Od 2008. godine u Zadarskoj županiji investiranje je palo 10 puta

Slika korisnika admin
MARAS
PIXSELL
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras susreo se jučer sa zadarskim gospodarstvenicima u hotelu Kolovare

Bila je ovo prilika predstavljanja projekta "Poduzetniči impuls" kojim u 2012. godini planiramo 376 milijuna kuna u obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo čime sam upoznao direktore tvrtke i poduzetnike, kao i prilika predstavljanja mjera Vlade kojima je jedina svrha ostavljanje više novca poduzetnicima i poticanje investicija. Zadarsko gospodarstvo proživljava sudbinu hrvatskog gospodarstva od 2008. godine otkako je, posebno u investicijama, uz sve ostale negativne pokazatelje investiranje palo 10 puta. Istaknuo sam plan investiranja od 2,4 milijarde eura u ovoj godini, vjerujem s dijelom investicija i na ovom području. Vjerujemo da je snižavanja troškova i jačanje konkurentnosti gospodarstva pravi način koji će nam i ove novce indirektno brzo vratiti prije svega kroz vlastiti napredak i razvoj. Svim tim mjerama nastojimo razbiti jednu nepoduzetničku klimu kao i pobuditi neophodan nam optimizam, kazao je među ostalim ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, obraćajući se novinarima nakon susreta s gospodarstvenicima Zadarske županije.

Puna sala gospodarstvenika

Dario Jurin i Sipe Knežević, predsjednik HGK-Gospodarske komore Zadar i Obrtničke komore Zadarske županije sazvali su svoja upravna tijela u proširenom sastavu, a pridružili su im se i župan, gradonačelnik Zadra i predstojnik Ureda državne uprave, kao i saborski zastupnici Ana Lovrin i Branko Kutija, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, ali prije svega značajan broj gospodarstvenika, njih gotovo 150 koji su napunili salu hotela Kolovare.

Odraz je to muka i nevolja, naglašenog interesa gospodarstvenika da čuju bilo kakve povoljne vijesti, ali i činjenice da su dosadašnje prezentacije i kontakti ministra Marasa s gospodarstvenicima naišli na značajnu potporu pa i pohvalu gospodarstvenika. Dakle riječ je o nizu mjera kao i 376 milijuna kuna za dio kojih su zainteresirani i ovdašnji poduzetnici.

Do sada već poznat program podijeljen u pet temeljnih skupova mjera i desetke podmjera i programa, a kojim bi ova sredstva državnog proračuna trebala biti i višestruko oplođena, jamčiti snižavanje kamata za jedan posto, donijeti i za 40 posto manje traženje jamstva od samih tvrtki, a dio koji preuzima država do toga da je u mjerama ogroman dio sredstva koja su ili potpuno bespovratna ili se iznos povrata bitno umanjuje.

Jurinov strah od katastrofe

Dinko Basioli prethodno je predstavio do sada dostupne podatke o poslovanju gospodarstva Zadarske županije gotovo redom negativne na čelu s manjim prihodima, većim rashodima, viškom gubitaka nad dobiti, propadanju posebice graditeljstva, izostanku investicija, propadanju industrijske proizvodnje, kriza brodarstva, s iznimkom pozitivnih trendova u turizmu i poljoprivredi i ribarstvu odnosno podržavanju "pozitive" u trgovini. Prati to rast nelikvidnosti, blokirani računi, ali na sreću zadržavanje zaposlenosti i čak smanjenje nezaposlenosti.

No, Dario Jurin upozorio je da je razumijevanje poduzetnika koje je to skrivilo upravo isteklo, a propadanje prijeti i nekim tvrtkama. Iznimka je i pozitivna izvozna priča. Do sada su najviše stradali obrtnici s nizom zatvorenih obrta i bitnim smanjenjem zaposlenih, a na udaru su i svi ostali. Značajna potpora stiže iz HBOR-a koji je do sada ovdje plasirao ogromna sredstva, a postoje i lokalne kreditne linije za manje pothvate u suradnji s Gradom Zadrom odnosno Zadarskom županijom.

Dario Jurin izrazivši strah od katastrofe za koji mjesec iznio je da ipak očekuje da poduzetnici učine sve na održanju zaposlenosti i djelatnosti, načelnici i gradonačelnici da ne povećavaju cijene svojih "usluga" i poreza, da lokalni proračunski maksimum koji mogu usmjere u investicije i projekte i time pomognu gospodarstvenike, ali nam je podrška Vlade neophodna, a ovaj se plan čini jako dobar. Uz pohvalu državi na omogućavanju otplate poreznih dugova na 36 mjeseci treba nam pomoć u pregovorima s bankama oko reprograma dugova prema njima, kazao je Jurin. To je i dio gospodarstvenika u diskusiji istaknuo.

Veća sredstva iz EU

Maras je najavio povoljnija sredstva i uvjete HBOR-a, već učinjeno na smanjenju Proračuna, a u korist zadržavanja sredstava u rukama poduzetnika:

- Održanje financijske stabilnosti i kreditnog rejtinga razlog je da se više trenutačno ne može, ali nastavit ćemo s poticanjem poduzetnika i konkurentnosti čim to bude moguće, kazao je.

Uz obrazloženje planova kao i mjera Vlade posebno je detaljno predstavio programe za koje je njegovo Ministarstvo osiguralo 376 milijuna kuna. Maras je i predstavio podatke po kojima je malo i srednje poduzetništvo ionako gotovo, sve što imamo od njih se kroz ove mjere, očekuju dobri rezultati. (Sam Zadar je eklatantan primjer jer je od gotovo 3.500 tvrtki njih šest (6) veliko). Najavio je Maras u budućnosti i bitno veća sredstva s tim da će ih veći dio biti iz EU. Za sve mjere već za dva tjedna javio je natječaje i pozvao poduzetnike da se jave i do ljeta već dobiju novac.

  VRANČIĆ ZATRAŽIO SASTANAK S MINISTROM

Zvonimir Vrančić istaknuo je da je i prošla i ova Vlada lokalnim zajednicama smanjila sredstva i uvećala trošak. Nastojat ćemo zadržati barem minimum investicija kako bi pomogli gospodarstvu, rekao je Vrančić zatraživši pomoć Vlade u pregovorima gospodarstvenika s bankama oko reprograma kredita, a zbog propasti dijela značajnih tvrtki zatražio i - sastanak s ministrom. Požalio se i predstavnik SAS Strojogradnje na državne kamate od 17 posto za dugovanja načinjene iz socijalnog sentimenta (isplate plaća radnicima na čekanju, ali bez poreza i doprinosa), a i on je apelirao da država učini sve da zaštiti, a ako može i privilegira domaću proizvodnju kod svega na što može u nabavi utjecati.

Najljepše je to objedinio Petar Čovo sa Zadarskog sveučilišta kazavši:

- Zadarsko sveučilište izborilo se za 270 milijuna eura sredstava EU koja će se palsirati ovdje u pravi mali grad od 12.000 ljudi - 10.000 studenta, 1.500 profesora i djelatnika kao i 500 onih u prolazu odnosno sveučilišni kampus u Zadru:

- Radi se o tome da ima vremena, da se treba organizirati i da ovdašnji poduzetnici i obrtnici uzmu ta sredstva i odrade posao na gradnji i opremanju, a ne da se odobrena sredstva iz EU fondova vrate u njihove tvrtke koje bi to sve odradile, rekao je Čovo.

Maras je na većinu pitanja dao zadovoljavajuće odgovore ili obećanja o uvažavanju u budućim mjerama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno