normalni život. Marinu majku, po ocu Nijemicu, a po majci dijelom i Talijanku, Anton je upoznao u Ferrari, nakon što je kratko službovao u Zadru.
Za Maru i njezinog brata bili su angažirani izvorni govornici francuskog jezika do njihove šeste godine. Mara je, kako pišu njezini biografi, više voljela šetnju u prirodi i jahanje nego igru s lutkama i krpicama. Dolaskom u Hrvatsku, gdje se njezin otac, o čijim brojnim zaslugama svjedoče Hrvatski biografski leksikon te napisi u onodobnim hrvatskim glasilima, bavio trasiranjem željeznice i isušivanjem Lonjskog polja, o čemu je pisao članke u zagrebačkim novinama na njemačkom jeziku, Mara se oduševila ljepotom hrvatskog krajolika i počela više učiti hrvatski jezik kojega je, iz opravdanih razloga, zapostavila.
U svijet književnosti Mara je stupila početkom osamdesetih godina 19. stoljeća. Svoje kratke priče i novele objavljivala je u zagrebačkim njemačkim novinama, a 1884. godine, u dobi od 26 godina, napisala je monografiju o hrvatskom narodnom kazalištu za firentinski Revue International i časopis Auf der Höhe kojeg je uređivao Leopold Sacher-Masoch. On će joj napisati uvod za zbirku pripovijedaka i novela s tematikom iz hrvatske prošlosti koju je u Parizu posvetila spomenutom nadvojvodi, a nju će usporediti s Ibsenom, Tolstojem i Dostojevskim. Hrvate će nespretno nazvati barbarskim narodom zbog čega će se na Maru Čop Marlet obrušiti Vienac 1892. godine, kada u Hrvatsko narodno kazalište stigne njezina drama “Lugoška svatovska pjesma”. 1885. godine piše esej o mađarskom društvu, u kojem će pokazati da se razumije u politiku. U Beču će desetak godina kasnije držati političi salon, a politika, korupcija, licemjerje društva nerijetko će biti tematikom njezinih drama i romana. Već 1892. dovodi prvu hrvatsku dramu na strane kazališne daske. Radi se, naravno, o prvijencu Ive Vojnovića “Psyche” koji je prevela i adaptirala za kazalište u Grazu. I sama je stajala pred uspješnom dramatičarskom karijerom. Njezine će se drame prikazivati u Brnu, Olomoucu, Beču, Ljubljani, Pragu, Stuttgartu, Münchenu i drugdje. 1888. bila je članicom triju etnografskih društava: Gypsy Lore Society, Academie Internationale des Palmiers i Magyar Néprajzi Társaság), a nepotpisani autor članka, objavljenog u časopisu Journal of the Gypsy Lore Society, glasilu istoimenog društva koji je u nekoliko navrata na svojim stranicama izvjestio o Marinim publikacijama, naziva je “tako dobrom odvjetnicom društva”. Leconte de Lisle, ispred pariškog etnografskog društva, zbog njezinih zasluga imenuje je počasnom članicom i dodjeljuje joj odgovarajuću diplomu i odličje nazivajući “Hrvatsku tako lijepom zemljom”. Pred kraj života Mara Čop Marlet, budući teško bolesna, okrenula se pisanju romana u kojima je nemilosredno bičevala lažni moral austrijskog društva i pogrešan odgoj mladih.
U svoja je djela unosila humor, a cijeli joj opus odiše kozmičnošću i ljubavlju prema čovjeku, pa bi, čini se, baš kao i hrvatski seljak kad malo popije, najradije zagrlila svijet. Mara Čop Marlet bila je vizionar i borac za ljudska prava. Ona je globalizaciju, ne nazivajući je doduše tim imenom, promatrala kao konačni trend svjetskog razvoja, a različitost smatrala bitnim za život i društveni razvoj svijeta koji nije homogeni entitet.
U svojim brojnim književnim, etnografskim i publicističkim radovima (preko sedamdeset bibliografskih jedinica) anticipirala je perspektivu međureligijskog dijaloga između tradicionalnih svjetskih religija te, svjesno ili nesvjesno, otvorila vrata tzv. globalnoj teologiji. Pišući o islamu i muslimanima Mara Čop Marlet pokušat će dokazati da patrijarhalni sustav nije sustav potlačenosti spolova nego samo različitih komplementarnih uloga.
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
mali nogomet
Sv. Ante Zrilić nekretnine vratio se u Prvu ligu
Zadar
OŠ Krune Krstića
NAGRADE ADDIKO BANKE Zadarske učenice najbolje u financijskoj pismenosti
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Počeo izlaziti prvi hrvatski vinski digitalni časopis, Vinske zvijezde
Ostali sportovi
Uspjeh ŠSD Jadran
Odbojkaši OŠ Bartula Kašića viceprvaci Hrvatske
Zadar
legendarni veslač
Održana komemoracija za Romana Bajla, zadarskog sportskog velikana
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV
Ninov trofejni kantar
Županija
NEPRAVOMOĆNO