Nakon isteka moratorija petina kredita nenaplativa! Novi lockdown za mnoge bi bio poguban

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Koronakriza
Očekuje se da bi do 20 posto klijenata koji su koristili COVID-moratorij moglo tražiti dodatno olakšanje otplate, kažu u Ersteu. U OTP banci upozoravaju da će na naplatu negativno utjecati daljnje smanjenje gospodarske aktivnosti uslijed primjene snažnijih epidemioloških mjera
Igor Soban/PIXSELL
Ilustracija

Moratorij na kredite građana u bankama dijelom je već istekao, a prema podacima koji se zasad mogu dobiti iz poslovnih banaka, oko petina tih kredita mogla bi trajno (p)ostati nenaplativa. To, tvrde u nekim bankama, ne znači da će se odmah ići na prisilnu naplatu i slati ovrhe, nego će se tim klijentima ponuditi dodatna pomoć, u vidu nekog novog reprograma ili produljenja roka otplate. Moratoriji su dijelom istekli krajem rujna, budući da su krenuli krajem ožujka, te se odobravali na tri plus tri mjeseca. Banke su se i unaprijed pripremale da će po isteku odgoda plaćanja imati rast nenaplativih ili loših kredita. Prije dakle samog isteka moratorija, zvali su navodno jednog po jednog klijenta koji je moratorij koristio, da pitaju hoće li moći nastaviti s plaćanjem ili ima problema. S obzirom da mnoga poduzeća koriste mjere pomoći, tako su i zaposlenici i korisnici bankarskih kredita, ostali donekle likvidni, pa rast nenaplativih kredita nije rapidan, no očekuje se da će se nastaviti.

Novi lockdown poguban

Sada se epidemiološka situacija još i pogoršava, pa su sve strože i epidemiološke mjere. U nekim sektorima poslovanje je već značajno ograničeno, a brojni poduzetnici boje se novog zatvaranja ekonomije, te tvrde da novi lockdown«, bez obzira na pomoć, više jednostavno ne bi preživjeli. To bi onda značilo i val otkaza, porast siromaštva, a onda i trajno neplaćanje kredita, na što upozoravaju i u bankama. Primjerice, iz OTP banke su poručili da je »manji broj klijenata od onih kojima je istekao moratorij zatražio produljenje, odnosno reprogram postojećih obveza«, i ti se zahtjevi kao i uvijek rješavaju pojedinačno, uzimajući u obzir sve aspekte poslovanja. No, upozoravaju da ukoliko dođe do daljnjeg smanjenja gospodarske aktivnosti uslijed primjene snažnijih epidemioloških mjera, očekuju porast i tih zahtjeva.

– Do sada je u segmentu građanstva isteklo nešto manje od četvrtine moratorija, s obzirom da je dio moratorija odobren i na razdoblje dulje od 6 mjeseci, uvažavajući specifičnosti naših klijenata. Većina po isteku moratorija otplaćuje uredno, a s najugroženijim skupinama klijenata banka i dalje pokušava iznaći održiv aranžman otplate za nadolazeće razdoblje. Klijentima se pristupa individualno, a prodaja nenaplativih potraživanja može biti opcija tek ukoliko dogovor s klijentom, kao i ostali kanali naplate potraživanja, uključujući i ovršne postupke, ne poluče uspjeh, zaključuju u OTP-u.

Drugim riječima, novi lockdown izazvao bi lančano i novi veliki val neplaćanja, a kriza bi se možda prelila i na bankarski sektor. Nedavno je guverner HNB-a Boris Vujčić kazao da se bilježi rast nenaplativih kredita (sada je nešto manji od 10 posto), a očekuje se i daljnji njegov porast. No, problem je, rekao je, što raste i kreditni rizik kod prihodujućih kredita, dakle i onih koji su se do sada uredno vraćali. Posljedica je to činjenice da ekonomija tone u recesiju, a neizvjesnost je sve veća.

U Erste banci potvrdili su da je kod njih većina tzv. COVID moratorija okončana s 30. rujna ove godine.

Iznimno i ovrha

– Posljednjih nekoliko tjedana prije njihova isteka, banka je zauzela proaktivan stav te nastojala kontaktirati što je moguće veći broj klijenata kako bi u direktnoj komunikaciji saznala u kakvoj se situaciji nalaze, koja su njihova očekivanja i mogućnosti, te kako bi im, u dogovoru s njima, mogla ponuditi najbolje pojedinačno rješenje. Ukupno je nešto više od 9.200 klijenata na koje se odnosi gotovo 11.600 kreditnih partija, realiziralo mogućnost odgode otplate, a očekuje se da bi otprilike do 20 posto tih klijenata moglo dodatno realizirati i neku od standardnih mjera olakšanja plaćanja kredita nakon isteka odgode, ističu u Ersteu.

Savjet je klijentima da u slučaju produljene nemogućnosti plaćanja nakon korištenja COVID-odgode, nikako ne čekaju gomilanje dospjelih obveza i dodatnih troškova, već se što prije jave svojim savjetnicima. Banka im s ciljem olakšanja otplate kredita može ponuditi standardne mjere restrukturiranja, poput počeka tijekom otplate, produljenja roka otplate kredita ili moratorija, a važno je naglasiti da se mjere prilagođavaju trenutačnim financijskim okolnostima u kojima se klijent nalazi, ističu u Erste banci.

– Kad se govori o postupku ovrhe, bitno je naglasiti da banka tome pristupa samo u iznimnim situacijama, kada su sve prethodne opcije i koraci iskorišteni, što se događa ipak rjeđe jer se u velikoj većini slučajeva već i ranije pronađe adekvatno rješenje. Samo provođenje ovrhe postupak je koji nije ugodan niti za klijenta, niti za banku, ali banka ga je dužna provesti u onim slučajevima kada ne postoji drukčije rješenje, napominju u Ersteu.
Iz Zagrebačke banke poručuju da je s 1. listopada istekao rok za 60 posto moratorija odobrenih u Zagrebačkoj banci. Radi se o klijentima kojima je Banka, zbog utjecaja COVID-19 pandemije, odobrila moratorij po postojećim kreditima.

 

Nove mogućnosti za banku i dužnike

Na pitanje prodaju li nenaplativi dug agencijama za naplatu potraživanja, te je li opcija i otpis duga, u Erste banci su odgovorili da su »od 2015. godine selektirani dio svojih problematičnih potraživanja (NPL) nudili na prodaju, pri čemu su takva potraživanja našla svoje kupce.« Važno je, kažu, naglasiti da je najveći volumen potraživanja prodan tijekom 2015. i 2016. godine, a veći udio prema kriteriju volumena zauzimali su plasmani poduzećima.
Potencijalna nova regulacija otpisa potraživanja, koja bi prema najavama trebala stupiti na snagu od 1. siječnja mogla bi povećati doseg primjene mjere, omogućiti veću fleksibilnost dužnicima, ali i bankama, prilikom pronalaženja optimalnog rješenja u takvim situacijama, ističu u Ersteu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno