Tigar povezuje Hrvatsku i Kinu

“Tigar je ulovio  zeca”, tim riječima završilo je  multimedijalno predstavljanje  Bilosnićeva “Tigra” u Muzeju  Mimara u Zagrebu, upriličeno  u povodu završetka kineske  godine Tigra i početka nove  godine Zeca. U prepunom  atriju Muzeja Mimara, pred  biranom publikom promovirana je Bilosnićeva pjesnička  monografija “Tigar” dosad  prevedena na sedam jezika:  engleski, albanski, makedonski, romski, talijanski, njemački i mađarski.
Predstavljanju su prisustvovali i sudjelovali Njegova Ekselencija Shen Zhifei, veleposlanik NR Kine u Hrvatskoj,  akademik Tonko Maroević,  Đuro Vidmarović, autori Tomislav Marijan Bilosnić i Ugo  Maffi, Ivica Kunej, Ante Sorić  i Andrija Karafilipović.
U prvom planu bilo je najnovije izdanje Tigra na talijanskim jeziku, što ga je ilustrirao Ugo Maffi, poznati talijanski slikar. Istodobno je otvorena i izložba iz Bilosnićeva  projekta pod nazivom “Povratak tigra”. Svojim radovima na  izložbi predstavili su se Tomislav Marijan Bilosnić, Ugo  Maffi i Milan Generalić. Promociju i izložbu otvorio je NJ.  E. NR Kine Shen Zhifei, koji  je pozdravio s velikim  oduševljenjem ponajprije Bilosnića, koji mu je uručio knjigu Tigar, a potom je izrazio  oduševljenje što su autori obilježili posljednji dan kineske  godine Tigra. Svakom autoru  je uputio zahvalu na prekrasnoj izložbi. Akademik Tonko  Maroević govorio je o velikom  opusu pjesnika i slikara Bilosnića.
Tigar za Guinessa
Zbirka “Tigar”, kažu, može  ući u Guinessovu knjigu jer je  riječ o djelu koje sadrži 150  pjesama posvećenih ovoj prekrasnoj životinji, a to još nitko  od književnika širom svijeta  nije učinio.
Bilosnić životinje, koje nesumnjivo voli, koristi kao simbole i metafore za iskazivanje  sasvim drugih, “neživotinjskih” sadržaja, vrijednosti i misaonih izleta. U knjizi “Tigar”  najmanje je riječ o životinji  istog imena. Zbirka je nastavak poeme “Krik”, koja nema nikakve veze s faunom, već  s našom, hrvatskom gorkom  stvarnošću. Tu poemu Zvonimir je Mrkonjić s pravom  nazvao “učenjem slobode”.  Naime, naslov i godina njenog  objavljivanja otkrivaju   društveno-političku pozadinu,  klimu u kojoj se autor našao, i  na čije je sadržaje i provokacije odgovorio svojim poetskim krikom.
“33”
Budući da je u Bilosnićevu  pjesništvu riječ o slobodi i ljubavi, kao oblicima postojanja  pojedinaca i naroda, navedenim knjigama “Krik” i “Tigar”  potrebno je dodati i treću, koja nosi pomalo kabalistički, ali  nama kršćanima jasan naslov:  “33”. U njoj se lirski subjekt  oslanja na spoznaju o slobodi  posredstvom pasije Isusa Krista. Bilosnić ne prestaje, polazeći od vlastitog jastva  tražiti, spoznavati i razumijevati, ono što bi filozofi nazvali “bićevitost bitka”. U knjizi  “33” obratio se temeljima  kršćanskog učenja o iskupljenju ugrađenom u duhovnost Zapada, kojem pripada  on i njegov narod. U zbirci  “Tigar” uspostavlja komunikaciju s duhovnošću cijelog planeta, pokušavajući “ujediniti”  Istok i Zapad.
Pjesnik je iskoristio neka  znanja iz povijesti kineske alkemije, no ne da bi gradio  parapsihološki ili parareligiozni sustav, već da bi korištenjem istočnjačkih spoznaja, kao misaonih napora koji  obilježavaju jednu višemilenijsku kulturu i civilizaciju, iskazao nezadovoljstvo čovjeka  naše epohe i našeg podneblja s  postojećom slikom svijeta i  svojim mjestom u njoj.
Kao što je podsvijest trodimenzionalna na slikarski  način, pri čemu je Bilosnić u  pravu, tako su i njegove slike  kubistička interpretacija te  stvarnosti. Nije im cilj pričati  priču, već detektirati stanja uz  pomoć riječi. A riječi  uključuju i slikarstvo i glazbenu manifestaciju koja se  realizira u intelektu svakog od  čitatelja. U tom smislu Bilosnić je dobro iskoristio mogućnosti i melodioznost hrvatskog jezika. Ova bi se zbirka mogla promatrati i kao  pjesma o ljepotama materinskog jezika. U svakom slučaju,  izmiče zatvorenoj interpretaciji, jer nudi čitateljima polivalentan odraz našeg unutarnjeg svemira.
Ugo Maffi istaknuo je: –  Ovo je suradnja prijatelja Hrvata i Talijana. Ja osobno imao  sam čast izlaganja u većini muzeja i galerija u Hrvatskoj. Zadnja je bila u Poreču. Spominjem prijateljstva Maroevića i Sorića, obojica su pisali o  mom slikarskom opusu.  Odlučio sam donirati hrvatskoj dvadesetak umjetničkih  djela. Prva dva već su u Taru,  mjestu kraj Poreča.
Zbog te donacije proglasili  su počasnim građaninom toga  mjesta. Za donaciju slika gradu Koprivnici dobio posebno  priznanje grada.
Ova metafora tigra u izložbi  nema namjeru agresije, ali ima  namjeru predstaviti ga kao dobroćudnu životinju. Očekuje  se da ga šapa Tigra odvede na  različite strane svijeta.
Nakon završetka i predstavljanja uslijedilo je primanje  izvanrednog i opomućenog  veleposlanika NR Kine Nj. E.  Shen Zhifei prigodom obilježavanja Nove godine. Na  primanju su bili: predsjednik  Republike Hrvatske dr. Ivo  Josipović, ministar vanjskih  poslova Gordan Jandroković,  diplomatskih kor i mnogi  ugledni uzvanici. Uz živopisnu  koreografiju uz Tigra koji lovi  Zeca i prekrasna atmosfera  koja je ispratila Tigra u novu  kinesku godinu Zeca Tomislav  Marijan Bilosnić i Ugo Maffi  tom prigodom uručili su pjesničku monografiju predsjedniku Republike dr. Ivi Josipoviću u prisutnosti Njegova  Ekselencija Shen Zhifei, koji  jr je tom prigodom rekao:
– Tigar Hrvatsku predstavlja   u svijetu, a predsjednik Josipović je dodao “da bi Hrvatska brzinom zeca trebala ići  u Europu”,