Zadar – više uspješan nego nagrađivan

Sezona je bila dobra, a turistički su radnici primili priznanje i od premijerke što su radeći svoj posao učinili puno i za zemlju – Zadrani su u pobjedničkom dijelu, među najhvaljenijima, makar ne i nagrađenijima

Prošli su Dani hrvatskog turizma 2009. godine ovoga puta održani u Bolu na Braču, jednom od šampionskih odrednica hrvatskog turizma. Sezona je analizirana, nova projektirana, mnoštvo tema razglabano, mnogo nagrada dodijeljeno, a bili su i autoriteti iz svijeta koji nisu krili komplimente Hrvatskoj, ali nas i suočili s nekim objektivnim pozicijama ovdašnje turističke privrede.
Sezona – uspjela
Opća su mjesta poznata i mnogo puta ponovljena. Temeljno je da je Hrvatska s rastom fizičkih pokazatelja (broj gostiju i broj noćenja) među dobitnicima, jer je rast od jedan posto u noćenjima uspjeh u situaciji kada većina zemalja bilježi minuse. Jasno je da su hotelijeri u ovogodišnjoj sezoni bili “gubitaš” (nažalost, ne smao u navodima), ali su i s njihove strane iznesene pomirljivije poruke, u smislu toga da su manjkovi na drugim tržištima u hotelijerstvu bili i veći. No, ostaje probem inputa u kojima su ovdašnji hotelijeri ili nisko akumulativni ili osuđeni na gubitke, a što je već stvar vezana uz poreznu politiku i parafiskalna davanja. O produktu se nije puno razglabalo. Strategije, odnosno njena izrada, načeta je, a većinu se vremena posvetilo promicanju turizma, privlačenju gostiju, istupima i nastupima, odnosno javno privatnom partnerstvu kroz dodatne modele kojima će HTZ (sufinanciranje ministarstva) potaknuti udruženo oglašavanje, odnosno poticaje (za agencije i turoperatore u avio i autobusnom prijevozu posebice u pred i posezoni).
Zadar i Zadarska županija
Gdje su u svemu tome Zadar i Zadarska županija, stvar je za naše lokalne osvrte. Zadarska je županija u pobjedničkoj grupaciji, odnosno među sredinama sa zabilježenim rastom fizičkog prometa u turizmu, uz Istru, odnosno iza nje, uz Šibensko-kninsku županiju. Zadarska županija do sad je segnula na 13 posto hrvatskih noćenja, što će do kraja godine ipak blago pasti. S gotovo 1,1 milijun gostiju i preko sedam milijuna noćenja ova je županija dodatno učvrstila svoje mjesto četvrte turističke regije u zemlji. Tu je već duže, ali je sada rezultat zreliji. U natjecateljskom smislu više od te treće pozicije teško će ikad steći jer Istra, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija za duže su vrijeme zbog svoje tradicije, veličine, kapaciteta itd. nedostižne. Uostalom ta brojka nije ključ jer Dubrovačko-neretvanska županija ima manje noćenja od nas i vjerojatno će tako ostati, ali je najturističkija u zemlji.
Ministar Bajs posebno je inzistirao na utrošenim sredstvima u promidžbu i javno privatnom partnerstvu kao ključu sezone. U tom smislu i Zadarska županija na tom tragu može kazati da je bila zapaženije propagirana nego dosad, a i da je udružila sredstva u udruženu priomidžbu više nego ikad. Pritom valja kazati da je sačinila širu “koaliciju” jedinstva od ikog u zemlji jer primjer sufinanciranja oglašavanja na Ryanairovim stranicama najširi je slučaj javno privatnog partnerstva u zemlji s gotovo 50 udruženih subjekata od Grada Zadra, Zadarske županije, TZ Zadarske županije, Zračne luke do 20-ak TZ-a i desetak turističkih subjekata. HTZ, odnosno Ministarstvo to su poduprli sa 25 posto sredstava.
Traži se model za veću participaciju državne razine, ali dva nova modela poticaja (jako izdašna sa do 20 eura po dovedenom gostu u zrakoplovu) ne prepoznaju vrijednost Ryanairovih dovođenja gostiju u pred i posezoni (od kraja ožujka do lipnja, odnosno do konca listopada). Naime, dodatne poticaje država će plaćati klasičnim turoperatorima, odnosno agencijama koje dovode goste organizirano u ugovoreni smještaj što s Ryanairom nije slučaj.
Više hvaljeni nego nagrađivani
 Kada su u pitanju razgovori s kolegama iz Hrvatske tu se miješa prepoznatost Zadra kao prosperitetnog grada koji bilježi određene razvojne uspjehe i Zadra kao grada događanja koja imaju odjek u zemlji, odnosno turističkih uspjeha Zadarske županije. Uglavnom pohvale ovdašnjim sredinama su mnogobrojne.
