Najbolji Turisthotel, Ostrea i Pag 91

U sveopćim gospodarskim minusima iznimka je jedino turizam, a govornici su se svojski trudili unijeti dašak optimizma u recesijske pokazatelje i duh

Turisthotel je najuspješnija velika tvrtka u Zadarskoj županiji, Ostrea predvodi srednje, dok je Pag 91. najuspješnija mala tvrtka ove regije, a pokazatelji se odnose na 2009. godinu kada nas je tresla recesija, koja se na žalost nastavlja i ove godine, te predstavljaju tračak svjetla u tunelu krize.
Predstavljanje rezultata poslovanja Zadarske županije, kao i makroekonomskih pokazatelja Hrvatske, obveza je ozbiljnih ljudi te je kao takva obavljena i na ovoj proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Gospodarske komore Zadar, makar je njihovo iščitavanje debelo narušilo svečarsku atmosferu kakva obično ide uz nagrađivanje najuspješnijih tvrtki u prethodnoj godini. Dario Jurin, predsjednik HGK Komore Zadar, Dinko Basioli iz Komore te Jasna Belošević Martić, direktorica Centra za maroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore predstavili su i u najkraćem komentirali kretanja na ovom području te zemlji, a u nazočnosti velikog broja gospodarstvenika, kao i dužnosnika predvođenih Stipom Zrilićem, županom Zadarske županije, dr. Zvonimirom Vrančićem, gradonačelnikom Zadra, Damirom Valčićem, predstojnikom Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Ardenom Bajlo predsjednicom Trgovačkog suda u Zadru te mnogobrojnim gradonačelnicima i načelnicima.
Neiskorištene dvije kreditne linije
Jurin je kazao da je nakon deset godina vrhunskih rezultata u kojima je gospodarstvo Zadarske županije prednjačilo u zemlji segnuvši sa 17. na deveto mjesto među hrvatskim županijama, s 2009. godinom nastupila recesija koja je ove godine nastavila i sveopća je. Sveopća znači minuse u svim elementima poslovanja, a što smo detaljnije analizirali u našem prilogu Burza, a jedina iznimka je – turizam,
koji i ove godine, kao i svih prethodnih, bilježi kontinuirani rast, kazao je Jurin. Basiolija je pripalo detaljnije obrazložiti loše pokazatelje od prihoda, zaposlenosti nezaposlenosti, posebice investicija (što znači da će kriza i potrajati). Basioli je na kraju pozvao gospodarstvenike da iskoriste dvije kreditne linije Zadra i Zadarske županije s Ministarstvom gospodarstva i poslovnim bankama koje nude povoljnije linije, a nisu iskorištene.
Jurin je pokušao prikazati i ono što bi nudilo pozitivne naznake navodeći turizam, rast zračnog i pomorskog prometa (zračnog čak 27 posto) doveden također u svezu s turizmom, korištenje dijela mjera Vlade (linija A – 24 ovdašnje tvrtke uzele su 39 milijuna kuna kredita), rast amortizacije koji ipak znači neka sredstva osigurana za buduća ulaganja te veliki angažman sredstava HBOR-a iz ove sredine.
Dr. Vrančić kazao je da je ove godine pred ovim skupom teško govoriti za razliku od godina uspjeha, ali je ipak konstatirao:
– Znali smo prebroditi i teže prilike, ovdje ipak ne brojimo gospodarske „mrtvace” za razliku nekih sredina, a mislim da je za nama ipak dno krize, iako nemamo za to valjane podatke, mislim da će već s devet mjeseci neki biti prisutni, kazao je Vrančić komentirajući činjenice da je ovdje analizirana statistika mahom za šest mjeseci.
Vrančić je istaknuo mogućnost da lokalnim angažmanom uz pozitivan turizam doprinesu plasmanu vrhunskih i mnogobrojnih ovdašnjih autohtonih proizvoda kroz truizam i ugostiteljstvo. Tome se priključio i Branko Ganzulić u kasnijoj diskusiji kazavši kako su putem TZ Zadra nastojali osmisliti jedan afirmativni program s Maraskom, a da poziva i druge tvrtke s valjanim izvornim proizvodima da se uključe.
Zadar muku muči s proračunom
Vrančić nje krio da i oni u Zadru „muku muče s proračunom” kao izrazom ove krize, a kazao je to i župan Stipe Zrilić za proračun. Ipak. Vrančić je kazao da bi sljedeća godina i kada je grad u pitanju trebala dovesti do većeg investiranja i potpore gospodarstvu na taj način uz niz usvojenih prostornih planova te skoro i GUP Zadra koji bi mogao otvoriti prostor investicijama. Zrilić je tome dodao da je ovo i svojevrsna prekretnica u kojoj se moramo i duhovno i društveno transformirati.
