Burić: Valja nam naći kompromis sa Adriom

Slika korisnika admin
adria1009_2
Ivan JAMIČIĆ
Zatvaranje Adrije nikom nije u interesu

Nalazimo se s predstavnicima Adrije i neminovno je da ćemo se nalaziti, te vjerujem kako ćemo naći kompromisno riješenje u interesu i Adrije i nastavka ovog projekta, kazao nam je Ivica Burić ravnatelj Lučke uprave Zadar stav oko problema koji je eskalirao tiskovnom konferencijom u Adriji s tvrdnjama da ih ovakav način realizacije projekta Gaženica ugrožava i prijeti uništenjem. Ivica Burić predstavlja dakle investitora u projekt nazvan "Nova luka Geženica" kojim se u ovom trenutku vrši nasipavanje milijuna kubika kamena i stvara trajektni terminal u Gaženici.

Realnim se čini da luka, koja treba osigurati reazvoj, među ostalim i industrijski, te rast zaposlenosti, neće u svojoj realizaciji pridonjeti slamanju jedne od najznačajnijih ovdašnjih proizvodnih i mnogoljudnih tvrtki.

"Sudar" megaprojekta i magafirme

Riječ je o jednom od megaprojekata u hrvatskim lukama od Rijeke, Ploča, Dubrovnika, Šibenika, Splita, a kojima se svakim u svom dijelu hrvatske lučke potencijale želi razviti i učiniti europski atraktivnima. Polazište je pozicija Jadrana kao zaljeva zarivenog u srce Euro, uz činjenicu da ogromna količina dnevnog prometa kroz Suez koja završava u EU ide okolnim putevima umjesto preko naših temrinala. Isto tako projektni dokumenti EU pokazuju očekivanje nastavka trenda se ljenja i uvećavanje prometa i prometnih koridora ka Istoku, tu su i procjene nastavka rasta industrije plovećih hotela (cruissers), razvoj RO - RO prometa duž Mediterana i uvijek aktualno pitanje "mosta" srednje i južne Italije i Jadrana.

 Istovremeno Adria kao najveća riboprerađivačka tvrtka u Hrvatskoj, ali i na Mediteranu osjeća ugrozu činjenicom da se projekt događa neuvažavanjem njihovih pozicija. Naime nasipavanje luke tvrtku s iskrcajnim gatom za ribarske brodove pretvorit će u "kontinentalnu" s dva reda semafora i cestama od njih do mora. Usput im je navodno otšećen i zatrapan sepratori za odvodnju i otpad.

- Možemo i trebamo naći kompromis bez maksimalizma u razgovorima koji iako kasni mogu biti uspješni, komentar je Burića koji nije želio ulaziti u kompletan historijat problema (naime luka se planira i projektira preko desetljeća a problem koji je akutan valja tek sad rješavati).

Adria je uz sve što smo kazali sa 550 djelatnika uz debelo dezindustrijalizirani Zadar jedna od rijetkih značajnih industrijskih tvrtki na ovom prostoru koja uz to angažira veću zaposlenost u županiji s nezaposlenošću iznad hrvatskog prosjeka. Nije megafirma kako joj tepamo, ali za Zadarsku županiju - to ostaje.

Burić opet za ravnatelja

Ivica Burić i u drugoj je trenutnoj aktulanosti - u Lučkoj upravi Zadar raspisan je natječaj za izbor ravnatelja.

 - Javit ću se na natječaj, a ostalo ne mogu procjenjivati niti predviđati, kazao nam je Burić.

Ipak vjeruje da će dovršiti započeti posao. Najvjerojantije će i biti tako. Ivica Burić  ravnatelj je Lučke uprave Zadar - luke od državnog značenja, od novih zakonodavnih riješenja kojom su Lučke uprave uvedene 1997. godine. Tada je preuzeo samo putničku luku jer su Zadrani doslovno slijedeći naputke samo nju svrstali pod luku od državnog značenja. U međuvremenu je drugačijim utvrđenjima brizi Lučke uprave pripojena i teretna luka Gažanica, dakle od državnog značenja. Štoviše dijelom zahvaljujući upravo osobi Ivice Burića odnosno poslu koji je uspješno odrađivao, a tu prije svega mislimo na niz investicija, Lučkoj upravi pripojena i ribarska luka Lamjana.

Burić je najprije provodio investiciju u Liburnsku obalu, odnosno putničku i trajektnu luku preme Jazinama, a zbog prijetnje urušavanjem. Potom je uslijedio veliki projekt Istarske obale s pristaništem za cruisere gdje je Zadar u međuvremenu dobio i atrakcije. Potom je zadužen i za širenje luke u Lamjani - ribarskog dijela, a čitavo to vrijeme pripreman je projekt TT Gaženica. Trajektni terminal Gaženica na kraju je od pripreme i propagande ušao u Vladine prioritete i nazvan Nova luka Gaženica. Vrijedan je 236 milijuna eru. Lučka je uprava investitor u formalnom smislu no jasno je kako njeni prihodi zadugo (nadajmo se ne i vječno) ne mogu pokrivati takve projekte, te je jamac kredita Vlada RH (kao u slučaju svih drugih projekata u hrvatskim lukama). Činjenica da je Europska investicijska banka, potom i Njemačka razvojna banka, osigurala 220 milijuna eura kredita, prethodilo je njihovo utvrđenje kako se radi o međunarodno značajnom projektu i luci.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno