Planirati kadrove koji će raditi u poduzetničkim zonama

Slika korisnika admin
miletic
Filip BRALA
Predsjednik Odbora za školstvo i kulturu Županijske skupštine Josip Miletić

Na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine vijećnici su jednoglasno usvojili Izvješće o strukovnom obrazovanju i tržištu rada za Zadarsku županiju za 2008. godinu. Riječ je o izvješću nastalom u okviru projekta „Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u RH" što ga provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, a financira se sredstvima njemačkog Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj. U izvješću se po sektorima obrazovanja analizira struktura nezaposlenih evidentiranih u zadarskom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Predsjednik Odbor za školstvo i kulturu Županijske skupštine Josip Miletić (HDZ) pohvalio je ravnatelje Medicinske škole Ante Kuzmanića i Strukovne škole Vice Vlatkovića.

Školama potrebni psiholozi

- Neki ravnatelji prate stanje na tržištu i jako dobro rade svoj posao, pogotovo ravnatelji Medicinske škola Ante Kuzmanića i Strukovne škola Vice Vlatkovića. Znamo da je obrazovni sustav iznimno skup. Bit će sve skuplji zbog toga što znanost jako brzo napreduje, gospodarstvo prati te promjene, a škole ih moraju pratiti promjenom obrazovnih kurikuluma i usklađivanjem broja đaka i stanja na tržištu. Smatram da te dvije škole izvrsno rade svoj posao. Neki drugi rade malo lošije i smatram da im oni trebaju biti uzor za dalje. Jedni smo od prvih u RH koji smo krenuli s istraživanjima i u tijeku su istraživanja o tomu što se događa sa đacima nakon dvije godine kada iziđu iz strukovnoga srednjoškolskog obrazovanja, kazao je Miletić napominjući da podaci koji će biti dobiveni Zadarskoj županiji, koja je osnivač srednjoškolskih ustanova, trebaju biti pokazatelj stanja i uputiti na odgovor je li potrebna racionalizacija u školama.

- Svaka kuna nam je potrebna i trebamo gledati kako je možemo što pametnije upotrijebiti. Treba li u svakoj školi biti menadžer i tajnik, kakvu strukturu imamo i može li se što racionalnije napraviti? Ovo je područje pogođeno ratom, a mi nemamo u svakoj školi psihologa. Nisu Zadar i Zagreb isto. Znamo da je u svakoj obitelji rat ostavio traga, to znamo svi mi koji radimo u obrazovanju. Ima već dosta godina od ratnih zbivanja, ali itekako se vidi da generacijama koje dolaze u škole psiholozi trebaju, također je rekao Miletić.

- Rekao bih da je gotovo svako selo predvidjelo poduzetničku zonu, a ništa se u strateškom planiranju ne smije stihijski događati. Moramo planirati da kadrove koji će sutra doći u te poduzetničke zone predvidimo i moramo aktivno surađivati sa Sveučilištem, ne samo mi, već je to zadaća obrazovnog menadžmenta u školama, a mi kao osnivač moramo pratiti njihov rad, poručio je Miletić.

Vijećnica HDZ-a Grozdana Perić u raspravi je kazala da je od Izvješća očekivala da uključi i 2009. godinu te da stručnjaci koji su na njemu radili ponude „smjernice o tome koje profile treba dorađivati i određene vizije".

Ostaci Šuvarove reforme

- Ovaj materijal je vrlo ozbiljno napravljen i ne smijemo se zaustaviti samo na tome da ga primimo na znanje. U Europi je trend popularizirati strukovno obrazovanje, a kod nas to još uvijek ide stihijski. Ukoliko to prepustimo samo školama, neće mnogo posla biti napravljeno. Mi, kao osnivač, moramo sjesti i vidjeti u suradnji sa Gospodarskom komorom, s Obrtničkom komorom i sa Zavodom za zapošljavanje što je to ovoj županiji najpotrebnije kada je strukovno obrazovanje u pitanju. Imamo još zanimanja koja su ostatak iz Šuvarova doba koji je zadnji napravio ozbiljnu reformu, a ostale su samo varijacije na temu, pa zato i jesu bile neuspješne. Školstvo je centralizirano i nešto možemo promijeniti samo u suradnji s ovim institucijama, pa da škole od Ministarstva traže dopusnice za gašenje nekih starih i otvaranje novih usmjerenja u skladu s novim društvom i novim vremenom, rekao je vijećnik SDP-a Svetko Šarić predlažući da se što hitnije sastavi „ekipa na čelu s predstavnikom županije, pa da se povede razgovor o mreži škola i mreži zanimanja".