– Gospodarstvenike kao poduzetne ljude ne smijemo više teretiti jednom izrazitom antipoduzetničkom klimom gdje je svatko tko pokreće privredu automatski pod sumnjom. Zrilić, koji je istaknuo uspjehe Zadarske županije, u analizama regionalnog razvoja (naj podatak o usponu Zadarske županije) te kazao kako će u provedbu i regionalne strategije uvesti i planove razvoja pri čemu očekuju i projekte gospodarstvenika, a sve u cilju privlačenja novca iz EU fondova.
Jasna Belošević Matić dala je slično negativne nacionalne pokazatelje naglasivši nužnost restrukturiranje od konzumerizma i ovog modela gospodarstva ka proizvodnom i izvoznom gospodarstvu, a za što će nam u vremenima koja će ostati, biti neophodan i strani kapital kojeg će biti manje i bit će skup. To je jedini način dugoročno održivog razvoja Hrvatske koju čekaju sve veći dugovi i sve veći minusi kako javnog duga tako i deficita proračuna. Uz nabrajanje izrazito negativnih pokazatelja do najveće nezaposlenosti i najmanje zaposlenosti u posljednih šest odnosno pet godina ipak je kazala:
– Hrvatska je u problemima, ali ne i besperspektivan.
Uslijedio je slavljenički dio. U tradiciji dodjele priznanja tvrtkama s dugim kontinuitetom poslovanja nagrade su otišle tvrtki Vulkanizer, maloj ali žilavoj koja djeluje 35 godina, dok je Veterinarska stanica Benkovac obilježila iznimno rijetku 60. obljetnicu. Nagrade su preuzeli direktori Ante Krstić te Ivo Taraš.
Pag 91 – proizvodi i prerađuje morsku sol
Potom su ovdašnju inačicu Zlatne kune preuzeli Zdenko Oštrić uime tvrtke Pag 91., tvrtke koja proizvodi i prerađuje morsku sol s pogonima u Rijeci i Splitu, a koja brine u svom sustavu i za Ninsku solanu koja izbacuje sve vrjednije kvalitetne proizvode. Tvrtke ima sve najistaknutije certifikate kao i HCCAP neophodna kada je u pitanju hrana.
– Zahvaljujem što se prepoznali tvrtku koja postiže dobre financijske rezultate i u teškim prilikama ovo nam je i obveza da nastavimo tako i ubuduće.
Ostrea – prerada male plave ribe
 Uime Ostree umjesto Nevena Badurine nagradu je preuzeo Pešo Peradinović, a riječ je o tvrtki koja sudjeluje u već 10 godišnjoj svojevrsnoj revoluciji i preradi, odnosno soljenju i filetiranju male plave ribe. Tvrtka je u krizi otvorila najsuvremeniji i najveći takav pogon na Sredozemlju u Stankovcima, a s preko 250 radnika 99 posto proizvodnje izvozi. Od nekadašnjih 500 došli su do 4.000 tona prerade, a posjeduju kao jedini riboprerađivač najviše certifikata standarda za proizvodnju hrane BRC i IFS.
Turisthotel – poslovanje s dobiti
Konačno uz najveći pljesak auditorija uime Turisthotela nagradu za veliku tvrtku preuzeo je Frane Skoblar.
Turisthotel je društvo koje čine TN Zaton s najboljim kampom u zemlji i jednim od najboljih u Europi, ugostiteljstvo u nekoliko gradskih lokala uz sam Zaton, Praonica rublja te usluga Cateringa koju među ostalim daju i naftnim platformama. U sezoni ima preko 500 zaposlenih, a na bazi sata rada kroz godinu preko 410. Krivac su za oko 620.000 ovdašnjih turističkih noćenja.
– Društveno odgovorno poslovati, ali i izvršavati temelj gospodarstva, poslovati s dobiti. Uz to zadržati se u vlasništvu domaćih ljudi malih dioničara naša je obveza. Ovo prepoznavanje struke čini nas još obveznijima u tom pravcu, kazao je Frane Skoblar pozdravljajući skup i zahvaljujući uime nagrađenih posebno naglasivši oduševljenje činjenicom da je ova tvrtka od 12 mjerenih pokazatelja uspješnosti pojela primat u devet, a što je dosadašnji rekord.