U dijelu nagrađivanja najuspješnijih Zadarska županije nije u tolikoj mjeri uspješna koliko u turističkom prometu i percepciji građana Hrvatske kao poželjna turistička i životna destinacija.
Ipak ne prolazi nezapaženo, ali ne kruni se vrhunskim nagradama poput nekih drugih destinacija. Ova je godina dijelom bila u znaku Splitsko-dalmatinske županije i njihovih favorita Splita i Bola, a dijelom vjerojatno nagradama najovjenčanijom (makar ne uvijek najvišim) Primorsko-goranske, slijedi nagradama ranije i zapljusnutija Istra, dok se Zadarska županija može tješiti da dijeli sudbinu Dubrovačko-neretvanske (što je i zamijetio Branko Ganzulić), odnosno Šibensko-kninske, kad govorimo o moru.
Nagrađivanje na Danima hrvatskog turizma spoj je više prethodno odvojenih akcija. Nekad davno HTV i HTZ krenuli su s akcijom Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku. Poslije određenog broja godina u posao je uvedena i HGK-a kriteriji se izmijenili te je HTZ organizirao samostalne nagrade i akcije, a HTV i HGK svoje. Tako su nastali i Plavi i Zeleni cvijet jer se kroz sustav turističkih zajednica u sprezi s lokalnim strukturama željelo naglasiti uređenost, cvjetnost, čistoću, informiranost i sl., a ne profesionalne turističke desege. Konačno oformljena je i akcija Čovjek ključ uspjeha s nagrađivanjem najboljih djalatnika u 20-ak poslova koji su direktno turistički ili imaju odličan utjecaj na turizam. Sumira to i recepcionare i radnike u sustavu turizma poput kuhara, konobara, djelatnika u sustavu turističkih zajednica do policije, pomorskih, carinskih i inih službi, čistača, trgovaca i sl.
Turistički cvijet uz to nagrađuje i hotele, kampove, marine, posebno opširno nagrađuju wellness objekte itd.
U svemu tome valja nam kazati kako Zadarska županija ima nekoliko turističkih kapitalaca, ali ne i male turističke bisere koje obično određuju kao butik ponudu. HGK i struka kao kapitalce određuju sredine sa preko 10.000 postelja. Mi idemo na drukčije mjere te držimo da su to sredine sa preko milijun noćenja. Zadar će najvjerojatnije to dosegnuti dogodine ako Punta Skala nastavi projekt. Ive Eškinja iz Biograda već ima sa mnom okladu i tvrdi da će i Biogradu to dogodine uspjeti. U kapitalce bi eventualno spadali i Nin (iako se njihov turistički rezultat dijeli na TZ Zaton i TZ Nin pripadaju istoj jedinici lokalne smaouprave). Konačno tu je i Pag, ispod ove razine, ali i iznad ostalih lokalnih samouprava po broju nićenja. Malih mjesta u smislu manjeg broja noćenja, ali s biserjem ponude ovdje budimo iskreni nema.
 Uglavnom Zadarska županija i grad, ovdašnji turistički i ini djelatnici dobivaju puno više pohvala nego nagrada. I ono što je kao dobro – ostvaruju bolje rezultate nego bi se prema nagrađivanju pretpostavilo. Na kraju krajeva, iako svatko voli primiti priznanje i pohvalu – promet je ono što se broji.
Zadrani u Bolu
Mnogo je Zadrana stoga i ove godine bilo u Bolu, iako ne i oni koji će najvjerojatnije od kraja ove godine predsjedati TZ-ima. Naime, nije došao župan Stipe Zrilić iako ga čeka mjesto predsjednika TZ Zadarske županije prema izmijenjenom zakonu. Došli su dožupan Đani Bunja, i strkom prepleten s turizmom, Marino Buljanović, još aktualni predsjednik TZ Zadarske županije, predstavnici TZ predvođeni Ivom Dunatovom. Nije došao ni Zvonimir Vrančić kojeg čeka predsjedanje TZ Zadra, već je nagrade za Zadar uzeo Branko Ganzulić kao savjetnik gradonačelnika za gospodarstvo i turizam, odnosno aktualni predsjedavajući TZ-a i direktor Zvonko Šupe. Mnogi su djelatnici i direktori TZ-a bili na ovom svom godišnjem okupljanju, kao i predstavici niza tvrtki od Turisthotela, Pinije, Ilirije, hotela Alan, Borika, Vicka…
  Zadrani su se lijepo družili i kontaktirali s kolegama, dijelom uzeli udio u mnogobrojnim debatama, a dijelom lamentirali nad sezonom kao i svi ostali. Bol je prošao, počastila ga je nazočnošću unatoč nevremenu i premijerka Jadranka Kosor. Turistički su djelatnici dobili javno priznanje za ono što su, radeći svoj posao, ove godine učinili za Hrvatsku. Dogodine će, navodno, biti jednako teško.

