Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Vlada nam stegnula omču oko vrata

27.04.2012. 22:00
Vlada nam stegnula omču oko vrata


Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izvijestio da se ukupna cijena električne energije povećava za 20 posto, dok će kućanstva u prosjeku plaćati 22 posto skuplji plin nego dosad


Od 1. svibnja građani Hrvatske skuplje će plaćati najvažnije energente, struju za 20 posto, a kubik plina za prosječnih 22 posto. Tako je na jučerašnjoj sjednici odlučila Vlada, čiji ministri nisu dali nikakva objašnjenja oko toga koliko će u kojem gradu biti skuplji plin te koliko će struja poskupiti u pojedinim tarifnim modelima. Samo je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izvijestio da se ukupna cijena električne energije povećava za 20 posto, dok će kućanstva u prosjeku plaćati 22 posto skuplji plin nego dosad.
Kako smo izračunali iz Vladinih dokumenata, cijena kubika plina će rasti ovisno o gradovima i distributerima, pa će tako plin u Zagrebu biti skuplji 19, a u Rijeci 23 posto, plus nova, fiksna naknada od 20 kuna, koju će kućanstva svuda u Hrvatskoj plaćati, neovisno o potrošnji plina. Cijena struje raste pak, ovisno o tarifnom modelu, od 18 do 21 posto.
U Vladi nitko nije govorio ni o tome koliko će rasti cijena struje za industriju, ali bi prema Vladinoj odluci, ovisno o tome koji tarifni model imaju ugovoren s HEP-om, cijena struje za industriju, i to zbog poskupljenja mrežne naknade, trebala porasti od 9,5 do 12,5 posto.
Pokrivanje gubitaka
Poskupljenje struje i plina Čačić je nazvao posljednjim teškim odlukama koje Vlada donosi, pa se prisjetio povećanja PDV-a, odluke o brodogradnji koja je značila stečaj u Kraljevici, gdje će radnici prema njegovim tvrdnjama dobiti otpremnine kakve im i pripadaju kolektivnim ugovorima. U istu skupinu je svrstao i odluke o Vjesniku, Dalmacijavinu, Jadrankamenu, Diokiju…
– Te dvije odluke neće izazvati oduševljenje hrvatske javnosti i to je razumljivo jer je javnost s razlogom senzibilizirana na takve vrste odluka, kazao je Čačić. Premijer Zoran Milanović uskočio je sprimjedom da nije dao prvom potpredsjedniku riječ zato što su na redu teške i u javnosti nepopularne odluke, ali se Čačić, koji je dosad najavio gotovo sve Vladine nepopularne mjere, na to samo nasmijao, odmahnuo rukom i nastavio pojašnjavati zašto i struja i plin moraju biti skuplji.
Tako je istaknuo da i naftu i plin Hrvatska kupuje na vanjskom tržištu po svjetskim cijenama, a da poskupljenja struje na domaćem tržištu nije bilo od 2008. godine. Porastom cijena pokrit će se gubici kod Inine tvrtke Prirodni plin i u HEP-u, koji je u prva tri mjeseca poslovao s gubicima, pa bi do kraja godine trebao biti na nuli. Cijena struje u Hrvatskoj će, prema Vladinim izračunima, dosegnuti 87 posto prosječne cijene u EU, dok će cijena plina i dalje ostati niža, i to, primjerice, za deset posto u odnosu na Sloveniju, 15 posto u odnosu na BiH i 50 posto u odnosu na Austriju. Za kraj premijer Milanović je upozorio da ove dvije odluke znače suočavanje sa činjenicama, s lošim vijestima koje treba reći.
– To je realnost, na nama je da pokrenemo druge mehanizme, a na ove stvari ne možemo utjecati, zaključio je Milanović.
Zgroženi potrošači
Potrošačke udruge, sindikati, a posebno građani, zgroženi su najavljenim poskupljenjem struje i plina, ali još više razlozima koje je Vlada navela, opravdavajući poskupljenje. “Zato što imamo daleko niže cijene od EU”, nije, slažu se svi oni, opravdanje koje drži vodu jer imamo, prije svega, daleko nižu kupovnu moć od te Europe, dok, kako napominju u potrošačkim udrugama, u Europi nitko drugi cijene ne formira zbog sklada sa cijenama u drugim državama. Svaka država, napominje predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Nenad Kurtović, inače čovjek koji je godinama u HEP-u radio na tarifnim sustavima, ima svoje specifičnosti u proizvodnji, a onda i distribuciji struje, pa “uravnilovka” nema nikakvog smisla. Naši su proizvodni troškovi, kaže, manji, ali cijena struje raste najviše zbog – proizvodnje.
Struja će poskupjeti 20 posto, pa će prosječno hrvatsko kućanstvo, koje troši 3.200 kWh struje godišnje, sada imati 46 kuna veći mjesečni račun, izračun je potrošačkog saveza. Oni koji struju troše i za grijanje, dakle primorski krajevi i Dalmacija, s potrošnjom i do 7.000 kWh godišnje, imat će 75 kuna veći račun. HEP će samo ove godine od poskupljenja zaraditi 621 milijun kuna više, država pak dodatnih 155 milijuna kuna od PDV-a, što znači da će građani platiti 766 milijuna kuna više samo do kraja 2012. godine!


Sever: Vlada nije socijalno osjetljiva




“Zar vi u Vladi doista mislite da građani mogu živjeti od obećanja da će im biti bolje? Ova Vlada taj kontinuitet samo nastavlja. U uvjetima u kojima tri četvrtine građana izjavljuje da ima problema s pokrićem redovnih mjesečnih troškova, kad je 68 posto plaća ispod prosječne, kad je visina minimalne neto plaće na granici siromaštva baš kao i prosječna mirovina, kad je 340.000 nezaposlenih i kad je jedini posao u Hrvatskoj koji cvjeta posao otkupa obiteljskih dragocjenosti koje se rasprodaju radi preživljavanja, ne dižu se barem one cijene koje Vlada ima pod svojim nadzorom, ako jest socijalno osjetljiva”, komentar je čelnika NHS-a Krešimira Severa na poskupljenja. Kako naglašava prvi čovjek SSSH, Mladen Novosel, ako je interes da ulazimo u EU sa cijenama koje su konkurentne i približne cijenama u EU, želimo ulaziti i s plaćama koje su konkurentne europskim plaćama.


Linić: Građani će teže živjeti


Ministar financija Slavko Linić priznao je da novo poskupljenje struje i plina znači i to da će građani sve teže živjeti.
– Građani će vrlo teško preživjeti, ali svjesni su da se na dug više ne može živjeti, iskren je bio Linić nakon sjednice Vlade. Ipak, poručio je da svi u Hrvatskoj moraju živjeti u skladu sa svojim mogućnostima, ali da će bez novih radnih mjesta život biti još teži. Tih radnih mjesta ne može biti, tvrdi Linić, ako se Vlada bude priklanjala generalno naopakoj, pogrešnoj socijalnoj politici.
– Mi koji možemo plaćati struju, plaćali smo jeftinu struju i to su stvari koje treba promijeniti. Sada ćemo moći zaista ozbiljno razgovarati o socijalnim programima. To je taj drugi dio gdje će se vidjeti tko zaista ima potrebe da brinemo o njemu zbog toga što plaća skupu energiju, i to će odrediti lokalna samouprava i Ministarstvo socijalne skrbi.