S turističkom sezonom u pomoć domaćima stigli su i džepari iz unutrašnjosti

 Ljeto samo što nije pkucalo na vrata, a s njim i nezaobilazne  krađe i provale. Sezona se još nije zahuktala, pa je i njihov broj još uvijek  relativno malen. U proteklih mjesec dana, tek je nekoliko do sad zabilježenih događaja poput krađa novčanika na štetu turista, i to uglavnom  na Poluotoku. Riječ je o džepnim krađama, dok krađe bicikala i krađe po  plažama još uvijek nisu krenule.
Rekao nam je to Elis Žodan, glasnogovornik Policijske uprave zadarske  dodavši kako dolazi dio godine kada građani moraju biti posebno oprezni i odgovorni prema svojim stvarima.

Turisti se opuste, a džepari to iskoriste
– Turisti su većinom žrtve imovinskog kriminaliteta (90% kaznenih  djela koja se dogode su imovinskog karaktera), odnosno krađe i provale  u bungalove, apartmane. Upozoravamo građane i turiste na samozaštitno ponašanje, ponajprije na plažama. To znači da sa sobom ne nose nikakve vrijedne stvari (poput nakita, skupih satova, mobitela, laptopa i  sl.). Ako na plažu i ponesu vrijedne stvari, neka ih ne ostavljaju bez nadzora jer su one uvijek na meti lopova, kazao je Žodan.
Kad su u pitanju vozila, Žodan ističe kako ih uvijek treba zaključavati,  prozore ne bi smjelo ostavljati otvorene bez obzira na vrućine i nikako u  njima ne ostavljajti vrijedne stvari, pogotovo ne na vidljivim mjestima.
– Ako imate nešto vrijedno, poželjno je to ostaviti u prtljažnik. Čim lopovi uoče vrijednu stvar ostavljenu na vidljivom mjestu, razbit će staklo i  provaliti. Isto vrijedi i za apartmane i bungalove. Treba spremati vrijedne  stvari, danas sve više smještaja ima i sef, dobro zatvoriti prozore i zaključavati vrata, ističe Žodan dodajući kako su žrtve krađe, posebno turisti, u većini su slučajeva sami krivi.
– Misle da, zato što su na godišnjem odmoru, mogu biti opušteniji, još  k tome znaju da su došli na sigurnu destinaciju pa se u potpunosti opuste. Ali, niti jedna destinacija nije sigurna od džepara. Pozitivno je što se  slučajevi krađa u većini slučajeva razriješe. Uspješnost rješavanja kaznenih djela prema nepoznatim počiniteljima u Hrvatskoj je na puno većoj  razini no što je u susjednim zemljama EU, objašnjava Žodan, dodavši  kako se rješavanje slučajeva kaznenog djela vezanih za imovinski kriminalitet (krađe), u 30 o 40% slučajeva riješi, dok je, za usporedbu, taj postotak u Italiji ili Španjolskoj na 10% i manje.

Putujući, nomadski lopovi, organizirane grupe
– Također, prisutan je pad broja kaznenih djela krađe posljednjih godina, odnosno vlada trend smanjivanja kaznenih djela uopće. Ne možemo  reći da je dobro kada ima kaznenih djela, ali s obzirom na porast broja  gostiju iz sezone u sezonu, dobar je pokazatelj kako opada broj kaznenih  djela, kaže Žodan dodavši kako se policija još uvijek uspješno nosi sa  svim izazovima tijekom sezone, te se radi toga u sezoni pojačava i u tehnici i u broju ljudi.
– Zanimljiv je podatak kako među lopovima nisu samo domaći, već i  turisti za koje postoji i termin – tzv. putujući, nomadski lopovi. Prema rezultatima onih koji su uhvaćeni i identificirani, otkriveno je kako su to  članovi tzv. putujućih, nomadskih lopova, od kojih je velik broj iz zemalja članica EU i bave se isključivo tom vrstom kriminala, objašnjava  Žodan, istaknuvši kako ti lopovi krenu iz Istre, preko Rijeke, Zadra i stižu  sve do Dubrovnika. U desetak dana prođu cijelu obalu. To su, kaže  Žodan, najčešće organizirane grupe džepara koje posjećuju mjesta gdje  su najveće gužve (u Zadru Poluotok i trgovački centri). Odrade određeni  broj krađa i idu dalje kako bi policiji otežali posao, dodavši kako postoje i  grupe lopova koji provaljuju u stanove i apartmane, radeći na isti način.
– Dođu na jedno područje, obiđu ga, naprave desetak provala, i produže dalje. Policija je davno detektirala taj problem. Kako bi im stali na  kraj, nužno je bilo povezati se između (primorskih) županija. Primejrice,  čim se u Istri ili Rijeci ovakve stvari počnu događati, automatski znamo  da ih za dan ili dva možemo očekivati u Zadru. Razmjenjivanjem informacija oni na kraju „padaju“, kaže Žodan.
Policija ima iskustva i s počiniteljima kaznenih djela iz unutrašnjosti.  Kad se hrvatski državljani spuštaju prema obali, oni idu za „svojim  građanima“.
– Primejrice, kako nam dolazi dosta Zagrepčana na ljetovanje, tako za  njima dolaze i "njihovi" lopovi. Nažalost, sezona za sobom donosi te negativne strane.