 NAGRADE

U akciji Plavi cvijet Zadarska županija dobila je tri nagrade i to Zadar kao 3. u kategoriji mjesta sa preko 20.000 stanovnika, gdje je pobjednik Split, a drugi Dubrovnik.
U pojedinačnim elementima nagrada je otišla Solani Nin za suvenirski program. Nagrada Čovjek ključ uspjeha za najbolje djelatnike u turizmu – Gojko Ombla iz hotela Pinija.
U akciji Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku sustava Hrvatske gospodarske komore i HTV-a mjesta su svrstana u kategorije po broju turističkih ležajeva, a nagrađuje se ukupnost rezultata, a ne uređenost kao kod Plavog i Zelenog cvijeta, a i tu je iz Zadarske županije nagrađen Zadar i to drugom nagradom u nagrađivanju najvećih turističkih mjesta na Jadranu (onih sa preko 10.000 turističkih ležajeva).
Kod mnogih kategorija nagrada za hotele, današnji ih nisu ponijeli, kao ni marine, dok je kod plaža, plaža Dražica Biograd treća plaža Jadrana.
Turisthotelov kamp Zaton dobio je treću nagradu u kategorijama najvećih hrvatskih kampova, što njima, koji su navikli i na sjajnije i to europske kao i domaće nagrade, nije izazvalo oduševljenje, ali zadovoljstvo da su uvijek u vrhu, svakako.
Komora i HTV iznimno puno nagrada odredili su na wellness centre, a među nagrađenima su i Falkensteiner Club Faniemation – Borik za svoj Acquapura Talasso & Spa centar – velika statua i priznanje u kategoriji hotelskog wellnesssa. Posebno priznanje kao čuvar tradicije hrvatskog wellnessa – autohtonost izgleda samog wellnessa dobio je hotel Alan – Starigrad Paklenica.

 VRIJEME

Vrijeme koje je uz blizinu i dobre ceste, a onda i HTZ, Ministarstvo i Vladu, bilo najbolji suradnik ovdašnjeg turizma ne tek kroz ljeto već debelo u listopadu, sada kada je sve ili gotovo sve s turizmom već odrađeno, obrušilo se kao na cijelu zemlju i na Brač i Bol, kao da nebo želi reći – sad možete trpjeti.
Bol je u širokom kanalu na južnoj strani Brača okrenut olujnim udarima juga. Brač je kao velik i visok otok s Vidovom gorom na 778 metara i golemim dijelom iznad 350-400 metara zagrlila kapa od oblaka, svodeći vidljivost u tom dijelu cesta na oko 30 metara. I tako tri dana te smo za pregršt izleta uskraćeni. S Vidove se gore nije vidjelo, u Tomićevoj konobi 800 godina starom objektu u Gornjem Humcu se tražo zaklon od kiše, vjetra i vlage. Do pustinje Blace u pješačenje se teško bilo upustiti. Ipak, sreli smo ribare sklonjene pred neverom među kojima i naše Kaljane u Sumartinu, obišli klesare i školu u Pučišćima, a probali i puvengo bračkog ovčjeg sira, ne proslavljenog poput paškog, ali svakako vrijednog.