Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

»Imunitet krda« ima svoju logiku, ali je cijena prevelika i za populaciju i za zdravstveni sustav

28.03.2020. 09:27


Dok se čitav svijet upire da restriktivnim mjerama, karantenama, zabranom kretanja i okupljanja, i čitavom nizom drugih ograničenja zaustavi širenje koronavirusa, sve je manje izvjesno da će se u tome uspjeti. Virus se proširio većim dijelom zemaljske kugle, a vodeći svjetski znanstvenici sa sve većom sigurnošću predviđaju da bi virus mogao postati sezonski i vraćati nam se iznova svake godine, kao i gripa. I Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je da države ne mogu jednostavno zaključati svoje stanovništvo da bi pobijedile virus.
To nikako ne znači da treba dići ruke od svega i pustiti ga da se širi prirodnom progresijom. Kakve pogubne posljedice ostavlja za sobom, već tjednima pokazuje stanje u Italiji, gdje je zbog prave eksplozije zaraze zdravstvo na koljenima. Blokada života, međutim, ima visoku cijenu: zbog odgovora na pandemiju svjetsko gospodarstvo već tjednima tone. Neke su države, Britanija, na primjer, u takvoj situaciji posegnule za modelom tzv. »imuniteta krda«, računajući da i bez drastičnih mjera koje blokiraju život i štete gospodarstvu mogu izvojevati bitku s koronavirusom. Imunitet krda naziv je za kolektivni imunitet koji populacija stječe ili cijepljenjem, ili – ako cjepiva nema, što je ovdje slučaj – tako da se virusom zarazi većina ljudi pa mu je sve teže naći domaćina kojeg bi mogao zaraziti.


Anglosaksonsko razmišljanje
U okolnostima velike ugroženosti, populacija se, kažu bioetičari, ponaša kao ljudsko tijelo: kad teško krvari, tijelo preusmjerava krvotok u vitalne organe nauštrb ruku i nogu, i tjera krv u želudac, pluća, mozak. Iako ima svoju logiku, taj princip otvara i bitno pitanje: gdje nam je ostala etičnost i humanost, ako dopustimo da u slobodnom širenju zaraze s ciljem stjecanja kolektivnog imuniteta stradaju najosjetljiviji – starije osobe i kronični bolesnici? Britanija je primjenu tog modela objasnila namjerom da pritom zaštiti najranjivije skupine, a dopusti širenje zaraze među mlađom populacijom, gdje je stopa smrtnosti zanemariva. Kumovao je tome, po svemu sudeći i anglosaksonski način razmišljanja, individualno usmjeren, za razliku od mediteranskog, koji je tradicionalan i okrenut obitelji. Ipak, iako je hrabro krenula u primjenu »imuniteta krda«, Britanija je brzo od njega odustala.
– Ideja je bila da se omogući »prokuženost« što većeg broja ljudi kako bi se što prije aktivirao imunološki sustav potaknut izlaganjem novom virusu i tako počeo stvarati kolektivni imunitet na koronavirus, čime se želi zaštititi vulnerabilne pojedince, kao što su starije osobe, imunikompromitirane, ali i one koje pate od komorbiditeta, odnosno boluju od više kroničnih bolesti istovremeno, što je čest slučaj upravo u starijoj populaciji, objašnjava britansku politiku Iva Sorta-Bilajac Turina, medicinska etičarka s Katedre za zdravstvenu ekologiju riječkog Medicinskog fakulteta.
Takav je koncept, kaže, protivan preporukama većine stručnih tijela i suprotan preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja ističe važnost higijene i socijalne izolacije kao glavne mjere borbe protiv ove pandemije, što u Hrvatskoj sada vrlo uspješno provodimo. Velika Britanija odustala je od navedenog scenarija i okrenula se preporučenim mjerama poprilično kasno. O ozbiljnosti situacije britansku je javnost, kaže naša sugovornica, najviše osvijestila informacija kako su i pojedini članovi kraljevske obitelji pozitivni na koronavirus.
– Najnovija teorija kaže kako je koronavirus možda već zarazio polovicu stanovništva u Velikoj Britaniji, što bi značilo da se razvijanje »imuniteta krda« počinje već spontano odvijati u populaciji. Ova teorija stiže sa Sveučilišta Oxford i razvio ju je tim profesorice Gupta. Oni smatraju da je koronavirus tamo prisutan od sredine siječnja, otprilike dva tjedna prije prvog prijavljenog slučaja i mjesec dana prije prve potvrđene smrti za koju je okrivljen COVID-19, te da se do sada zarazilo oko 30 milijuna ljudi, što predstavlja polovicu ukupne populacije od 66 milijuna ljudi, ističe Sorta-Bilajac Turina. Ako je to tako, što se može dokazati jedino širokim testiranjem stanovništva, za što je već kupljeno 3,5 milijuna brzih testova usmjerenih na detekciju već preboljele zaraze, ta će saznanja zasigurno utjecati na strategiju borbe protiv koronavirusa u Velikoj Britaniji.
 


Više pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Zadarskog lista (28.3.2020.) …