Na meti i skupi bicikli
Naravno, dosta često ima i „domaćih“ lopova.
– Najčešće je to riječ o skupinama ovisnika o drogama koji tako pribavljaju sredstva za novu drogu, ima i profesionalnih lopova, ali i „prigodnih“ lopova koji kad naiđu na „priliku“ ne razmišljaju dvaput (kao primjerice, na plaži), nastavlja Žodan.
Bicikli su, govori Žodan, također jedna od najčešćih meta lopova. Danas su one sve vrjednije, koštaju i nekoliko tisuća pa i desetaka tisuća kuna, a ljudi ih znaju ostavljati nezaključane i bez nadzora.
– Naravno da će prvom prilikom netko taj bicikl ukrasti, a materijalna  šteta je velika. Ali, kao što nećeš ostaviti na zidiću ispred trgovine pet tisuća kuna, isto tako ne bi trebao ni bicikl koji košta 15 tisuća kuna, kazao  je Žodan, naglasivši kako je najbolje samozaštitno ponašanje i prevencija krađe biti odgovoran i ozbiljan prema svojim stvarima, jer zašto da  vam se ljetovanje umjesto odmora pretvori u noćnu moru.

Letci o samozaštitnom ponašanju
Elis Žodan kaže kako policija svake godine tiska letke na nekoliko stranih jezika.  Prethodne dvije godine su, u suradnji s japanskim veleposlanstvom, tiskali letke čak  i na japanskom jeziku. Letci su to sa savjetima o samozaštitnom ponašanju, i kad je  u pitanju prevencija krađa, ali i kad je u pitanju sigurno ponašanje u prometu, kako  na cestama tako i na moru. To se dijeli u turističkim zajednicama, na recepcijama  hotela, kampova, turističkih naselja.
– Dijelimo letke na izlazima s autocesta tako da pri ulasku u našu županiju turisti  pravovremeno dobiju savjete (a na letcima se nalaze i svi važni brojevi: hitna pomoć,  policija, vatrogasci). Također, o samozaštitnom ponašanju po pitanju krađa educiramo i privatne iznajmljivače i hotelijere kako bi oni mogli educirati svoje goste. U sezoni nam također dolaze pomoći strani policajci (Mađari). Doći će i ove godine od 1.  srpnja. Dosta veliki dio svog vremena, dok nisu na intervencijama, provode upravo  obilazeći i upozoravajući svoje sunarodnjake.

Iz statistike
Prema statističkm pokazateljima kaznena djela protiv imovine su najbrojnija. Ona  sudjeluju s 1.189 kaznenih djela ili 72,5 % od ukupnog broja evidentiranih kaznenih djela (2016 – 1.040 ili 71,3 %).
Udio kaznenih djela tzv. turističkog kriminaliteta participira s ukupno 556 kaznenih djela ili 46,8 % (2016. – 451 ili 43,4 %).
U razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna 2017. godine zbog počinjenja kaznenih djela  prijavljena je ukupno 391 osoba (2016. – 366 ), od kojih 104 (2016. – 91) osobe  nisu s našeg područja, a među počiniteljima je i 55 osoba – stranih državljana  (2016. – 47).
Strani državljani počinili su 53 (2016. – 63) kaznena djela.
Prošle godine zabilježeno je ukupno šest prekršaja odavanja prosjačenju, a 2016.  godine bilo ih je 13.