Petak, 10. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

Peružinima dati mjesto koje zaslužuju

26.09.2010. 22:00
Peružinima dati mjesto koje zaslužuju


Peružini su sastavni dio ženske narodne nošnje i na narodnoj su nošnji jednako važni kao i paška čipka, koja je od prošle godine upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine svijeta. Neosporno je kako se peružini u Pagu nose već najmanje četiri stoljeća i kao takvi su dio naslijeđene baštine
Ženska narodna nošnja Paga zanimljiva je zbog boja i oblika, a osobito zbog pokrivace, pokrivala za glavu koje je obrubljeno paškom čipkom. Međutim, važan dio ženske narodne nošnje su i ukrasi – peružini, filigranski izrađene ogrlice i naušnice od zlata ili srebra. U Pagu se peružini nose od 16. stoljeća, a nabavljali su se u Veneciji. Kako u Pagu nije bilo majstora zlatara, peružini su se i u kasnijim stoljećima kupovali u Italiji. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Pag su došli prvi majstori zlatari iz Makedonije i s Kosova, ali to nije puno pomoglo jer su izrađivali običan zlatni nakit. No, druga generacija majstora zlatara iz Makedonije i s Kosova ostala je živjeti u Pagu, postali su u svemu pravi Pažani, često govore paškim dijalektom, vole Pag i osjećaju se Pažanima.
Divovska ogrlica
Zavoljeli su pašku tradiciju, a posebno ih zanima ono što je vezano uz njihov posao, a to je vrlo lijep nakit koji ukrašava narodnu nošnju. Paški obrtnik filigranist Kol Koni je profesionalni zlatar i izradom nakita bavi se već četrdeset godina. Osim uobičajenog nakita, Koni u svojoj radnji izrađuje i peružine koji su mu, kako kaže, kao filigranistu veliki izazov, a kao zaljubljeniku u Pag i velika radost. Koni izrađuje filigranske kuglice od kojih se prave ogrlice, naušnice i igle za pokrivace. U njegovoj radnji, među izloženim nakitom posebnu pažnju privlači velika ogrlica od peružina, napravljena u obliku krunice, najveća ikada viđenu u Pagu. Ta izuzetna srebrna krunica je u svemu pravi unikatni i vrlo vrijedan rad.
– To nije ogrlica kakva se obično izrađuje kao ukras uz narodnu nošnju, kaže Koni.
– Originalni peružini koji se nose kao sastavni dio paške nošnje teže 123 grama, a ova ogrlica je teška 400 grama, dakle gotovo tri i pol puta je teža i veća i s njom se ponosim. Na izradi ove krunice sam radio šezdeset dana po osam radnih sati dnevno, to je, dakle, puno rada, ali takav rad je bio potreban jer se krunica sastoji od 69 peružina, a od toga je od 59 sastavljena ogrlica, a od deset je sastavljen križ.
No, zašto se filigranski majstor i zlatar Kol Koni odlučio izraditi tako veliku ogrlicu, odnosno krunicu od peružina?
– Napravio sam tako veliku ogrlicu kako bi bila zanimljiva i kako bih je mogao pokazati turistima koji nisu upoznati s tradicionalnim paškim nakitom, kaže Koni.
– Na taj način sam htio privući pažnju turista i pokazati im kako je tradicionalni paški nakit vrijedan i lijep. Smatram da bi trebalo raditi što je moguće više izvornog paškog nakita, a u tome bi i država trebala pružiti potporu, napominje Koni
Potpora EU-a
Filigranski posao je iznimno težak, navodi on, a za izradu jedne kuglice potrebno je puno vremena, znanja i strpljenja. Ljubitelji nakita dive se peružinima, ali uglavnom ne razmišljaju o tome kako su izrađeni. Tek se pažljivim pogledom na filigranske kuglice može naslutiti koliko je pri izradi napravljeno pokreta, koliko je u taj posao ukomponirano mašte i umijeća. U Europskoj uniji postoji program preko kojeg su neki filigranski majstori u Hrvatskoj dobili potporu za izradu izvornog nakita. No, da bi filigranski majstori u Pagu, kakav je Kol Koni, dobili potporu za izradu paških peružina njih treba zaštititi. Uvjeti za to postoje. Peružini su sastavni dio ženske narodne nošnje i na narodnoj su nošnji jednako važni kao i paška čipka koja je od prošle godine upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine svijeta. Neosporno je kako se peružini u Pagu nose već najmanje četiri stoljeća i kao takvi su dio naslijeđene baštine. Sada se i izrađuju u Pagu. Dakle, osnovni uvjeti su ispunjeni. Zaštita paških peružina bila bi važna i pomogla bi filigranskim majstorima kakav je Kol Koni koji se trudi sačuvati dio paške tradicije.
– Trudim se njegovati tradiciju i ručnu izradu tradicionalnog nakita jer smatram kako je takav nakit vrlo lijep i vrijedan, ali nažalost taj zanat polako propada jer je malo mladih filigranskih majstora, kaže Koni.
Koni navodi kako je filigranskim majstorima i zlatarima teško opstati na tržištu jer je cijena ručno izrađenog tradicionalnog nakita i tvornički proizvedenog nakita izjednačena.
Po oznaku “izvorno hrvatsko”
– To je velika zapreka u razvoju filigranskog zanata jer se tvornički izrađen nakit po ljepoti i vrijednosti ne može mjeriti s ručno izrađenim, ali nažalost, tvornički izrađen nakit je velika konkurencija kojoj se ne možemo suprotstaviti cijenom jer bi nam posao bio neisplativ, a to je i razlog zbog čega se mladi s tim sve manje bave, kaže Koni.
No, sve bi se to promijenilo kada bi paški peružini dobili zaštitu kakvu zaslužuju što se pokazalo u slučaju paške čipke, baškotina ili sira. Kada bi peružini dobili zaštitu, a time i potvrdu svoje vrijednosti kao dijela naslijeđene baštine, za filigranske majstore to bi značilo širenje tržišta i više rada koji bi se isplatio, a za Pag to bi značilo nastavak tradicije. O paškim peružinima bi se tada više znalo, oni bi postali ukras koji se povezuje s Pagom kao što se uz Pag veže paška čipka i zbog toga bi stranci češće kupovali peružine, kao uspomenu ili kao poklon. Ovako, za mnoge kupce koji navrate u radnju filigranskog majstora Kol Konija, peružini su tek dio izloženog nakita. Koni se trudi strancima objasniti kako peružini nisu običan ukras, već važan dio paške tradicije, ali mnogi to ne razumiju. Kada bi peružini dobili zaštitu, Pag bi dobio još jedan izvorni proizvod, još jedan dio baštine po kojem bi bio poznat. Peružini su izvorni nakit, dio višestoljetne tradicije i nešto s čime se Paškinje s razlogom ponose. No, pravi razlog za ponos bio bi kada bi paški peružini dobili oznaku “izvorno hrvatsko” i potporu pretpristupnih fondova Europske unije. Sve je to moguće ostvariti jer uvjeti postoje, ali je potrebno pokrenuti postupak zaštite, onakav kakav je s velikim uspjehom pokrenut za zaštitu paške čipke.