Od karcinoma izazvanih azbestom u Hrvatskoj godišnje umre do 80 osoba

Grad Nin se ovoga trenutkaa ne treba bojati da će se sad navaliti mijenjati azbestne krovove, ali dobro je da kao jedinica lokalne samouprave u što većoj mjeri iziđe u susret svojim građanima, jer ovo nije problem pojedinca, već čitavog društva, rekao je u četvrtak navečer u Domu kulture u Ninu predsjednik Udruge ¨Moj otok¨ Nenad Maljković, govoreći na predavanju na temu kako zamijeniti azbestne krovove i fasade.
 Nastavak je to ciklusa predavanja ovog autora na ovu temu, koje održava u hrvatskom priobalju. Pokrovitelji ovoga predavanja bili su Grad Nia i ninsko gradsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. Da je tema naišla na plodno tlo pokazala je ispunjena dvorana zainteresiranih i znatiželjnih osoba, ne samo iz Nina, već i njegovih pet prigradskih mjesta te susjedne općine Privlaka. Maljković se već dugi niz godina bavi navedenom problematikom u Hrvatskoj, s naglaskom na njezinu probalju, gdje su velike količine azbesta (trnite) tijekom 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća postavljene na krovišta i fasade, kako obiteljskih, tako i gospodarskih objekata.
 Rješenje treba pronaći zajednički
– Vi svi koji imate još azbestne krovove ili fasade dobro je da nastupate zajednički, jer ćete tako doći do povoljnijih konačnih rješenja. Kao što je poznato, na snagu je stupio zakon po kojemu se navedeni kancerogeni materijal treba što prije ukloniti i deponirati u za to odgovarajuća mjesta, a ne ga se bacati u more i u šume, kao što to neodgovorni pojedinci čine, rekao je predavač.
 – U zadnjih osam godina u Hrvatskoj je zamijenjeno je 37.000 karcogenih krovova i fasada, od čega 95 posto otpada na krovove, za što je Fond učinkovitosti i gospodarenjem otpada uložio 144 milijuna kuna. U isto vrijeme u 13 županija zbrinuto je 45.000 tona otpadnog karcogenog materijala. Kad se govori o brojkama, po statističkim podacima u razdoblju od 2002. do 2012. godine od navedenog materijala umrle su 672 osobe, a po sadašnjim podacima godišnje ih umre od 70 do 80. Primjerice, godišnje u Hrvatskoj od pušenja umre 8000 ljudi, ali mi se borimo i zalažemo da od azbestnog karcinoma nitko ne bi trebao odlaziti s ovog svijeta. Želio bih također istaknuti činjenicu da je Fond u početku za zbrinjavanje navedenog otpada plaćao po kilogramu pet kuna sakupljačima. Nakon toga 3,5 kune, pa su smanjili na nešto više od dvije kune. S 31. srpnja lanjske godine Fond je privremeno obustavio sufinanciranje zbrinjavanje ovog otpada fizičkim osobama, ali se toplo nadamo da će se ta novčana potpora ponovno aktivirati. Stoga se donekle moramo okretati prema svojim lokalnim zajednicama, jer je to naš i njihov zajednički interes, govori Maljković, dodajući kako mora pohvaliti Zadarsku županiju, koja je u tom pogledu učinila velike korake.
Tko se riješio azbestnog materijala?
– Također Istra i otok Krk te grad Dubrovnik su se skoro potpuno riješili azbestnog materijala. Inače, najviše azbestnog materijala ugrađeno je u Promorsko-goranskoj županiji, koja je na prvom mjestu po smrtnosti. Slijedi je, naravno, Splitsko-dalmatinska županija, jer kao što nam je svima poznato, ona je upravo kolijevka proizvodnje azbesta i to njezin grad Solin. Cijelo se naše društvo mora organizirati na taj način da funkcionira praktično od glave, u ovom slučaju od Vlade RH. Nema se što više čekati i oklijevati jer vrijeme nam curi, a narod nam sve više obolijeva, rekao je uz ostalo ovaj predavač.
 Po njegovom devedeset minutnom izlaganje razvila se živa rasprava. Okupljene je uz ostalo zanimalo kome se obratiti, koliko bi ih koštalo odlaganje trnite s njihovih krovova, gdje i po kojoj cijeni može nabaviti novi pokrovni material i tome slično. Na sve upite dobili su iscrpne odgovore.