S vijestima o poginulima oduševljenje ratom naglo je padalo

Slika korisnika admin
Marin GOSPIĆ

Viši znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU Zadar dr. sc. Tado Oršolić održao je u utorak u Državnom arhivu Zadar predavanje „Prvi svjetski rat - percepcija javnosti i razmještaj dalmatinskih postrojbi (1914.-1915.)".

- Običan je čovjek u to doba Austro-Ugarsku monarhiju smatrao velikom europskom silom, posebice snažnom vojnom silom. Vijesti o početku rata dočekane su stoga s oduševljenjem, narod je mislio da će rat kratko trajati, da će Austro-Ugarska brzo pogaziti Srbiju. Nisu računali da srpska vojska brani svoju zemlju i da ima mnogo veći moral i ratnu motivaciju. Koliko je snažno bilo to oduševljenje u narodu može se zaključiti, između ostalog, i iz stihova koje su tada pjevali regrutirani hrvatski vojnici: rado ide Hrvat u vojnike gdje bere zelene lovorike. Vojska se oduševljeno opraštala od svojih najbližih, ni ne sluteći da će rat potrajati mnogo duže nego je bilo očekivano. Početkom I. svjetskog rata Austro-Ugarska je mogla dignuti oko 1,2 milijuna vojnika, da bi se do kraja rata ta brojka popela na 2,3 milijuna. Dalmacija je u to doba bila vojna u zbornom području Dalmacija, Hercegovina i dio Bosne. Regrutirani Dalmatinci prvi su vojni sukob imali 15. kolovoza 1914. godine između Goražda i Čajnice, a prvi poginuli Dalmatinac bio je pripadnik 22. pukovnije grof Lacy Joko Perković, naglasio je Oršolić i dodao kako su dalmatinske postrojbe uglavnom bile stacionirane na području Goražda te do Zvornika te da im je s druge strane bojišnice bila takozvana užička vojska.

- Do 1915. godine najveći broj dalmatinskih postrojbi prebačen je na talijansko bojište, gdje ostaju do kraja rata (rijeka Soča, Gorice, Podgora). Jedan dio, pak, ostaje na balkansko/albanskom bojištu, dok manji dio postrojbi biva prebačen na rusko bojište, nastavio je Oršolić te predavanje potkrijepio grafikonima i tablicama koje su pokazivale broj poginulih, ranjenih, broj časnika, broj dočasnika, konkretnije brojke i strukturu vojnih dalmatinskih postrojbi.

- O nekim pukovnijama nema sačuvanih podataka, o nekima su još uvijek nedostupni javnosti, tako da je teško utvrditi precizne brojke koje bi kazivale koliko se vojnika točno borilo i koliko ih je završilo rat, no kao neki od pokazatelja koristili smo i tada aktualne novine poput Narodnog lista, Smotre dalmatinske, Dana ili Hrvatske krune, koje su redovito na svojim stranica objavljivale podatke o mrtvima. Kako su te brojke rasle, a novine su tada bile jedini izvor informacija za javnost, oduševljenje ratom je sve više padalo. U konačnici baratamo brojkom od 150.000 poginulih hrvatskih vojnika u I. svjetskom ratu plus civili. Od toga oko 15.000 otpada na Dalmatince, pa kada se zbroje mrtvi i ranjeni možemo zaključiti da je u I. svjetskom ratu bilo oko 50.000 poginulih i ranjenih Dalmatinaca, istakao je Oršolić.

U svom se izlaganju profesor dotakao i brojnih drugih pojedinosti vezanih za razdoblje koje je bilo tema predavanja, kao i općenito I. svjetskog rata, naglasivši kako je riječ o ljudima koji su naši preci te kako je znanstveni pristup razmatranju povijesti jedini adekvatni u nastojanju da se objasni što se točno dogodilo.

Zaključio je da očekuje da će se u kontekstu toga znanstvena javnost više potruditi, pokazati veće zanimanje za ovu temu. Predavanje „Prvi svjetski rat - percepcija javnosti i razmještaj dalmatinskih postrojbi (1914.-1915.)" organizirao je Državni arhiv Zadar u sklopu obilježavanja 100 godišnjice I. svjetskog rata.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno