Vlada obećava završetak priče o ratnim zločinima

Osigurat ćemo zakonske i financijske uvjete da se izbjegne bilo kakva diskriminacija i da se priča oko procesuiranja ratnih zločina uspješno završi, kazao je Orsat Miljenić

Novi ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je jučer za naš list da ne može niti želi komentirati konkretne slučajeve, te je stoga otklonio mogućnost komentiranja izvješća Amnesty Internationala u kojem je spomenut potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks “o čijoj se zapovjednoj odgovornosti za zločine u Slavoniji govorilo za vrijeme suđenja Branimiru Glavašu”, te umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo za “kojeg su se pojavile informacije o mogućoj odgovornosti za zločine počinjene u akciji Medački džep”.
Ravnateljica Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju Nicola Duckworth upozorila je, naime, u izvješću novu Vladu da “pod hitno istraži neke visoke državne i vojne dužnosnike zbog sumnje da su počinili ratni zločin”.
Ispravljanje pogreški
– Time bi ispravili pogreške koje su činile prijašnje Vlade, koje su, zbog svoje pasivnosti, žrtvama zločina i njihovim obiteljima uskratile pravo na istinu, pravdu i odštetu. Pozivamo Vladu da odredi dovoljna sredstva i zakonski okvir za istrage, osigura brzu, temeljitu i nepristranu istragu, učinkovitu zaštitu svjedoka, te da osigura preživjelim žrtvama silovanja počinjenih tijekom rata zadovoljenje pravde, ali i da dobiju potrebnu psihološku i ekonomsku pomoć. Ukoliko u kratkom roku Hrvatska ne riješi sve te probleme ostat će pitanje je li ispunila obaveze vezane za zaštitu ljudskih prava ili uvjete za članstvo u EU, piše u priopćenju Amnesty Internationala .
Miljenić je rekao da će nova Vlada “stvoriti sve potrebne uvjete za procesuiranje svih zločina bez obzira na to tko je počinitelj, a tko je žrtva”.
– Osigurat ćemo takve uvjete da se izbjegne bilo kakva diskriminacija po bilo kojoj osnovi. Stvorit ćemo sve potrebne uvjete, zakonske i financijske da se priča oko procesuiranja ratnih zločina uspješno završi. Međutim, konkretne slučajeve ne mogu komentirati jer njihovo procesuiranje ne spada u mandat i djelokrug Vlade, rekao je Miljenić.
 Počinitelji na slobodi
Izvješće Amnesty Internationala još napominje da “istraga protiv osumnjičenih za ratne zločine i njihovo procesuiranje moraju biti prioritet novoizabrane hrvatske vlade”, te dodaje da se “Hrvatska mora suočiti sa svojom prošlošću kako bi mogla krenuti naprijed”.
– Članovi novoizabrane vlade moraju iskoristiti ovu priliku i ne ponavljati pogreške koje su činili njihovi prethodnici, nego provesti brze, temeljite, nepristrane i neovisne istrage i procesuirati ratne zločine. Usprkos postojanju javno dostupnih informacija, optužbe protiv pojedinih visoko pozicioniranih vojnih i političkih dužnosnika nisu istražene. Zbog neaktivnosti hrvatskih vlasti, žrtvama i njihovim obiteljima uskraćena su prava na istinu, pravdu i reparaciju. Većina počinitelja i dalje je na slobodi, piše u priopćenju u kojem se konstatira i da “hrvatsko pravosuđe nastavlja primjenjivati Kazneni zakon iz 1992. godine za procesuiranje zločina počinjenih tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji usprkos ozbiljnim propustima u tom zakonu koji rezultiraju nekažnjivošću”.

 ŠEKS U IZVJEŠĆU OD PROŠLE GODINE

Amnesty International spomenuo je Šeksa u izvješću točno prije godinu dana, a udruga “Inicijativa mladih za ljudska prava” podnijela je kaznenu prijavu. U veljači ove godine Županijsko državno odvjetništvo iz Osijeka ustvrdilo je da “na temelju do sada utvrđenih činjenica i prikupljenih podataka nema osnova za sumnju kako postoji kaznena odgovornost Vladimira Šeksa za stradavanje civilnih osoba srpske nacionalnosti na području istočne Slavonije tijekom 1991. godine”.
– Povodom podneska udruge “Inicijativa mladih za ljudskih prava” i u svezi navoda u izvješću Amnesty Internationala u kojima se između ostalog spominje Vladimira Šeksa u kontekstu moguće odgovornosti za stradavanje civila srpske nacionalnosti na području istočne Slavonije tijekom 1991. godine, DORH je prikupio obavijesti od većeg broja osoba koje imaju saznanja o navedenim događajima, ukupno njih 13. Također, izvršeni su uvidi u spise županijskih državnih odvjetništava u Vukovaru, Osijeku i Zagrebu, te u spise Vojnog tužiteljstva u Osijeku. Nadležna državna odvjetništva i dalje koordiniraju provođenje izvida i predlažu provođenje istražnih radnji kako bi se ti zločini u cijelosti istražili, istaknuo je DORH u priopćenju iz veljače ove godine.
Šeks je u to vrijeme izjavio za HTV da je odmah nakon što je čuo da je podignuta kaznena prijava protiv njega pitao DORH o čemu je tu riječ, te da je saznao da je “član udruge tvrdio da sam nekoj gospođi koja se 10. kolovoza 1991. raspitivala za svog supruga, kad mi je spomenula da je Srbin, navodno poklopio telefonsku slušalicu”.
– To su dakle svi razlozi za podizanje medijske buke i za zahtjev da odgovaram za ratni zločin, rekao je tada Šeks. On je bio šef Kriznog štaba za Slavoniju i Baranju od lipnja do rujna 1991. godine i u tom je kontekstu spominjan na suđenju Branimiru Glavašu na kojem je i svjedočio. Na suđenju nitko od svjedoka nije teretio Šeksa.