Trideset tisuća Hrvata pred osobnim bankrotom

Kriza i recesija u koje je zaglibila i Hrvatska nose sa sobom mnoge teške posljedice. Ono što građane najviše pogađa i od čega najviše strepe jest gubitak posla. Ali i zaposleni, koji primaju umanjene i poharačene plaće, sve teže uspijevaju podmiriti troškove života, otplatiti kredite ili zatvoriti minuse na tekućim računima. Ukratko, sve je više građana kojima prijeti osobni stečaj iliti bankrot. Suočena s tim problemom, Hrvatska udruga sindikata prošle je godine u studenom pokrenula inicijativu za donošenje zakona o osobnom stečaju. Njime bi se prezaduženim građanima omogućila “druga prilika”. No premda je od incijative HUS-a adresirane Ministarstvu pravosuđa prošla gotovo godina dana, zakon još nije na pomolu, a kamoli u saborskoj proceduri, gdje su ga neki očekivali već ove jeseni. Naime, u Ministarstvu pravosuđa tek rade na odredbama nacrta prijedloga zakona o osobnom stečaju.
– Prošle smo jeseni poslali zahtjev Ministarstvu pravosuđa da ispita sve potrebne mogućnosti kako bi se moglo ići u proceduru donošenja takvog zakona. Otad je gospodarska i ekonomska kriza odvela naše aktivnosti u drugom smjeru, pa ne znam točno što je oko toga učinjeno, priznaje Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a.
– Kada smo pokretali inicijativu, procjena je bila da je u Hrvatskoj, nažalost, 10-15 tisuća građana “zrelih” za osobni bankrot. Danas je taj broj vjerojatno dvostruko veći, smatra Matijašević.
U Ministarstvu kažu da su do sada proučili iskustva zemalja koje su regulirale institut osobnog stečaja, probleme na koje su ondje nailazili te su dali prevesti na hrvatske nacionalne propise zemalja koje su regulirale to pitanje.
Iskustva u državama koje su uvele institut osobnog stečaja potvrđuju da se radi o vrlo teškom iskustvu za dužnika jer on gubi financijsku samostalnost i na nekoliko godina biva isključen iz svih financijskih tijekova. Osim toga, mora živjeti pod skrbništvom stečajnog upravitelja.