Na Svečilištu u Zadru predstavljena knjiga prof.dr.sc. Pavuše Vežića

Slika korisnika valentinam
Tri dana prije mirovine
Autor: 
Knjiga je posvećena 60. obljetnici Odjela za povijest umjetnosti našeg Sveučilišta. Puno je tu bilo profesora koji su dali svoj doprinos osnivanju i radu ovog Odjela, ali svakako treba posebno istaknuti njegova osnivača profesora Ivu Petriciolija - rekao je prof. Vežić
Vedran SITNICA
Pavuša Vežić

 U penziji neću mirovati. U svojoj prvoj karijeri kao konzervator najprije sam se zaljubio u sve svoje spomenike, a potom u karijeri profesora u svoje studente. Nadam se da sam ostavio traga u njihovim životima i da će me pamtiti po dobru - rekao je poznati zadarski sveučilišni profesor Pavuša Vežić na promociji svoje knjige - "Dvije memorije križnoga tlocrta – Sv. Vid u Zadru i Sv. Križ u Ninu" koja je održana u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, tri dana prije nego što će ovaj ugledni zadarski konzervator i povjesničar umjetnosti otići u zasluženu mirovinu.

- Knjiga je posvećena 60. obljetnici Odjela za povijest umjetnosti našeg Sveučilišta. Puno je tu bilo profesora koji su dali svoj doprinos osnivanju i radu ovog Odjela, ali svakako treba posebno istaknuti njegova osnivača i dugogodišnjeg voditelja, pokojnog profesora Ivu Petriciolija koji je svojim radom obogatio povijest i kulturu ovoga grada. I prof. Petricioli je radio na ovoj temi, temi moje knjige i ta njegova studija bila je i metodološki okvir za moju studiju. On je u svoju studiju ugradio i stare autore iz 19. stoljeća, a ja sam nastavio i uzeo ih kao povijesni izvor - rekao je među ostalim o svojoj najnovijoj knjizi prof.dr.sc. Pavuša Vežić.

Knjiga je naime, kruna višegodišnjeg istraživanja malenih kapela memorijalne funkcije, koje u cijeloj Hrvatskoj povezuje slična križna forma i funerarna funkcija te kontinuitet samog oblika i njegove namjene.

U Dalmaciji 19. stoljeća najprije je Ivan Kukuljević Sakcinski 1857. godine opisao kapelu sv. Vida u Zadru i kapelu sv. Križa u Ninu. Veliku pažnju potonjoj crkvici poklonio je Thomas Graham Jackson, romantično je nazvavši najmanjom katedralom. Ivo Petricioli je utemeljeno pretpostavio da bi kapela mogla potjecati iz 11. stoljeća.

I dok je o toj crkvici često pisano, o crkvici Sv. Vida u javnosti se malo zna. Razorena je 1877. godine. Unatoč tomu što su o njoj pisali relativno brojni autori, opisujući i njezine pojedinosti, ostala je slabo dokumentirana. Na katastarskom planu Zadra iz 1826. godine tek se nazire njezin položaj, te nije moguće preciznije očitati sam obris. Prof. dr. sc. Pavuša Vežić je istražujući brojne dokumente, određujući njihovu vjerodostojnost, došao do zanimljivih otkrića koja je predočio u ovoj knjizi.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)