Neka im dokupe mirovinu

Golem broj prijevremenih umirovljenja u prva tri mjeseca ove godine dokazuje kako hrvatski poslodavci koriste prijevremena umirovljenja kako bi se riješili viška radnika, i to onih starijih. Ljudi ne odlaze svojevoljno u prijevremenu penziju, kako smo to i ranije upozoravali, nego su na to natjerani ili nagovoreni, kazao nam je jučer Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), komentirajući najnovije podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji pokazuju da je u prvom kvartalu 2011. u prijevremenu mirovinu otišlo četiri i pol tisuće ljudi, dok je manje od toga – samo četiri tisuće radnika, otišlo u punu starosnu mirovinu.
– Vlada je morala i mogla utjecati na ovu samovolju poslodavaca i pomoći radnicima da ne budu kažnjeni zbog prisilnog ranijeg penzioniranja. Trebala je jačati institut dokupa mirovine koji se pokazao odličnim mehanizmom da se radnicima, ako već moraju ranije otići u penziju, dugoročno osiguraju veća primanja. Dokup mirovine izvorni je hrvatski proizvod koji postoji već dvadeset godina i Vlada ga je trebala popularizirati te dodatno poduprijeti. Time bi poslodavci platili dio “tereta” prijevremenog umirovljenja radnika, ističe Hrelja.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je radnik navršio određenu dob ili sakupio određeni mirovinski staž. Dokupuljuju je poslodavci putem Royal mirovinskog osiguranja, a ta uplata za dokup mirovine je neoporeziva.
Dokupom mirovine zaposlenik, unatoč ranijem umirovljenju, doživotno prima i onaj dio mirovine koji bi ostvario da je stekao uvjete za punu mirovinu. Tako radnik nije kažnjen zbog ranijeg umirovljenja, a poslodavac se “riješio” kadrovskog viška.  Dokupom mirovine stječe se doživotno mjesečno mirovinsko primanje koje se povećava dva puta godišnje, a poslije smrti korisnika isplaćuje se i kao obiteljska mirovina. To je u konačnici puno bolje rješenje za umirovljenika nego jednokratna otpremnina koju obično nude poslodavci radnicima koji proglase viškom.
Za sve hrvatske umirovljenike najvažnije je da se utvrdi minimum umirovljeničkih prva, minimalni standard ispod kojeg se neće ići, smatra Hrelja. Dodaje kako nije mislio na to da umirovljenici doslovce trebaju ući u Ustav, nego je samo dao analogiju s aktualnim zahtjevima braniteljima, želeći istaknuti kako treba postići dogovor oko umirovljeničkog standarda koji će poštivati sve Vlade.
– Glavni je problem realna vrijednost mirovina. Ona se mora uskladiti sa stvarnim troškovima života, što sadašnji izračun ne omogućava. Mora se naći nova, pravedna formula, poručuje Hrelja.