Upitna i sudbina drvoreda na Branimirovoj obali

Mnogi nas građani zovu i zabrinuto pitaju – što je s njihovim palmama i na koji ih način mogu spasiti od očiglednog i rapidnog propadanja. Nažalost, uz sav naš trud, tretiranje, prikupljanje informacija – još uvijek nemamo odgovora, odnosno načina da iskorijenimo štetočinu koja je napala palme od Dubrovnika do Opatije. Riječ je o agresivnom nametniku koji se zove – crvena palmina pipa i uništava palme u više od 60 zemalja svijeta. Kod nas se prvi put pojavio još prije šest godina i to baš u našoj županiji, u obližnjem Turnju. Kukac porijeklom iz Azije, jednostavno nema prirodnog neprijatelja – rekla je Zrinka Prusac diplomirana inženjerka agronomije iz zadarskih Nasada d.o.o.

Strah od zaraze
Palme su deseteljećima poseban ukras brojnih mediteranskih gradova i mjesta, pa tako i zadarskoga kraja, pa se inženjerka Prusac i njezini kolege iz tvrtke Nasadi d.o.o., boje se da bi slična sudbina mogla zadesiti i palme zbog štetočine kojoj ne mogu stati na kraj, tako da bi mogla doći u pitanje i sudbina drvoreda palmi na Branimirovoj obali i u Jazinama.
– Sveukupno na području grada imamo 80-tak palmi koje tretiramo i o kojima brinemo. Nažalost, najugroženija vrsta je upravo kanarska datulja koja se nalazi na Branimirovoj obali i na njoj smo primijetili zarazu. Šteta koju ovaj parazit napravi na drvu je golema. Nakon što je iznutra pojede, jedino što se može učiniti je drvo posjeći, a ostatke zbrinuti, spaliti ili uništiti zaključila je Zrinka Prusac.
Nametnik se dakle, munjevitom brzinom širio od Kariba do južne Europe i to trgovinom zaraženog sadnog materijala. Poharao je palme na talijanskoj i španjolskoj obali… U Zadru se, kako je dodala ing. Prusac, pipa najprije pojavila na privatnim posjedima, a budući da kukac preleti i više od tri kilometra, može zaraziti svaku palmu.
– Po nekim procjenama na jedno zaraženo stablo palme, iduće godine zarazi se osam, a u godinu dana zaraza se proširi i u krugu od deset kilometara. Zaraza se brzo kreće jer se odrasla ženka crvene pipe rilom zakači u samu bazu lista, leže 200 do 300 jajašca iz kojih se razviju ličinke koje izjedaju palmino tkivo, odnosno vegetativni vrh. Palma se vrlo brzo osuši i propadne, tako da su simptomi uočljivi tek kad je prekasno za spašavanje drveta – objasnila je naša sugovornica naglašavajući kako je Ministarstvo poljoprivrede još prije tri godine izradilo i Akcijski plan za suzbijanje i sprječavanje širenja pipe na palmama. Prema tom Akcijskom planu i napucima resornog Ministarstva, postupaju i – stručnjaci iz zadarskih Nasada d.o.o.

U srce palme ulijeva se otopina
No, to bi trebala biti obveza i privatnih vlasnika jer veliki problem predstavljaju palme koje nisu tretirane. One su najveći izvor zaraze i to je razlog zbog kojeg je već do sada stradalo ovoliko palmi na području Zadra.
– Od 2014. godine preventivno tretiramo palme na javnim, zelenim površinama na Branimirovoj obali, Jazinama, Poluotoku… Do sada smo ih tri puta godišnje tretirali insekticidima, a zbog jakog napada ove godine to sada činimo na mjesečnoj bazi. U srce palme ulijevamo otopinu 20 do 30 litara koja se slijeva niz stablo, a miris te otopine odbija štetnike da polažu jaja. Međutim, djelotvornost sredstva nije 100 posto učinkovita, pa se zaraza prošiiri dalje. Nažalost, sva naša nastojanja do sada, pokazala su se uzaludnima jer crvenu palminu pipu nismo uspjeli iskorijeniti. Tražili smo mišljenje fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede kako dalje postupiti – poručila je na kraju Zrinka Prusac iz zadarskih Nasada d.o.o.