Najtraženiji konobari i čistačice

Željko Marić, pročelnik zadarske službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ističe da je zadovoljeno 2268 potreba za sezonskim radnicima što je pet posto više u odnosu na prošlu godinu
Ove godine za sezonske poslove Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnoj službi Zadar prijavljeno je 1796 potreba za sezonskim radnicima. To je povećanje od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, a najviše je traženo konobara (380), radnika bez zanimanja (337), čistačica i ostalog osoblja u usluzi (312), kuhara (209) i prodavača (144).
Željko Marić, pročelnik zadarske službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ističe da je zadovoljeno 2268 potreba za sezonskim radnicima što je pet posto više u odnosu na prošlu godinu.
– Od ukupnog broja zaposlenih ove sezone 65 posto otpada na žene, dok na žene otpada 62 posto u populaciji nezaposlenih osoba. To znači da su se u sezonskim poslovima ove godine nešto više zapošljavale žene. Najviše zaposlenih ovoga ljeta bilo je u hotelima i restoranima, (1437) što je 63 posto od ukupnog broja zaposlenih. U trgovini je bilo 304 zaposlenih što je 13 posto od ukupno zaposlenih ove sezone 2008. S naše evidencije na sezonskim poslovima zaposleno je 1094 radnika što je povećanje od 5,5 posto u odnosu na prošlu godinu, a od ukupno zaposlenih čak 76 posto otpada na žene što pokazuje da su se žene još više zapošljavale s evidencije Zavoda u odnosu na ukupan broj zaposlenih u sezoni (s evidencije i oni koji nisu na evidenciji), naglašava Marić.
Kako danas poslodavci nisu dužni radnu snagu tražiti preko Zavoda za zapošljavanje vidljivo je da postoji razlika između broja zaposlenih sezonskih radnika koji iznosi 2268 i 1796 koliko ih je traženo.
– Broj zaposlenih sa Zavoda je manji u odnosu na broj ukupno zaposlenih i iznosi 1094 s evidencije jer dio ljudi koji rade u sezoni su stalni sezonci i jedan dio se ne prijavljuje Zavodu za zapošljavanje ako ne ostvaruje neka prava poslije sezone, već se prijavljuju nakon dvije ili tri odrađene sezone, dodaje dalje Marić.
Znakovito je da potražnja za sezonskim radnicima počinje već u siječnju, što znači da poslodavci traže radnike sve ranije i sve bolje kvalificirane.
– Treba istaknuti da je od svih ovih radnika koji su sezonski našli posao 95 posto zaposleno u Zadarskoj županiji, a 5 posto je išlo raditi izvan županije s tim da je najveći broj od ovih 5 posto otišlo u susjednu Šibensko-kninsku županiju, a jako mali broj sezonskih radnika je otišao dalje. Što se tiče dolaska sezonskih radnika na naše područje, procjena je da je oko 5 posto radnika došlo iz unutrašnjosti na naše područje, prvenstveno na udaljenija područja, poput otoka. Mi već niz godina uspijevamo zadovoljiti potrebe za sezonskim radnicima na našem području, a nema ni potrebe za odlaskom naših kadrova izvan zadarskog područja, zaključuje Marić.
 

Prednjače hoteli i restorani
U 2008. godini (do kraja kolovoza) Hrvatskom zavodu za zapošljavanje PS Zadar prijavljeno je 4923 potrebe za radnicima, a zadovoljeno 9899 istih. Zaposlilo se 3854 radnika od kojih je najveći broj našao zaposlenje u hotelima i restoranima, njih 919. Dosta su se zapošljavali i radnici u trgovini, za popravak motornih vozila i predmeta za kuću kojih je evidentirano 898.
Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Zadar krajem kolovoza bilo je evidentirano 8218 nezaposlenih osoba. U odnosu na stanje krajem prošlog mjeseca to je smanjenje za 2 posto dok je u odnosu na kolovoz 2007. godine smanjenje 7,35 posto. Krajem kolovoza evidentirane su 5120 žena na Zavodu što je u odnosu na kolovoz 2007. godine smanjenje od 6,07 posto. Novoprijavljenih u izvještajnom mjesecu je bilo 375, što je 29,38 posto manje nego krajem mjeseca prije i 29,91 posto manje nego u istom razdoblju godinu prije.
Najviše nezaposlenih osoba dolazi iz srednjih trogodišnjih škola KV i VKV stručne spreme, njih 34,64 posto, a slijede ih nezaposleni sa završenom samo osnovnom školom, njih 28, 86 posto. Nezaposlenih je dosta i sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, 20,61 posto, dok je najmanje evidentiranih nezaposlenih koji nemaju ni osnovnu školi ili je nisu završili. Tog profila nezaposlenih ima 3,39 posto, nešto neznatno manje nego nezaposlenih koji imaju završen fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat kojih ima 5,11 posto.
Novčanu naknadu u kolovozu 2008. godine primale su 2002 nezaposlene osobe, što je za 7,01 posto manje nego u kolovozu 2007. godine. Njihov broj u ukupnom broj evidentiranih na zavodu iznosi 24,36 posto. Krajem kolovoza na evidenciji je bio 901 nezaposleni hrvatski branitelj ili 7,11 posto manje nego u kolovozu protekle godine. Istovremeno, zaposleno je 14 hrvatskih branitelja, što je 55,56 posto više nego u kolovozu 2007. godine.

Smanjenje nezaposlenosti
Na razini Hrvatske potkraj kolovoza 2008. godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 219.334 nezaposlenih osoba što je za 413 manje nego u prethodnom mjesecu i manje za 23.517 osoba nego u kolovozu 2007. godine. U kolovozu 2008. godine u Hrvatskoj nezaposlenost je u odnosu na prethodne mjesece smanjena za 0,2 posto te za 9,7 posto u odnosu na isti mjesec 2007. godine.
U Zadarskoj županiji krajem kolovoza na evidenciji Zavoda bilo je 8218 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na protekli mjesec smanjenje za 168 osoba, a u odnosu na kolovoz 2007. smanjenje za 652 osobe. U kolovozu je nezaposlenost u odnosu na prethodni mjesec smanjena za 2 posto, a u odnosu na kolovoz 2007 za 7,35 posto.

Bez posla najviše trgovaca
Najmanje zastupljenih zanimanja na evidenciji Zavoda su sva zanimanja građevinske struke, počevši od diplomiranih inženjera arhiktekture, diplomiranih inženjera građevine pa do građevinskih radnika. Najviše, naprotiv evidentiranih na Zavodu je trgovaca, tekstilnih radnika, dok majstori svih zanimanja vrlo lako pronalaze zaposlenje, gotovo da ih i nema na evidenciji s iskustvom u nekom od takozvanih majstorskih zanimanja. Kako doznajemo, električari s iskustvom, ili, primjerice vodoistalateri se uglavnom brzo zapošljavaju.
– Izrazit deficit je u građevinskoj struci pa onda idu inženjeri strojarstva, liječnici, magistri farmacije i dipl. inženjeri elektrotehnike, dakle tehnička zanimanja visoke stručne spreme. To dakako nije ništa novo za nas, tako je i u ostalim europskim zemljama, naglašava Marić.