Na Velebitu otkrivene špilje s kulturnim ostacima, prapovijesni humci, gradine...

Slika korisnika valentinam
40 NOVIH NALAZIŠTA
Ovim istraživanjima dokumentirano je 14 špilja od kojih smo u 13 zabilježili kulturne ostatke. Izdvojila bih Vodaricu, najveću špilju u NP Paklenica, u kojoj smo, na naše veliko iznenađenje, otkrili ulomke masivnih posuda iz mlađih prapovijesnih razdoblja (brončano i željezno doba), brojne životinjske kosti i tragove vatrišta, otkriva voditeljica istraživanja dr. sc. Martina Dubolnić Glavan
Martina Dubolnić Glavan
U špilji Vodarici - ostatci dokumentirani u presušenom Bijelom jezeru

Na Velebitu, na području Nacionalnog  parka Paklenica i Parka prirode Velebit, otkriveno je 40 novih nalazišta  poput špilja s kulturnim ostacima, prapovijesnih gomila-humaka, gradina…

Rezultat je to upravo završenog desetodnevnog istraživanja koje je na  zaštićenom području dvaju parkova provela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru pod vodstvom  znanstvene suradnice dr. sc. Martine Dubolnić Glavan.

- Kampanja terenskih istraživanja u sklopu programa Zaštite i očuvanja arheološke baštine pod naslovom „Velebit - kulturno-povijesna  baština Južnog Velebita“, koji financira Ministarstvo kulture, nadovezala  se na istraživanja provedena od 2008. do 2010. i 2016., koja su rezultirala  dokumentacijom 333 lokaliteta i izradom prve inventarizacije kulturno- povijesne baštine na dijelu Velebita, na području općina Starigrad Paklenica i  Jasenice, naselje Rovanjska. Na tom izrazito velikom terenu koji se  proteže na oko 250 kilometara četvornih, ostalo je još dosta nepoznatih  predjela i zato smo nastavili s istraživanjem. A cilj mu je pronalazak i dokumentiranje novih arheoloških i etnoloških lokaliteta, nastavak izrade  baze kulturno-povijesne baštine u geografskom informacijskom sustavu  (GIS) te prikupljanje podataka za znanstveno proučavanje dinamike kulturnog krajolika planinskog prostora, objašnjava voditeljica dr. sc. Martina Dubolnić Glavan.

Osim 40 novih nalazišta, otkriveni su i ostaci arhitekture ranonovovjekovnih naselja i pripadajućih objekata koji imaju kulturni značaj te spadaju u kulturno-povijesnu baštinu istraženog područja. Izrađeni su brojni topografski nacrti, a provedeno je i zračno snimanje.

- Dio kampanje bio je posvećen špiljama s kulturnim ostacima jer je  na istraživanom području velik broj neistraženih, ali i još neotkrivenih  podzemnih objekata. Kao izuzetno važne točke u krškom krajoliku  pećine su u prošlosti imale različitu namjenu, pa su ih, ovisno o njihovu  geografskom položaju i geomorfološkim karakteristikama, ljudi koristili  kao skloništa, naselja, sveta mjesta, kao izvore vode, torove, spremišta  itd. Ovim istraživanjima dokumentirano je 14 špilja od kojih smo u 13  zabilježili kulturne ostatke. Izdvojila bih Vodaricu, najveću špilju u NP  Paklenica, u kojoj smo, na naše veliko iznenađenje, otkrili ulomke masivnih posuda iz mlađih prapovijesnih razdoblja (brončano i  željezno  doba), brojne životinjske kosti i tragove vatrišta. Zanimljivo je da špilja  ima jamski ulaz, a u unutrašnjosti dva jezera s pitkom vodom: Bijelo i Crno jezero, što je očito i bio razlog njena korištenja u prošlosti, otkriva voditeljica istraživanja.

U većini ostalih dokumentiranih špilja  - Marasovića pećina, Škiljića  stan, Kumpirova pećina - zabilježeni su ostaci suhozidne arhitekture koji  se mogu interpretirati kao nastambe, skloništa, torovi, "trapovi" za  pohranu hrane i sl. Sve to, navodi, upućuje na zaključak kako su od najstarijih razdoblja prošlosti, pa praktički sve donedavno, ljudi upotrebljavali prirodne podzemne objekte i o njima ovisili.

- Svakako treba izdvojiti i nalazišta petroglifa/gravura kao potpuno  nove vrste lokaliteta koji su na ovom području potpuno neistraženi i nepoznati stručnoj javnosti. Riječ je o položajima s uklesanim raznovrsnim  simbolima i znakovima na stijenama, koji se mogu okarakterizirati kao  umjetničko izražavanje na kamenu, tzv. rock art, koji se odnosi na petroglife/gravure izvedene na kamenu raznim tehnikama - grebanjem, struganjem i klesanjem, a tu su i piktogrami izvedeni slikanjem ili kombinacijom spomenutih tehnika. Nalazišta petroglifa mogu potjecati iz različitih vremenskih razdoblja, a poznati su diljem Europe i drugdje u svijetu, ističe dr. Dubolnić Glavan.

Položaji s gravurama na stijenama otkriveni su na više položaja na području Velebita, a pripadaju kulturnom krajoliku ovog područja jer svjedoče o korištenju planinskog prostora tijekom prošlosti, a u polušpilji  Žuta pećina u NP Paklenica otkriveni su petroglifi na stijenama koji još  nisu odgonetnuti.

Osim terenskih radova, kampanja je obuhvatila i kabinetsku i informatičku obradu dokumentacije (GIS baza) i pronađenog arheološkog  materijala, nakon čije će se cjelovite analize više moći reći o rezultatima  istraživanja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4.1 (7 glasova)