Ribarski problemi zbog malog inćuna

Slika korisnika admin
ribarice
TRŽIŠNA UTAKMICA - Ribari se trebaju boriti i tražiti nova tržišta na kojima će svoj ulov prodati po boljoj cjeni

Glavni uzrok naraslog ribarskog nezadovoljstva koje je izbilo na površinu zadnjih dana jest slabi prihodi u 2010. godini i rast troškova. Do teške situacije, barem u sektoru plave ribe, koji je iznimno važan za Zadarsku županiju, doveli su manja pecatura ribe, svojevrsni klimatski lovostaj u 2010. godinu, porast količine tune u Jadranu, a i sami ribari koji su u lanjsku godinu ušli preoptimistično na krilima rekordnih rezultata iz 2009. godine. Kada se tome dodaju novi pravilnici i zakoni koji su na različite načine interpretirani u javnosti, rezultat su iznimne turbulencije u ribarskom sektoru. Zbog toga danas mnogi s pesimizmom gledaju u budućnost te postavljaju pitanja ima li ribe u moru i postoji li ekonomska opravdanost za bavljenje ribolovom.

Ribe u moru ima

Kakvo je stanje sa sitnom plavom ribom koja sudjeluje s najbitnijim udjelom u prihodima ribara Zadarske županije, što se događalo lani otkriva i pojašnjava načelnik Odjela za ribarstvo dr. sc. Lav Bavčević.

- Stok sitne plave ribe nije ugrožen. To pokazuju rezultati istraživanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. S druge strane, srednja prosječna veličina ulovljenih riba je mala pa su ekonomski rezultati znatno lošiji. Inćun se razmnožava već kada ih je preko 140 u kilogramu. Preliminarne brojke pokazuju da smo mi u 2010. izlovili 40.000 tone sitne plave ribe. U odnosu na preklanjsku godinu kada je izlovljeno 49.000 tona ribe to je osjetan pad, ali 2009. godina je bila rekordna. S druge strane, u 2008. izlovljeno je 42.000 tone ribe. Kada uspoređujemo ulov tada i lani onda nemamo veliki pad pogotovo što smo prošle godine imali puno dana s lošim vremenom pa brodovi nisu isplovljavali. Imali smo svojevrsni klimatski lovostaj. Problem je nastao jer su naši ribari lovili prosječno manjeg inćuna, oko 60 komada u kilogramu umjesto, primjerice, 40 komada u kilogramu, za koji su onda dobivali dvije do pet kuna po kilogramu manje nego proteklih godina. Ribarima su pali prihodi za četrdeset posto, napor koji ulažu ostao je isti, a troškovi su im kao i svima nama rasli, objašnjava Bavčević.

Problemi s tunom

To je prvi dio problema. Drugi dio su tune koje je zaštitio ICCAT. Svojevremeno smo imali intenzivan lov sitne plave ribe i tune. Ako se prije lovilo više tuna, ona tada nije lovila sitnu plavu ribu i ona se oslobodila za ribolov. Sada su se pojavili novi ribari, neulovljene tune. Tisuću tona nje ulovi deset puta više sitne plave ribe, kako objašnjava Bavčević:

- Problem je i velika količina tune u Jadranu koja ometa sam ribolov. Kada se sitna plava riba skupi tuna napada jato, razbija ga, a ako tune ostanu u mreži rade rupe u njoj. To je ozbiljan problem. Sada se razvija teorija o tome je li tome uzrok korištenje prejakih svjetala za vrijeme ribolova jer se stvori dovoljno svjetla da se tuna može hraniti. Naime, prije kad su bila slabija svjetla to nije bio problem. Trebalo bi proglasiti zonu u kojoj je zabranjeno korištenje svjetla određene snage i na taj način ispitati ovu teoriju.

Bavčević za kraj dodaje kako bi bilo neozbiljno ocjene u ribarstvo donositi na temelju uspješne 2009. godine i lošije 2010. godine:

- Ribarstvo se mora promišljati na razini od 5 do 10 godina. Govoriti što imamo ove godine i raditi planove je isto kao da imate dijete i da je jedan dan neposlušno te na temelju toga odlučujete o njegovoj budućnosti. Jadran prema primarnoj proizvodnji organske tvari u procesu fotosinteze ima proizvodni kapacitet od približno 600.000 do milijun tona morskih organizama na godinu, sitne plave ribe do predatora, i u tome se ribari mogu smjestiti i uzeti jednu količinu sebi. Kada je teško stanje trebaju pomoći od države. Isto tako ribari se trebaju boriti i tražiti nova tržišta. Na primjer, ribari u Istri i Rijeci imaju manje problema jer prodaju svježu ribu u Italiju. Ipak za nas u Dalmaciji je problem što se carina zatvara u 16 sati i riba ne može preko granice. S ulaskom u EU to će se izmijeniti, a otvorit će se mogućnosti korištenje novih sredstava iz europskih fondova. Mi do tada moramo pronaći način kako preživjeti.

 CRNO TRŽIŠTE BIJELE RIBE

U Hrvatskoj 3.500 brodova lovi bijelu ribu, a u 2009. godini prijavljen je ulov od samo 4.200 tona.

- Ispada da svaki brod ulovi nešto više od 1.000 tona bijele ribe, što im je nedovoljno za opstanak. Kada bi ribari stvarno toliko lovili, oni bi zapalili brodove da nemaju troška na njemu. Očigledno je da velike količine bijele ribe završi na crnom tržištu, kaže Bavčević.

I ribari okupljeni u ribarske zadruge upozorili su na problem crnog tržišta sa sastanka održanog u Rijeci te dodali da ono na dalmatinskom području ima široke razmjere i okreće veliki novac.

 ZADRUGARI TRAŽE NASTAVAK ZAPOČETIH REFORMI

Ribari okupljeni oko zadruga, njih 500 profesionalnih ribara svaki s najmanje jednim zaposlenim, traže od Uprave ribarstva i resornog ministarstva da se nastavi sa započetim reformama i sukladno realnim mogućnostima uvaže aktualne specifičnosti hrvatskog ribarstva, kako stoji u priopćenju javnosti poslano sa sastanka Koordinacije ribarskih zadruga Hrvatske što je održan u Rijeci.

Naglašavaju da ih na putu reformi neće spriječiti neodgovorni pojedinci, posebice predsjednici ribarskih udruga koji koriste dijelom opravdano nezadovoljstvo ribara s jedinim ciljem osobne promocije, istovremeno ne nudeći ništa, ne odgovarajući nikome, bez realnih i konstruktivnih prijedloga.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika JuraJuravic
Bravo, Lave. Triba pokazati bukačima koji love u mutnom i uništavaju mlađ da netko zna što se događa i što triba učiniti.