Zadar – kongresni grad-hotel!?

Od plača nad nedostatkom hotela Zadar je u kratkom vremenu došao pred mogućnost da u rekordnom vremenu dobije pola milijarde eura vrijedne hotelske kapacitete od gotovo 5.000 postelja
Kongresni grad, teza je koju sve uvjerljivije zastupaju gradski oci, a sintagmu je nadavno upotrijebio gradonačelnik dr. Živko Kolega, nabrajajući sve ono što se na prostoru grada u hotelskom smislu u bliskoj budućnosti treba dogoditi.
Sjetimo se da smo do lani plakali nad kroničnim nedostatkom hotela u Zadru i Zadarskoj županiji općenito, često spominjući da Dubrovnik u jednoj ulici nerijetko ima više hotela nego Zadarska županija. Štoviše, kada se Split nakon godina letargije i bagateliziranja turizma konačno sjetio i oštro krenuo u projekt turističkog grada kazali smo kako je i to lekcija Zadru. Sada smo po svemu sudeći u suprotnoj situaciji koja, koliko god oduševljava toliko pomalo i plaši.
Zadar zasad u desetljetnoj tradiciji ima hotelski kompleks Borika, Kolovare te desetak manjih ili većih hotela niklih kroz posljednje godine poput Mediterana, Ville Hrešć, Porta, čemu su sobe pridružili i Albin, potom Niko itd., a ove smo godine nakon desetljeća dobili hotel na Poluotoku – Bastion. Istovremeno već se godinama priča o hotelu Zagreb i njegovoj obnovi, odnosno Forumu.
Maraska, Punta Skala
No u međuvremenu stvari su krenule. Maraska je širi pojam za kompleksan zahvat na jednom od najatraktivnijih prostora Grada. Prva je faza bila sačuvati proizvodnju na novoj lokaciji što je odrađeno. Potom je krenulo s najavom prenamjene stare zgrade u hotel što je ispalo centralno pitanje buduće lokacije. Istina je da je s manje od 100 soba, a s preko 150 stanova na toj lokaciji snažnije izražen ovaj drugi interes, no Grad bi dobio hotel navodno s nekim od luksuznih lanaca, a zasad se spominje Goran Štrok.
Prava revolucija, istina ne u samom Zadru, ali u obuhvatu granica područja Zadra kao grada je – Punta Skala, koja je izvjesna i gdje će se među ostalim dobiti hotel s pet zvjezdica – prvi na ovom području. Štoviše, taj luksuzni hotel trebao bi biti otvoren do ljeta 2009. a zvat će se Jadera. Vlasnici smatraju da će moći vući cijene od više stotina eura dnevno. Uz njega niknuo bi obiteljski hotel Diadora s četiri zvjezdice, a što bi zajedno značilo 1.200 novih za zadarske pojmove više nego luksuznih postelja.
TIZ, Relja, Ravnice, Elektra…
No priča tu ne završava. Već je poznato da je u megagradnji (naravno u zadarskim, a ne recimo zagrebačkim uvjetima) TIZ-a završnica koja je trebala pripasti simbolu poslovnom tornju već prevagnulo da se ide na hotel. Kao što je poznato lokacija Polačišća ispred Trgovinskog centra, čiji novi dio su nazvali City Gallerijom, prodan je na natječaj uz uvjet izgradnje luksuznog hotela s četiri plus zvjezdice. Hotel kongresnog tipa, kako ga definiraju investitori, imao bi 180 soba. Od više ponuđača, a među kojima se Arsenal, odnosno City Galleria i Ilirija činio izvjestan graditelj budućeg hotela, natječaj je dobila tvrtka Belafuža. Iza toga stoji skupina australskih Hrvata poznatih kao investitori kroz tvrtku Jadran Invest, a prije svega u stanogradnji i poslovnim prostorima. Već se prije zavrtila i priča o Elektri i preseljenju, odnosno prodaji postojeće lokacije za hotelsku namjenu. Ista se priča priča i oko Zavoda za zaštitu zdravlja i njihovog objekta na samoj obali, a pretpostavke provedbe selidbe već su stvorene aktiviranjem gradnje Poliklinike u kojem sklopu su definirani prostori budućeg Zavoda.
Ravnice su u idejnom projektu za koji je nagrađen Niko Bašić definirane prije svega kroz hotelske i poslovne sadržaje (uz gradnju garaže za 1.800 mjesta).
Najnoviji potez uslijedio je od Vlade RH koja je prostor Ravnica ponudila na natječaj, a riječ je o površini od 19.300 metara. Ovdje bi samo spomenuo da će vjerojatno sličnu sudbinu uskoro možda imati prostor Šepurina, ali to je drugi dio slične priče.
Kod Ravnica riječ je o početnoj cijeni od 7,5 milijuna eura što je 388,6 eura za četvorni metar. Gradonačelnik Kolega na svečanom prijemu u HKK Zadar kazao je kako je Vlada odlučila ići u natječaj, ali po sadržajima koje je odredio Grad. Kolega je uvodno uvelike nabrajao koje su sve vojne prostore dobili za gradske mahom prosvjetne i slične sadržaje dajući time, netraženo, obrazloženje zbog čega se ovaj prostor ipak – prodaje a ne prepušta Gradu.
Ideje za hotele na ovom ne prestaju, niz je manjih inicijativa od toga da netko očito misli staviti u funkciju hotel Maričić uz Kolovare, do najave Hotela Zadar da bi aktivirali Zagreb. Tu su i određeni planovi uz Autobusni kolodvor i sl.
Kongresni turizam?
No nabrojene ističemo zbog spominjanja kongresnog turizma.
Hotel Jadera koji prema riječima predsjednika NO Punta Skale Radoslava Šarića zaslužuje i više od pet zvjezdica, širit će se na ukupno osam tisuća četvornih metara i imat će jedan od najvećih i najraskošnijih wellnessa, zatim otvoreni i zatvoreni bazen te – ukupno tri kongresne dvorane.
No plan Punta Skale i mijenjan je upravo da se izgradi novi povećani kongresni centar u drugoj fazi gradnje. Kongresni turizam stoji uz oznaku i projekta na Relji, a naravno da na njega svi drugi koji žele (a s obzirom na cijene investicija i moraju) raditi cijele godine.
Hrvatska ima svega nekoliko sredina koje se nameću kao kakve takve kongresne turističke sredine, jer istinsku sredinu za kongresni turizam globalnog tipa nemamo. Naime, svjetska odredišta kongresnog turizma nerijetko podrazumijevaju preko 1.000 pa do 3.000 sudionika i adekvatne prostore. U Hrvatskoj ne postoji primjerena sala u kojoj se može odraditi valjan kongres za više od 1.000 sudionika. Više godina Niko Bulić i HTZ završnu priredu Dani hrvatskog turizma organizirali su u Cavtatu u hotelu Croatia jer jedini mogu odraditi takav skup. Ove je godine ministar Damir Bajs objedinjene priredbe HTZ-a i HGK i HTV-a prebacio u Opatiju. Dodjele i govori održani su – pod šatorom. Vjerovali li ne, hotel Kvarner iz 19. stoljeća ima najveću opatijsku salu, poznatu Kristalnu dvoranu, koja ipak ne može valjano opslužiti više od 500-600 ljudi, posebice ako se želi imati klasičnu serviranu večeru ili ručak i sjediti za stolom.
Uz spomenute, nešto prostora postoji u Zagrebu odnosno Poreču i to bi bilo sve.
Zadarska stvarnost i budućnost
Zadar ima nešto od kongresnog turizma mahom s nekoliko stotina sudionika u Boriku (aula Donata), odnosno do nekoliko desetaka u Kolovarama.
Godinama smo plakali nad zlom sudinom Zadra bez hotelskih smještaja i zadarske rivijere svedene na golem broj privatnih apartmana s kojima se jako teško radi trajniji turizam.
Spominjali smo i da je Zadar u jezgri između dva rata imao više hotela nego danas, a imao ih je i nakon 2. rata.
Sada dolazimo u situaciju da nam se u obuhvatu Zadra smiješi toliko hotela da se može baratati s pola milijarde eura ulaganja, odnosno preko 3.000 kreveta u konačnici.
Naravno da volimo i cijenimo svoj grad, i naravno da se sve ovo neće dogoditi preko noći, ali ipak valja pitati što sve treba napraviti da bi ti ljudi ovdje imali zbog čega doći u onim neturističkim danima. Kolika je privlačna moć Zadra da ovaj posao odradi, kolika protočnost istina prebogatog okoliša u smislu prirodnih i povijesnih znamenitosti i atrakcija, ali s nizom nedostataka? Sve su to pitanja koja se sad kada se investicije lijepe jedna na drugu postavlja u sasvim drugom svjetlu nego kad smo maštali o jednom-dva hotela. Tu ima posla i za gradske političare kao i za sve ostale. Turizam u koji se kako vidimo ubacuje dio tvrtki iz nekretninskog i građvinskog biznisa, nije ni izdaleka tako dohodovan poput posla koji su radili, a kriza tutnji.