KORONAPROFITERI Onima koji varaju na državnim poticajima prijeti i do 10 godina zatvora

Onima koji budu varali na potporama koje država trenutno daje tvrtkama što su prestale s radom odlukama Nacionalnog stožera Civilne zaštite ili su zapale u poteškoće zbog epidemije koronavirusa, prijete kazne čak i do deset godina zatvora. Iako je malo vjerojatno da će netko u Hrvatskoj na deset godina zaglaviti u zatvoru jer je državu prevario za milijun ili dva milijuna kuna, Kazneni zakon i subvencijske prevare koje bi se primjenjivale u ovom slučaju predviđaju i takve maksimalne kazne do deset godina zatvora.
Čim su počele prve isplate potpora za očuvanje radnih mjesta od 3.250 kuna po radnom mjestu, koje su sada podignute na četiri tisuće kuna neto, sindikati su upozorili da u praksi poslodavci cijele te iznose ne isplaćuju radnicima, da dio njih prihode prebacuje na svoje druge tvrtke kako bi prikazao veći pad prihoda i tako ostvario potporu, ali nisu dosad izašli ni s jednim imenom.
Iz Vlade pak cijelo vrijeme ističu da su provođenjem dvije najvažnije mjere, potporama za očuvanje radnih mjesta i odgodom i otpisom doprinosa i poreza na dohodak i poreza na dobit, pokazali veliko povjerenje gospodarstvenicima, te da očekuju da potpore koriste oni kojima su one doista i namijenjene, ali su dodali i da će državne institucije kontrolirati jesu li se svi držali zakona.

Uočene nelogičnosti
No, već sada su usporedbom određenih podataka iz evidencija o isplaćenim potporama, koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, i podataka kojima raspolaže Porezna uprava, otkrio je u subotu u razgovoru za naš list ministar financija Zdravko Marić, uočene neke nelogičnosti koje ukazuju i na moguće nepravilnosti i zlouporabe.
– Ako je netko s ciljem dobivanja potpore prikazao lažne podatke, podsjećam da je to u Kaznenom zakonu okvalificirano kao kazneno djelo subvencijske prevare. Nadam se i želio bih vjerovati da takvih neće biti, no ako ih bude, pravna država će se s njima na odgovarajući način i obračunati, kazao je Marić.
Subvencijske prevare u Kaznenom se zakonu nalaze u glavi koja se bavi Kaznenim djelima protiv gospodarstva.
– Tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari državnu potporu, davatelju državne potpore dade netočne ili nepotpune podatke o činjenicama o kojima ovisi donošenje odluke o državnoj potpori ili propusti obavijestiti davatelja državne potpore o promjenama važnim za donošenje odluke o državnoj potpori, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, navodi se u 258. članku kaznenog zakona. Pod to bi se kazneno djelo mogli podvesti svi koji su prikazivali pad prihoda veći od 20 posto kako bi ostvarili potporu za očuvanje radnih mjesta ili da bi ostvarili odgodu plaćanja poreza i doprinosa.
No, ista kazna prijeti i onima koji su imali pravo na potporu, dakle onima koji nisu davali netočne i nepotpune podatke, ali su sredstva iz odobrene državne potpore koristili suprotno njihovoj namjeni.

Prijave i presude
To bi, primjerice, značilo da poslodavci koji nisu potporu iskoristili za očuvanje radnih mjesta, odnosno nisu je iskoristili za isplatu plaća radnicima, nego za neke druge svrhe, mogu također biti kažnjeni kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Još veća kazna prijeti onima koji manipuliraju potporama velikih razmjera, što zakon definira kao potporu iznad 600 tisuća kuna. Tako zakon propisuje da kazna zatvora od jedne do deset godina prijeti onima koji su davali netočne ili nepotpune podatke o činjenicama »s ciljem da ostvari državnu potporu velikih razmjera«.
Iako Hrvatska godišnje tisućama korisnika isplati milijarde kuna državnih potpora, prema broju onih koji su procesuirani za kazneno djelo subvencijske prijevare, čini se da u Hrvatskoj poduzetnici gotovo uopće ne varaju na potporama ili rijetko za to budu kažnjeni.
Prema izvješću Državnog odvjetništva, u 2018. godini ta je institucija imala 21 prijavu za kazneno djelo subvencijske prevare, 13 je prijava odbačeno, podignuto je devet optužnica, a na kraju je bilo šest osuđujućih presuda, koje se mogu odnositi i na slučajeve iz ranijih godina. U 2017. godini bilo je 27 prijava, od čega je sedam odbačeno, podignuto je 11 optužnica, a donesene su tri osuđujuće presude.

Hrvati ispadaju pošteni ili im se gleda kroz prste
U pet godina, od 2014. do 2018. godine, prema izvješćima DORH-a u Hrvatskoj su podignute ukupno 34 optužnice za subvencijsku prevaru i doneseno je 27 osuđujućih presuda. Za to vrijeme dodijeljeni su deseci tisuća državnih potpora i odobreni su deseci milijardi kuna državnih potpora i samo 27 presuda može značiti ili to da Hrvati ne varaju na državnim potporama, ili se na to blagonaklono gleda.