Četvrtina žena zaposlenih na određeno vrijeme ne smije u zahod za vrijeme posla

Prosječna žena “na određeno” radi preko tri godine i to u smjenama, noću, nedjeljom i prekovremeno, i to za plaću nižu od prosječne, nema gotovo nikakvu imovinu niti kredit, želi djecu no mogućnosti zasnivanja obitelji su joj ograničene, ima slabe šanse dobiti stalan posao i osuđena je na život bez sigurnosti i u strahu
Samo 25 posto žena zaposlenih na određeno vrijeme ima vlastiti automobil, dok vlastiti stan ili kuću ima njih 37,8 posto. Ušteđevinu ima tek nešto manje od 21 posto žena. Dionice na vlastito ime posjeduje svega 6 posto žena zaposlenih na određeno vrijeme,a vikendicu njih 2 posto. Posao na određeno vrijeme prepreka je ostvarenju kredita, stoga čak 72, 5 posto anketiranih žena nema nikakav kredit.
Ovo su samo neki od alarmantnih podataka dobivenih anketom koju je u razdoblju od veljače do srpnja 2008. proveo Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u suradnji s aktivisticama triju sindikata SSSH, NHS-a i HUS-a. Istraživanje je predstavljeno na nedavno održanom okruglom stolu koji je problematizirao rodni aspekt rada na određeno vrijeme. Anketa je provedena na reprezentativnom uzorku od 1.123 žene koje u više hrvatskih gradova rade na određeno vrijeme. U Uredu pravobraniteljice izvijestili su nas kako podaci nisu obrađeni po gradovima, no kako se situacija u Zadru ne razlikuje bitno od hrvatskog prosjeka.
Prosječna žena “na određeno” radi preko tri godine i to u smjenama, noću, nedjeljom i prekovremeno, i to za plaću nižu od prosječne, nema gotovo nikakvu imovinu niti kredit, želi djecu no mogućnosti zasnivanja obitelji su joj ograničene, ima slabe šanse dobiti stalan posao i osuđena je na život bez sigurnosti i u strahu, zaključak je ovog istraživanja.
Bez prava na marendu
Naime, 72 posto ispitanica radi u smjenama, 37 posto radi prekovremeno, a 36 posto nedjeljom, dok ih 19 posto radi noću, a gotovo 12 posto posao izvan opisa radnog mjesta. Pritom njih 26,5% obavlja fizički težak posao. Samo 10 posto ovih žena zarađuje više od prosječne plaće, dok oko 51 posto ispitanica ima plaću između 2.500 i 4.700 kuna, a njih čak 35,7 posto mjesečno zarađuje svega 2.500 kuna.
85 posto anketiranih žena izjavilo je kako je razlog njihova rada na određeno vrijeme taj što su prešle na novi posao, dok ih je oko 3,5 posto pogođeno promjenom ugovora, a samo 2,5, posto na određeno vrijeme radi na vlastiti zahtjev. Alarmantan je i podatak kako rad na određeno vrijeme za gotovo trećinu ispitanih žena znači pogoršanje radnog statusa budući da je 32,4 posto ispitanih prije aktualnog posla bilo zaposleno. O traženju rupa o Zakonu o radu i nepoštovanju regulative možda najbolje govori podatak o tome kako čak 22,7 posto ispitanih kod istog poslodavca prema ugovoru na određeno vrijeme radi već treći put. Istodobno samo 4,3 posto njih radi po ovakvom ugovoru za zamjeni. Ispitanice najčešće potpisuju ugovore na trajanje od 3 do 12 mjeseci, ukupno oko 83 posto, što zorno predočava razinu ekonomske nesigurnosti. Ova slika postaje još lošija, pridoda li se tome podatak kako ukupno oko 11 posto žena ugovor potpisuje na rok od jednog do dva mjeseca. Pritom je gotovo 7 posto žena već više od pet godina kod istog poslodavca na određeno vrijeme, a njih preko 13 posto kod istog poslodavca na određeno vrijeme rade između tri i pet godina.
Možda je od svega još najstravičniji podatak prema kojem oko 20 posto ispitanica ne smije koristiti zahod prema potrebi, a isto toliko ih nema pauzu za marendu. 48 posto anketiranih je izjavilo kako nemaju dobar odnos sa šefom, a isti postotak žene ima problema sa šefom u slučaju bolesti. Na osobito tešku diskriminaciju upućuje i podataka prema kojem dvije trećine ispitanih žena, njih 76,8 posto, ima problema sa šefom u slučaju trudnoće.
Rad na crno i zapošljavanje preko veze
O rasprostranjenosti diskriminacije žena u prilici intervjua za posao svjedoče i podaci prema kojima je o bračnom stanju pitano preko 46 posto žena, a o djeci njih 42 posto. Na pitanje planira li ima djecu moralo je odgovoriti njih 14,7 posto. Istodobno je poslodavac 7,8 posto ispitanica preporučio da se ne učlane u sindikat, a 1,8 žena potpisalo je da će neće zatrudnjeti.
Dvadeset posto ispitanih žena priznaje kako radi na crno. Doprinose na punu plaću poslodavcu plaćaju u oko 86 posto slučajeva, dok u nešto manje od 10 posto slučajeva poslodavac plaća doprinose na minimalnu plaću.
Zavod za zapošljavanje najmanje je zastupljen posrednik u dobivanju posla. Najviše žena, ukupno preko 58 posto odgovorilo je kako je posao dobilo preko veze ili preko poznanika. 34 posto posao je dobilo preko oglasa, a tek 17,7 posto posredstvom Zavod za zapošljavanje.
Preko 42 posto žena je odgovarajući na anketna pitanja kazalo da ne očekuje poboljšanje radnog statusa, to jest očekuje nastavak rada na određeno vrijeme, dok se njih čak 28 posto boji otkaza. Stalan posao očekuje oko 7 posto ispitanica, a svega 3,8 posto izjavljuje da im rad na određeno vrijeme odgovara.

