Tradicionalna bibinjska koleda puna simbolike (FOTOGALERIJA)

Slika korisnika valentinam
Na Stipanju od davnina do danas
Drugog dana po Božiću nalože se brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledu. Mještani ih sakupljaju po cijelom naselju i donose kod crkve sv. Roka iz 16. stoljeća. Nekad je to bilo 50-ak metara dalje na trgu Sri sela, priča Šime Šimunić, predsjednik bibinjskog KUD-a Ivan Goran Kovačić
Velimir BRKIĆ
Događanja na Stipanju privukla veliki broj mladih

Na blagdan Svetog Stjepanja ili Stipanju božićno ozračje u Bibinju svakako se najbolje osjeća u centru mjesta, Starom selu, povijesti, duši i srcu Bibinja. Tu gdje se "geni kameni" njeguju u nekim novim naraštajima koji su, slijedeći tradiciju svojih djedova i očeva, krenuli u novi izazov.

- Drugog dana po Božiću nalože se brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledu. Mještani ih sakupljaju po cijelom naselju i donose kod crkve sv. Roka iz 16. stoljeća. Nekad je to bilo 50-ak metara dalje na trgu Sri sela, priča Šime Šimunić, predsjednik bibinjskog KUD-a Ivan Goran Kovačić.

Svako božićno ozračje je na neki način i svečanost duha, svetkovina života u obitelji, svetkovina mira, svetkovina radosti - koju svagdje na poseban način i s posebnim veseljem doživljavaju djeca, ali i odrasli.

Neven Bralić u svom dvoru napravi nevjerojatnu božićnu bajku, nesvakidašnju božićnu dekoraciju koja je postala istinska atrakcija, bibinjski vjerničko-turistički brend.

Svetu misu, večernju za pokojne i obred blagoslova vatre, odnosno kolede, u utorak navečer pred velikim mnoštvom vjernika predvodio je župnik don Zdenko Milić. A iza kolede mladi bogoslov Frane Šindija, sakristijan Antonio Sekula, magistar teologije, brojni crkveni pivači, ministranti - jedna obitelj, moglo bi se reći cijelo selo. Žitelji najmnogoljudnijeg naselja u Zadarskoj županiji pjevali su i božićne pjesme odajući tako zahvalnost Bogu za očuvanje zdravlja.

Inače, ovo je bila prva u godišnjem običaju koleda koje su se od davnina palile po svim našim primorskim mjestima. Ti baštinski običaji vuku svoje podrijetlo još iz pretkršćanskih vremena, a vezani su uz slavljenje svjetla i mladog sunca. Prema tom predlošku, kolede bi u redovnom godišnjem slijedu počele sa zimskim solsticijem.

Kolede započinju na Stipanju, druga slijedi 15. siječnja na blagdan Svete Stošije pa potom još jedna za blagdan Svetog Fabijana 20. siječnja, a to se baštinsko kolo zaokružuje pokladnim običajima okupljanja maškarane svite oko vatre.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno