NE REŽITE MASLINE NA ZIMSKOM ODMORU

U toj fazi maslina se buni na sve što joj u tom snu i miru smeta. Za naše prilike to se događa sredinom veljače, stoga je preporučljivo maslinu rezati nakon tog razdoblja. Ranija rezidba dovodi do gubitka lišća koje stvara hranu i gubitak grančica
Iako je berba masline kod većine maslinara završila, maslinari i dalje ostaju u maslinicima, koliko im vremenske prilike dopuste, ali ovaj put ne s češljevima nego sa škarama. Naime, nerijetka slika neposredno nakon berbe je rezidba obranih stabala maslina. Ugledajući se na one iskusne, nestrpljivi mlađi maslinari režu i svoja mlada, još nerodna stabla, a toplo vrijeme, između kiše, jednima i drugima najvjerniji je i jedini saveznik. Čuli su oni za neko “razvrstavanje pupova kod masline”, ali nisu baš sigurni da ono ima neke veze s rezidbom i rodnošću, jer da je suprotno, rezidbu ne bi obavljali u ovom periodu.
Kako je upravo rezidba najsloženiji dio maslinarstva koji uključuje poznavanje anatomije i fiziologije uz planiranje rasta i roda, pokušat ćemo dok još nisu sve masline porezane sugerirati maslinarima pravo vrijeme rezidbe i razloge.
Razvrstavanje pupova
U svom godišnjem ciklusu maslina prolazi više faza koje možemo podijeliti na sljedeće:
od razvrstavanja pupova do cvatnje, od početka cvatnje do početka oplodnje, od početka oplodnje do početka šarke, od početka šarke do zrelosti ploda i od zrelosti ploda do početka razvrstavanja pupova.
Što je zapravo razvrstavanje pupova, kada se odvija i kakve ono veze ima s rezidbom?
Razvrstavanje ili diferencijacija pupova je pretvaranje pupa u drvni pup koji daje novi izboj ili cvjetni pup koji daje plod. To je proces koji se odvija prije vidljivog početka kretanja vegetacije, dakle, dok je maslina na “zimskom odmoru”. U toj fazi maslina se buni na sve što joj u tom snu i miru smeta. Za naše prilike to se događa sredinom veljače, stoga je preporučljivo maslinu rezati nakon tog razdoblja. Ranija rezidba, koja dovodi do gubitka lišća koje stvara hranu i gubitak grančica, može biti presudna za razvrstavanje pupova, u korist drvnih.
Štete nepravodobne rezidbe
Maslinari bi se trebali rukovoditi uputama stručnjaka, pa tako veliki znalac i praktičar ing. Elezović kaže: “Za sve načine rezidbe masline vrijeme bi trebalo biti vezano uz početak vegetacije, dakle, od polovine veljače do polovice travnja.”
Osim gore spomenutog razvrstavanja pupova, u tom razdoblju već prođu opasnosti od jače zime.
Naime, maslini kao najtipičnijem predstavniku flore Sredozemlja pogoduje maritimna klima, koja nema ekstremno vruća ljeta, ali ima relativno blage zime. Takve klimatske prilike uz prikladne položaje, bez velikih kolebanja temperatura tijekom dana i noći, a i tijekom čitave godine gotovo su idealne za maslinu. Visoke temperature (one iznad 50°C) koje bi bile upitne za njen uzgoj u našoj zemlji se rijetko javljaju, ali zato niske mogu pričiniti i te kako velike štete. Poglavito ako se one jave nakon izuzetno blage jeseni i mjeseca prosinca u kojem se dnevne temperature kreću između 14 i 16°C. Prema iskustvima s ovih prostora, točnije područja Benkovca iz siječnja 1985. godine stabla rezana prije dolaska mraza mnogo više su stradala od stabala koja nisu rezana, stoga što veća biljna masa neporezanih stabala ima određeni zaštitni učinak.
Uz nepravovremenu rezidbu, visoke temperature u proteklom razdoblju ukoliko potraju još neko vrijeme neće povoljno djelovati na intenzitet cvatnje, odnosno na razvrstavanje pupova. Naime, u periodu mirovanja u prosincu, siječnju i veljači važno je da srednja dnevna temperatura ne prelazi 7°C, odnosno za neke sorte iznad 10°C. Ako su temperature veće, tada je cvatnja slabog intenziteta, odnosno slabije diferenciranje cvjetnih pupova, a u konačnici to pretpostavlja i slab urod.
Pomlađivanje iz panja
No, u starim ili zapuštenim maslinicima u mjesecu siječnju možemo izvršiti pomlađivanje i to iz guke ili iz panja, a u rodnim maslinicima prstenovanje. Rezidbu na rod ili formiranje uzgojnog oblika ostavljamo, kao što je ranije elaborirano, za toplije dane. Tehnika pomlađivanja stabla iz guke (zadebljanje na panju ili deblu masline koje stvara samo stablo u cilju vlastite obnove) obuhvaća samo guke na panju ili točnije na korjenovom vratu, dakle, na prelazu podzemnog u nadzemni dio. Ovaj način primjenjuje se samo na stablima starijim od 100 godina kojima je središnji dio istrunuo ili do te mjere oštećen, da ne može biti temelj novom stablu. Sav nadzemni dio otpili se razom zemlje, izdvoje se glavne žile otkopom, ostavi se na vrhu žile guka, a sav ostali dio drva iskopa. Obično se ostavlja 4-5 glavnih žila s gukom. Obrada jame, panja, okoliša te gnojidba na zalihu provodi se odmah. Pomlađivanje iz panja razlikuje se od prethodnog što se drvo ostavlja u tlu, ne vadi se. Provodi se na stablima starim 50-100 godina. Posebno je prikladan za sorte uljarice koje ne razvijaju glavne žile nego mnogo tanjih žila. Stablo se presiječe na mjestu gdje je najzdravije, po mogućnosti nad vijencem guke /ako ih je stablo stvorilo/, a na visini manjoj od 60 cm od tla. Od mnoštva izbojaka koji će izbiti ostavljaju se 3-4 najboljeg izgleda i mjesta, ostali se otklone. Uz spomenute mjere praktičari već odavna u ovo vrijeme vrše prstenovanje kore mladica u cilju postizanja veće rodnosti. Grana koja se prstenuje sljedeće godine se potpuno uklanja. Oštrim nožem skidamo koru promjera debljine grane. Na taj način prekidamo kolanje sokova floemima, a posljedica je obilnije zametanje cvjetnih pupova. Prekidanjem floema zadržavaju se ugljikohidrati u dijelovima iznad prstena, pa nastaje povoljniji odnos ugljikohidrata i dušika, što djeluje stimulativno na formiranje cvjetnih pupova. Ti zahvati mogu imati i nepovoljne posljedice, jer nezarašteni kambij nakon prstenovanja izložen je većoj opasnosti od infektivnih bolesti i napada štetnika. Ukoliko se pretjera, zahvat može djelovati depresivno na rast mladih stabala, pa ona mogu zakržljati. Zato oprez!!
Ukoliko maslinari nisu obavili osnovnu jesensku gnojidbu mogu krajem siječnja to učiniti, ali tada s povećanim udjelom dušika.