Teško je živjeti na Ravi, a raditi u Zadru...

Između  Iškog kanala i Dugog otoka  smješten je otok Rava. Prema  temeljnim zemljopisnim obilježjima, Rava pripada skupini malih naseljenih hrvatskih otoka, dok prema upravno-teritorijalnom ustroju Hrvatske pripada Gradu Zadru.

Na otoku su se razvila dva  naselja: Vela Rava smještena  u središnjem dijelu otoka te  Mala Rava na sjeverozapadnom dijelu otoka. U prošlosti ta su naselja činila jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, a i danas imaju neke  zajedničke funkcije sa središtem u Veloj Ravi kao što su  crkva s grobljem, pošta, trgovina, a od 1914. do sredine  devedesetih godina i škola.  Na otoku djeluju dva mjesna  odbora, Vela Rava i Mala  Rava.

Iseljavanje

Kako se živi u Veloj Ravi  razgovarali smo s novoizabranim predsjednikom MO-a  Njegomirom Mavarom.

- Stalno naseljenih Veloravljana ima 50. Vikendom se  ta brojka poveća s obzirom na  to da mnogi mještani koji  inače žive u Zadru posjete  otok, a onda se ponovno u  nedjelju navečer brojka svede  na 50 žitelja. Upravo vikendaši donose aktivnost na otok  koja se odnosi na obavljanje  poljodjelskih radova u vrtu ili  maslinicima. Na otoku živi  isključivo staro stanovništvo  tako da su mladi ljudi nositelji  radova, pojašnjava Mavar.  Ovaj je problem osobito aktualan u vrijeme sezone berbe  maslina kad se osjeti nedostatak radne snage koja bi  radila u mjesnoj uljari.

- Također, u sezoni branja  maslina starijem je stanovništvu potrebna pomoć  mlađih članova obitelji. Stari  ljudi baš i nemaju snage popeti se na stablo masline ili  nositi teške vreće, pojašnjava  Mavar. 

Otok Rava - "centar svita",  kako je Ravljani znaju zvati,  povezan je s kopnom dva puta  dnevno, osim utorkom kad  imaju samo jednu brodsku  vezu.

- Putovanje katamaranom  traje oko sat i pol, dok je  brodska veza vrlo spora i traje  nešto duže od dva sata. Ovu  su zasigurno jedni od čimbenika koji utječu da se na  otok ne doseljavaju mlade  obitelji. S ovakvom povezanošću s kopnom teško da čovjek može živjeti na Ravi, a  raditi u Zadru, ističe predsjednik MO-a Vela Rava.

Zanimljivo je da je na Veloj  Ravi nakon Drugog svjetskog  rata živjelo 400 stanovnika, da  bi na posljednjem popisu stanovništa bilo evidentirano  njih 109.

- Uvjeti življenja na otoku,  industrijski razvoj zemlje, samo su neki od razloga zašto je  došlo do iseljavanja s Vele  Rave. Trbuhom za kruhom  jedan po jedan Veloravljanin  je odlazio na kopno, a neki i u  inozemstvo. Neki kažu da ima  više Veloravljana u inozemstvu nego na samom otoku.  Vrijedi spomenuti da je prije  50 godina bilo više učenika u  matičnoj školi nego što je  danas stanovnika, navodi Mavar.

Maslinarstvo

Satnovništvo Vele Rave  čine umirovljenici koji se bave  poljoprivredom i ribarstvom  za vlastite potrebe.

- Na otoku postoji duga  tradicija obrađivanja maslina.  Također, stanovništvo se bavi  povrtlarstvom. Čim malo zatopli počnu radovi u vrtu te se  zemlja priprema za sadnju  krumpira, salate i ostalog povrća. Na otoku nema profesionalnih ribara, ali zato  mještani ribare za svoje osobne potrebe, kazuje Mavar.

Grad Zadar, pod čijom je  upravom Vela Rava, prati potrebe mjesta radi poboljšanja  života. Tako je Grad Zadar  organizirao prikupljanje i odvoz smeća s otoka. Među problemima koji muče mještane  je uređenje seoskih putova i  šetnice. Da bi stanovništvo  imalo što bolji i lakši pristup  maslinicima, među prioritetima je probijanje putova do  maslinika. Na otoku je otvorena trgovina gdje se stanovništvo opskrbljuje namirnicama.

- Naime, prije otvaranja trgovine mještani su za svaku  sitnicu morali odlaziti u Zadar. Ova situacija je mnogo  povoljnija za staro stanovništvo koje sad može kupiti  šećer, ulje ili sol u svom mjestu. Što se tiče infrastrukture,  ona bi trebala biti kao na  kopnu i na tome treba raditi,  napominje Mavar.

Turistička ponuda u Veloj  Ravi svedena je na privatni  smještaj, a često mjesto posjete nautičari.

- S obzirom na to da je Rava  poznata po maslinarstvu, turisti često kupuju maslinovo  ulje i svojim ih kućama odnose kao prigodni suvenir, dodaje Mavar.

Ljeti Vela Rava vrvi turistima, ali i mještanima koji  žive u inozemstvu.

- Slika Vele Rave ljeti nije u  potpunosti realna, jer da bi  čovjek mogao spoznati težinu  življenja na otoku, potrebno  je u kontinuitetu proći i zimu i  ljeto, zaključuje Mavar.