Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

Staro selo – povijest, duša i srce Bibinja

Autor: Velimir Brkić

26.10.2008. 23:00
Staro selo – povijest, duša i srce Bibinja

Foto: Velimir BRKIĆ



Uz šetnicu pored Kerovog mora od Vrata sela do Sri sela preko Škraća, Miškovice, Kindilice, Špirinke, Badrka kantuna, Njanjara, neizgrađenog don Stipana Sorića doma, nekadašnje pučke škole, i spomenika Pozdrav moru, stari portuni, kale, kalete i kamene kuće satkane od tisućljetnog kamena i sunca zovu u Staro selo, eliksir života


Svaki pravi grad, svako pravo selo ima svoju povijesnu jezgru. U najmnogoljudnijem naselju u Zadarskoj županiji u Bibinjama to je svakako Staro selo, povijest, duša i srce Bibinja. Tu se “geni kameni” njeguju u nekim novim naraštajima koji su, slijedeći tradiciju svojih djedova i očeva, krenuli u novi izazov.
O povijesti Bibinja
Povijest Bibinja počinje s prvim tisućljećem. Zna se kako je pred kraj 1. stoljeća poslije Krista jedan od povlaštenih Rimljana, po imenu Vibij, na području današnjeg Bibinja dobio posjed koji je nosio gazdino ime Vibianum, što je vrlo slično imenu Bibinje. Za vrijeme talijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu Bibinje se zvalo Bibano. Bibinje su kao posjed, zemljište, pripadale zadarskom gradskom ageru, odnosno kasnije užem gradskom kopnenom distriktu. Kao zemljoradnici Bibinjci su bili kmetovi na imanjima zadarskih samostana, crkava i plemenitaša.
U doba turskih provala Bibinjci su bili okupljeni na poluotoku, na kojem i danas leži Staro selo. S vremenom su izvan poluotoka nicali torovi, sjeverno uzduž stare ceste koja vodi od Zadra prema Sukošanu. Svi ti torovi nastali su kao sateliti jezgre u samom Starom selu, najprije kao mjesto gdje su se gradile ograde za držanje stoke, a kasnije za izgradnju kuća. Prirodno povećanje broja članova obitelji u Starom selu, zbog ograničenog prostora za izgradnju novih kuća, pratilo je stalno iseljavanje mlađih ljudi u ta nova, satelitska naselja – Torove. Preci stanovnika tadašnjih i današnjih Torova gotovo svi potječu iz jezgre Starog sela na poluotoku. Stanovnike Torova i danas ljudi u Starom selu nazivaju Toralima. Oni su Starom selu zadržali su naziv Seljani.
Velike i Male Bibinje
Sada se Starim selom naziva čitavo naselje na poluotoku. No, od davnina pa sve do Drugog svjetskog rata selo na poluotoku se dijelilo na Staro i Novo selo. U Starom selu je dominantni objekt bila crkvica Svetog Ivana Krstitelja sagrađena prije polovine 15. stoljeća, a u Novom selu, crkva Svetog Roka sagrađena u 17. stoljeću. S istočne strane Novog sela, zbog obrane od Turaka, bio je godine 1468. podignut obrambeni zid s kulom uz more na sjevernoj strani poluotoka, na početku uvale zvane Jaz.
U popisu stanovništva iz 1527. godine postoje “Velike” i “Male” Bibinje. Velike Bibinje s 42 stanovnika su bile naselje na samom kraju poluotoka oko crkve Sv. Ivana, a Male Bibinje s 49 stanovnika podigoše u produžetku sela, oko crkve Sv. Roka, zaštitnika od kuge, doseljenici iz Stomorine (Petrine).
Mnoge su priče ispričane o Bibinjki koja u 13. stoljeću svoje imanje daruje crkvi Sv. Kate u Zadru, Stomorinuselu ili Petrinu kao župi i njezinim župnicima u 15. i 16. stoljeću. A bilo gdje ovih dana sjeli u Bibinjama – na štekat, u kafić, uz more, zasigurno čete ćuti priču o staroj bibinjskoj uljari u Starom selu, koja, kako tvrde, postoji oko 250 godina.
Mjesto pozitivne energije
Priče su, priče, a bibinjska hidraulična uljara u Starom selu, u vlasništvu obitelji Sikirić, još uvijek prkosi vremenu kompjutora, mobitela i suvremenoj centrifugalnoj tehnici hladnog prešanja. Tu je maslinovo ulje snažno obilježilo život ljudi i postalo simbolom Sikirića, Starog sela i Bibinja.
– Prvi vlasnik uljare bio je Jadre Sikirić. Njega su naslijedila tri sina – Ante, Ivo i don Marko. Danas je u vlasništvu šest Sikirića. Uljara je modernizirana još 1938. godine i nakon 70 godina još uvijek je isto postrojenje. Po cijeloj Zadarskoj županiji sada su niknule moderne uljare, a ova naša nekad je bila prva privatizirana uljara na području Hrvatske, prisjećaju se Sikirići dodajući kako se u najboljim danima moglo preraditi oko 8.000 kilograma maslina i dobiti oko 1.500 litara žutog bibinjskog zlata, kako kaže, “ka cekin”.
Staro selo nije zaboravljeno ni od Boga i ni od ljudi. Ljepote kala, trgova, crkvica i tisućljetnog kamena otkrivaju ljepotu jednostavnog života. Uz šetnicu pored Kerovog mora od Vrata sela do Sri sela preko Škraća, Miškovice, Kindilice, Špirinke, Badrka kantuna, Njanjara, neizgrađenog don Stipana Sorića doma, nekadašnje pučke škole, i spomenika Pozdrav moru, stari portuni, kale, kalete i kamene kuće satkane od tisućljetnog kamena i sunca zovu u Staro selo, eliksir života. Tu kao da postoji snažan izvor pozitivne energije “dišni otvor” planeta Zemlje. Takav energetski naboj na čovjeka djeluje opuštajuće i smirujuće, povećava mu koncentraciju i duhovnost, odmara i okrepljuje, pogoduje meditaciji, razvija kreativnost i toleranciju.
Ljetna kulturno-zabavna događanja, bogata ugostiteljska ponuda, dah prošlosti, užitak, mir i tišina, čarobni ugođaj i neočekivana ugodna iznenađenja, to je Staro selo – povijest, srce i duša Bibinja.