 UDANE ŽELE DVOJE DJECE

Gotovo 80 posto žena obuhvaćenih anketom ima završenu osnovnu ili srednju škola pri čemu je gotovo 65 posto u fertilnoj dobi. 48,3 posto žena izjavilo je kako želi imati dvoje djece. Upada u oči podatak da je postotak udanih žena jednak postotku onih koje žele dvoje djece. Ipak, tek njih nešto više od 35 posto zaista i ima dvoje djece. Nešto više od 15 posto žene nema djecu niti to želi, dok ih također oko 15 posto želi troje i više djece. Od svih anketiranih, oko 43 posto žena nema djecu. Iz odgovora na anketna pitanja jasno je kako je problem čuvanja djece jedan od većih s kojim se zaposlene žene susreću. Njih preko 85 posto izjavilo je kako djecu čuvaju same ili uz pomoć članova obitelji, dok je samo 12,8% djece smješteno u jaslicama ili vrtićima. Osim o djeci, žene su primorane i na skrb o starijim ili nemoćnim članovima obitelji. Njih čak 25% je izjavilo kako u obitelji imaju stariju osobu, osobu s invaliditetom ili drugu potrebitu odraslu osobu o kojoj moraju skrbiti. Pritom skrb ne mogu prepustiti instituciji, iz razloga što takva skrb nije dostupna ili je preskupa.

 ZADARSKA ŽUPANIJA: 62,6 POSTO NEZAPOSLENIH ŽENE

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u listopadu bilo je 143.375 nezaposlenih žena što je 4.390 ili 3,2 posto više nego u rujnu. Ukupan broj nezaposlenih porastao je s 222.217 na 228.501 ili za 2,8 posto. Već se iz ovog podatka može vidjeti kako udio žena među nezaposlenom populacijom raste brže u od rasta opće nezaposlenosti. U ukupnom broju nezaposlenih u listopadu je 85.126 muškaraca ili 37,2, posto.
U Zadarskoj županiji je u listopadu bilo 1.138 novoprijavljenih nezaposlenih osoba na zavodu za zapošljavanje od čega 760 žena, što znači da žene čine 66,7 posto novoprijavljenih nezaposlenih osoba. U ukupnoj nezaposlenoj populaciji u evidenciji zadarske Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje žene sudjeluju sa 62,6 posto. Evidentirano je, naime, 5.648 nezaposlenih žena, dok ukupan broj nezaposlenih iznosi 9,014.