Osnovan Dalmatinski savez za otoke

Predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke Denis Barić je kazao da je sljedeći korak popisivanje prioriteta svakog pojedinog otočkog mjesta i otoka da bi se prionulo njihovom realiziranju
Predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke Denis Barić, inače predsjednik Interesnog odbora za otoke GO HNS-a Zadar na konferenciji za novinare održanoj u Domu kulture u Velom Ižu je kao prvu inicijativu Saveza najavio traženje izmjena Zakona o područjima od posebne državne skrbi da bi 35 otoka te otoci Žutsko-sitske skupine postali područjima od posebne državne skrbi. Savez također traži da se nakon lokalnih izbora u jedinicama lokalne samouprave, to jest pri gradovima i županijama postavi provoditelj koji će pratiti ostvaruju li se Vladini programi razvoja otoka imati ulogu spone između lokalnih vlasti i mjesnih odbora na otocima.
Barić je također kazao da su koordinatori Saveza u kontaktu s otočkim mjesnim odborima te je sljedeći korak potpisivanje prioriteta svakog pojedinog otočkog mjesta i otoka da bi se prionulo njihovom realiziranju. Pojasnio je da je Dalmatinski savez za otoke nastao na inicijativu HNS-a te su ustrojene koordinacije u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali kako nije riječ o tijelu stranke, već Savez okuplja i nestranačke osobe.
Za potpredsjednike Saveza izabrani su Ivan Terenta iz Korčule i Jurica Kovačev iz Murtera.
– Naš je cilj učiniti otocima dobro, otvoriti put rješavanju problema otočana i osobno sam zadovoljan što je moja stranka prepoznala potrebe hrvatskih otočana i što na ovaj način otočani imaju otvoren put do političke scene, kazao HNS-ovac Petar Baranović, kandidat koalicije SDP-HNS za dogradonačelnika Šibenika.
Sto dana suše
Izaslanstvo HNS-a na čelu s potpredsjednikom stranke Jozom Radošem i predsjednicom zadarskog HNS-a Vesnom Sabolić obišlo je uljaru Uljarske zadruge “Veli Iž” koja okuplja 192 zadrugara i ukupno raspolaže s 80.000 stabala maslina.
– Naš problem je voda, prošle godine smo imali sto dana suše. Naš je plan proizvodnja eko maslinovog ulja koje se može prodati po dvostruko većoj cijeni od ekstra djevičanskog. Osobno sam bila u ministarstvima tražiti financijska sredstva koja su nam potrebna da bismo proizvodili ekološko gnojivo da bismo mogli pokrenuti proizvodnju, kazala je upraviteljica zadruge Jasenka Banić.
– Problema ima mnogo, ali onaj koji moram iznijeti je da je prije 20 godina izgrađeno trajektno pristanište Bršanj u Malom Ižu, a da još nemamo javnu rasvjetu ni čekaonicu ili zaklon. Trajektna luka je prvo što turist vidi kad dođe na otok i ona ostavlja loš dojam, a turizma je nešto od čega mnogo ljudi na otoku živi, kazao je predstavnik Udruge mladih “Mali Iž” Darko Gaćina.
– Vaša zadruga ima jasan cilj, ima proizvod, ima brend i tržište na kojem ga može prodati. S državom koja to nije u stanju poduprijeti nešto nije u redu. Za ostvarivanje razvoja na otocima potreba je pamet, ali za dovođenje rasvjete na pristanište samo dobra volja i žalosno je da ni toga nema, kazao je otočanima potpredsjednik HNS-a Jozo Radoš.
Radoš je predstavljajući program HNS-a usmjeren prema regionalnom razvitku kazao da je jedna od ključnih pretpostavki razvitka otoka osnivanje razvojne agencije za otoke, što predlaže njegova stranka.
Otocima struja iz obnovljivih izvora
– Potrebno je da lokalne vlasti imaju veće ovlasti. Hrvatska je visoko centralizirana država i samo 10 posto javnog novca se prikuplja i troši na razini lokalne samouprave, a 90 posto prikuplja i troši država. U Europi na lokalnu samoupravu otpada 25 posto, a u skandinavskim zemljama je taj omjer 50 prema 50 posto. Mi želimo doći bar do europskog prosjeka, a to znači dva i pol puta povećati ovlasti i sredstva s kojima raspolaže lokalna samouprava, kazao je Radoš naglašavajući da je HNS odredio tri prioriteta kad je u pitanju razvitak, pa tako i razvitak otoka i to obrazovanje, gospodarski razvitak i očuvanje i zaštita okoliša.
– Moramo cijelu državu premrežiti jamstvenim agencijama, moramo otocima omogućiti da energiju proizvode iz obnovljivih izvora, a ne da otoci ovise o podmroskom kabelu. Poljoprivreda je naš neiskorišteni resurs. Sramotno je da imamo dva puta veći uvoz od izvoza samo zato što prevladavaju nesposobnost i osobni interesi. U dvadeset godina nismo uspjeli okrupniti poljoprivredno zemljište. Povećanje trajnih nasada ide puževim korakom. Naša poljoprivreda je još uvijek bazirana na pšenici, ječmu, kukuruzu i krumpiru. Otoci nemaju adekvatnu pozvanost s kopnom. Razvijene zemlje imaju 30 posto visokoobrazovanog stanovništva, a mi jedva 15 posto. Za to su naša rješenja besplatni prijevoz i stipendije za srednjoškolce i studente. Naš je prioritet očuvanje okoliša što je posebno važno za otoke kada vidimo da je betonizacija na djelu od Zagreba do obale, kazao je između ostaloga Radoš.
– Ulaganje u razvitak gospodarstva na otocima ne smije se gledati iz kuta tržišne ekonomije, već kao mjeru ostanaka ljudi na mjestima gdje su stoljećima opstajali, dok danas otočko stanovništvo izumire, poručio je Zvonko Mišlov, predsjednik Interesnog odbora za otoke HNS-a Zadarske županije napominjući da je rješavanje pitanja navodnjavanja ključ razvitka poljoprivrede i ostanka stanovnika na otocima.