Revizija još može utvrditi istinitost prijavljenih dugova VOX-a

Što se to događa u predstečajnim nagodbama? Ovaj se postupak posljednjih godinu dana tumači kao jedini spas za brojne posrnule tvrtke, za spas hrvatskog gospodarstva, no u zadnje je vrijeme sve očitije da tu ima i nekih čudnih situacija. Izgleda kao da se velikim poreznim dužnicima pogoduje, a malima i onima koji uredno plaćaju svoje obveze ostaje čuđenje. Svi znaju da je recimo jedan Al Capone do odlaska u zatvor bio nekažnjavani građanin “od ugleda”, ali je otišao u zatvor zbog poreznog duga. A kod nas država nekima dugove oprašta umjesto da ih strpa u zatvor.
Prema nedavno objavljenim podacima, pokretanje postupka predstečajne nagodbe ukupno je zatražilo više od 5.800 tvrtki, od čega je nagodbu je do sada sklopilo njih samo 614 ili 10,5 posto, a gotovo 3.500 tvrtki otišlo je ili će otići u stečaj. Prema dosadašnjoj praksi oni s manjim dugovima, do dva milijuna kuna duga, nekako se normalnije rješavaju – otpiše im se kamata a glavnica ostaje, umjesto redovnih kamata od 12 posto odredi se povoljnija od 4,5 posto, a možda bude i nekog počeka.
Teče rok za žalbu na nagodbu
No ovo što se događa oko predstečajne nagodbe VOX-a d.o.o. je nešto sasvim drugo, pobuđuje sumnje u razne dogovore, čak fiktivno prikazivanje potraživanja da bi se realni dugovi drastično umanjili. To je već ovih dana više puta prezentirana priča o smanjivanju VOX-ovih dugova za 56 milijuna kuna, odnosno za 70 posto od prikazanih 80 milijuna kuna. Jučer je iz Trgovačkog suda Zadar otpremljeno rješenje o predstečajnoj nagodbi i tjedana dana nakon objave na Fini teče rok za žalbe na ovakvo rješenje. Žalbu mogu izraziti, kako nam je rekao sudac Tomislav Jurlina, svi vjerovnici, a nagodba se može pobijati i tužbom. Treba vidjeti hoće li se u ovih desetak dana tu nešto dogoditi, jer je Porezna uprava imala dvojaki pristup – na zadarskoj razini su bili protiv, a iz središnjicu su bili za takvo rješenje.
Postoji i mogućnost da se u postupku revizije utvrdi istinitost dokumenata temeljem kojih su tražbine prijavljene, no u tome otežavajuću okolnost predstavlja odredba iz Zakona o predstečajnoj nagodbi, prema kojoj se o visini tražbine usuglašavaju dužnik i vjerovnik. Naravno, policiji ili poreznicima nitko ne brani da i naknadno utvrde vjerodostojnost svih tih dokumenata.
U slučaju predstečajne nagodbe VOX-a spor je u prikazanim potraživanjima i neprihvaćanju jednog rješenje Porezne uprave Zadar. Zadarski su poreznici, naime, utvrdili da su potraživanja Rena Sinovčića prema VOX-u u svibnju prošle godine iznosila 18 milijuna kuna. Kasnije su ta potraživanja nestala, a pojavilo se potraživanje bivšeg trenera Dalibora Zebića u iznosu od 21 milijun kuna. Ministarstvo financija je imalo potraživanja od oko 8 milijuna kuna, jer je utvrđeno da nije plaćen PDV kod prijenosa dugotrajne imovine tvrtke VOX d.o.o. radi se o vrijednosti medijskog centra pored Kauflanda u gradnji) u temeljni kapital tvrtke VOX Centar. To ne bi bilo ništa posebno, jer je VOX d.o.o stopostotni vlasnik VOX Centra, ali u vrijeme otvaranja predstečajne nagodbe prenose se udjeli u vrijednosti preko 22 milijuna kuna na Dalibora Zebića, a pored toga je bilo i onih 18 milijuna kuna Sinovčićevih tražbina.
 Neriješeni porezni dug Zadar securityja
Porezna je također tražila rješenje za naplatu potraživanja od Rena Sinovčića, kao jednog od suvlasnika Zadar securityja, koji je osnovan kao javno trgovačko društvo u suvlasništvu Rena Sinovčića, Marina Anzulovića i Dragana Kaštele. Prije tri godine to javno trgovačko društvo je preoblikovano u d.o.o., no u tom momentu je imalo porezni dug od 3,6 milijuna kuna. U javnom trgovačkom društvu za dugove odgovaraju članovi društva svojom osobnom imovinom, a to se ovim manevrom željelo izbjeći. Zadarska porezna uprava je donijela rješenje da se taj dug naplati od članova društva, a moguće ga je bilo naplatiti od Sinovčića, koji je prikazao svoje potraživanje od 18 milijuna kuna prema VOX-u.
U svibnju prošle godine Porezna uprava je dala rješenje za naplatu tog duga, koji je u međuvremenu zbog kamata narastao na 4,2 milijuna kuna. Za to je imala i ovršno rješenje, pa se trebalo napraviti rješenje o podmirenju dužnikovog duga. No Sinovčićevo potraživanje je u prijavi nagodbe nestalo, a pojavilo se Zebićevo. Nagodbeno vijeće je kasnije ovo potraživanje zadarske Porezne uprave osporilo, tako da je država i na taj način zakinuta za namirenje 4,2 milijuna kuna, a onih priznatih 8 milijuna kuna se ovakvim rješenjem smanjuje za 70 posto. Zar to ne izgleda kao pogodovanje? S jedne se strane u Zadru razapinje pročelnica Poreznog ureda Stoja Mučaji, koja je nastojala zaštiti interese državnih potraživanja, a s druge strane iz Ministarstva financija i Fine supružnici Branko i Ivna Šegon, prvi pomoćnik ministra financija zadužen za poreze, druga članica Uprave Fine, daju suglasnosti za ovakvu predstečajnu nagodbu.
Načelno, način rješavanja dugova je stvar dogovora dužnika i vjerovnika. No postoji i mogućnost da se netko javno izjasni za koncepciju predstečajne nagodbe koju službeno podnese tvrtka, a ima interne dogovore o drukčijem reguliranju dugova. Prema tome, s jedne se strane dugovi mogu napuhivati jer veličina priznatog potraživanja određuje broj glasova u nagodbenom vijeću. Oni čija su potraživanja realna na ovaj način mogu biti izigrani. Recimo, u slučaju VOX-a Slobodna Dalmacija je za troškove tiskanja tjednika Regional i VOX potraživala oko 5,5 milijuna kuna, a iz ne baš jasnih razloga prihvatila je otpis 70 posto tih potraživanja, iako je i sama u teškoj situaciji.
 Jedinstveni primjer u Hrvatskoj
Dakle, u slučaju ovakvih velikih predstečajnih nagodbi pitanje je istinitosti prikazanih potraživanja i na koji su način vjerovnici pristali na koncepciju da im se otpišu. Na zadarskom području još nije bilo primjera nagodbi s otpisom od 70 posto potraživanja, a vjerojatno nema puno takvih primjera ni u cijeloj Hrvatskoj.
Eto zašto je ovih dana u medijskoj kući VOX toliko uzbuđenja oko dovršenja postupka predstečajne nagodbe, prozivki svih onih koji se usude nešto javno reći. Još sve nije gotovo, državni organi mogu cijelu stvar još jednom preispitati, samo pitanje je žele li to.