Na bolovanju lani ušteđeno 100 milijuna kuna

Hrvatski radnici i dalje u prosjeku s posla izostaju bitno duže od europskih, čak 15 dana godišnje

Strogom kontrolom bolovanja, odnosno vraćanjem lažnih bolesnika na posao, HZZO-ovi kontrolori bolovanja u 2010. godini uštedjeli su zdravstvenoj blagajni oko 100 milijuna kuna. Prema izvješću HZZO-a, ukupni izdaci za naknade zbog bolesti lani su iznosili 1,1 milijardu kuna, dok je godinu ranije na bolovanja otišlo 1,2 milijarde kuna. Stopa bolovanja u stalnom je padu otkako je aktualni ministar zdravstva najavio obračun s lažnim bolesnicima, te poslao kontrolore HZZO-a da opravdanost bolovanja provjeravaju i na kućnim adresama osiguranika. Koliko Milinovićevoj objavi rata bolovanjima, niža se stopa bolovanja prema nekim istraživanjima može pripisati i recesiji, odnosno nesigurnosti radnika za radna mjesta, zbog čega gotovo četvrtina zaposlenih u Hrvatskoj nikada ne koristi bolovanje.
Hrvati su lani zbog bolesti kod kuće proveli ukupno 14,7 milijuna radnih dana ili dva milijuna dana manje nego u 2009., a dnevno je bolovalo oko 47.000 zaposlenih, deset tisuća manje nego prije dvije godine. Ipak, hrvatski radnici i dalje u prosjeku s posla izostaju bitno duže od europskih, čak 15 dana godišnje ili 9,8 dana po zaposlenom, što je tek za dan kraće u odnosu na 2009. godinu. Najveći broj dana bolovanja po zaposlenom zabilježen je u Dubrovniku (11,07 dana), odnosno više od dva radna tjedna.
Na teret poslodavaca boluje se nešto kraće, u prosjeku osam radnih dana, no to je i dalje mnogo u odnosu na primjerice Češku, gdje prosječno bolovanje traje 5,5 dana, Rumunjsku sa prosječnih dva dana bolovanja po radniku, ili Njemačku gdje je kriza prosječno trajanje bolovanja po radniku “srušila” na samo tri dana.
Prema podacima HZZO-a, smanjen je broj svih bolovanja, pa je tako stopa bolovanja do 42 dana koja ide na teret poslodavca manja za 7,19 posto, a stopa bolovanja na teret HZZO-a smanjena je za 9,37 posto.  Ukupna stopa bolovanja u 2010. godini smanjena je sa 3,45 na 3,16 posto.
Među 25.995 osoba na dugotrajnom bolovanju, koje je lani u prosjeku trajalo 46 dana, zbog bolesti je s posla izostalo 18.107 osoba, a zbog komplikacija u trudnoći njih 7.888 osoba. U 2010. godini broj slučajeva komplikacija u trudnoći iznosio je gotovo 30.000, a bolovanje po toj osnovi prosječnih tri mjeseca.
Najniža stopa bolovanja zabilježena je u Koprivnici ( 2,63 posto), a najviša u Dubrovniku (3,54 posto). U još četiri grada, Bjelovaru, Karlovcu, Splitu i Zagrebu, stopa bolovanja prešla je državni prosjek, dok je u Rijeci bila ispod državnog prosjeka (2,97 posto).
 

Djelatnost zdravstva prednjači po bolovanjima

Unatoč naporima ministra Milinovića da stane na kraj bolovanjima u vlastitom resoru, djelatnost zdravstva i socijalne skrbi i dalje bilježi najveću stopu bolovanja na teret Zavoda (2,12 posto), slijedi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (2,04 posto) i prerađivačka industrija. U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno je 82.772 radnika, a s posla u prosjeku dnevno izostaje 1.752 zaposlenika, što zdravstvu na bolovanja godišnje odnese 548.232 radna dana.