- Tako ćemo kvalitetnije riješiti pitanje strukovnog obrazovanja, nego što je to sad slučaj. I sam radim u strukovnoj školi i znam koliko se dugo čeka dopusnica Ministarstva obrazovanja kada se želi nešto promijeniti, zaključio je Šarić.

Stipendirati deficitarne

Vijećnik HSS-a Dražen Perica, koji je u Skupštinu ušao zamjenjujući vijećnika iz redova HSP-a, sa skupštinske je govornice zamolio zastupnicu SDP-a Ingrid Antičević Marinović da se, kako je rekao, „na višim instancama" raspita je li moguće promijeniti način stipendiranja studenata da bi se u većoj mjeri stipendirali oni koje žele diplomu iz nekog od deficitarnih područja.

- U razgovoru sa studentima saznajem da su mnogi natprosječno inteligentni ljudi upisali studij ovdje, iako ih je zanimala neka struka koja je deficitarna na području Zadarske županije, ali zbog lošeg imovinskog stanja nisu mogli otići studirati drugdje. Na kraju dobijemo žalosnu stvar da mnogi od tih ljudi, koji će sad biti magistri struke, nikad neće raditi u struci, jer je zasićenost na području Zadarske županije velika, pa je onaj koji je dobio posao u DM-u još i dobro prošao. Može li se što napraviti, počevši od općina, gradova i Županije do države na promjeni sustava stipendiranja? Deset posto studenata najuspješnijih na prijamnom ispitu ima pravo ostvariti državnu stipendiju. Vrlo često se po županijama, gradovima i općinama dodjeljuju stipendije ne po potrebi kadra, već po uspješnosti. Na kraju te stipendije nisu obvezujuće. Ima li šanse da se to promijeni, da se dodjeljuju stipendije prvenstvo deficitarnom kadru, pa da se napravi kalkulacija koliko košta studentski dom, prehrana literatura i koliko treba za minimalni džeparac? To je mali iznos, nešto veći od iznosa sadašnjih stipendija, a može bitno utjecati na neke stvari. Nemamo profesora matematike, fizike i kemije, a znam četiri studenta matematike iz moga mjesta koji se vide na poslu u banci. Ima mnogo pametne djece koja bi vrlo rado studirala matematiku, pa bismo možda s njima mogli pokriti ta mjesta u školama, rekao je Perica.

- Sustav stipendiranja u Županiji je vrlo skroman. Dajemo samo za deficitarna zanimanja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Naše općine i gradovi imaju svoje sustave stipendiranja studenata, odgovorio je župan Stipe Zrilić dodajući kako Županija ima i Strategiju razvoja ljudskih potencijala nastalu iz Regionalnog operativnog programa.

- Spremit ćemo i mrežu srednjih škola, i aktivnosti u cilju poboljšanja uloge škola na tržištu rada. To radimo i kroz politike upisa prilagođavajući se potrebama tržišta rada. Radimo anketni upitnik za 800 učenika koji su 2008. godine završili srednje škole da vidimo što se s njima događalo od završetka školovanja, da vidimo kakvi su učinci školovanja na njihov život i je li im školovanje koje imaju omogućilo zapošljavanje i egzistenciju, najavio je Zrilić.

Učenici strukovnih škola ne preferiraju deficitarna zanimanja
Četrnaest je škola koje u Zadarskoj županiji nude strukovno obrazovanje, a samo u Zadru ponuđena su 64 programa strukovnog obrazovanja, stoji u Izvješću o strukovnom obrazovanju i tržištu rada za Zadarsku županiju za 2008. godinu. Po podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u školskoj godini 2008./09. u strukovne škole u Zadarskoj županiji upisalo se 1.443 učenika, od kojih je 41% djevojaka. Izvještaj pokazuje tendenciju opadanja interesa za trogodišnje programe, a navodi se i kako „škole pružaju obrazovna mjesta, a time i resurse koje učenici ne potražuju u tolikom opsegu" što se ocjenjuje „neisplativim za nacionalno gospodarstvo". U izvješću se navodi i da je mali broj licenciranih radionica, samo 3 % od 8.312 poduzeća i obrta u Zadarskoj županiji, što pokazuje da još uvijek nije prepoznato da je sudjelovanje radionica u obrazovanju u njihovom neposrednom interesu osiguravanja budućeg kadra. Navodi se, također da je po podacima zadarskog Područnog ured Zavoda za zapošljavanja u 2008. godini bilo 217 nezaposlenih prodavača, 56 konobara, 44 kuhara i 33 frizera, dok su deficitarna zanimanja bili autolakirer, alatničar, krojač, krovopokrivač, instalater grijanja i klimatizacije i zidar. Među zanimanjima za koja se najčešće obrazuje nisu deficitarna zanimanja, nego zanimanja za kojima je potražnja vrlo niska na tržištu rada, procjenjuje se u izvještaju.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno