Hrvatskoj je i ono što proizvodi previše – Ina izvezla trećinu domaće sirove nafte

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
CRNO ZLATO
U 2019. i 2020. godini međunarodno je prodano 34 posto domaće proizvedene nafte, dok je ostatak prerađen u Ininim rafinerijama. Domaća proizvodnja pokriva između 15 i 20 posto hrvatske potražnje, što znači da preostalih 80 posto Hrvatska mora uvoziti
Borna Filic/PIXSELL
Koliko doista domaće nafte završi u preradi u riječkoj rafineriji, a koliko je Ina izveze u Mađarsku, još uvijek nije u potpunosti jasno

Koliko doista domaće nafte završi u preradi u riječkoj rafineriji, a koliko je Ina izveze u Mađarsku, još uvijek nije u potpunosti jasno, a ostat će tajna i cijena po kojoj se ta nafta izvozi. Jučer smo oba pitanja, i ono o cijeni po kojoj se prodaje, a i količinama koje se izvezu, postavili Ini, ali oni su nam odgovorili da je cijena po kojoj se nafta prodaje ili kupuje poslovna tajna i da se ne objavljuje.

– Ina prodaje svoj proizvod po tržišnim cijenama koje se izračunavaju prema prosječnoj mjesečnoj cijeni Dated Brenta. Kao i kod svake druge naftne kompanije, cijene po kojima se nafta kupuje ili prodaje spadaju u domenu poslovne tajne te se ne objavljuju, poručuju iz Ine.

Koncesijska naknada

Takav je odgovor Ine očekivan i razumljiv, ali svakako je zanimljiviji njihov odgovor kad su u pitanju količine izvezene nafte. Ina je otkrila tek to da je do sada, u 2019. i 2020. godini međunarodno prodano 34 posto ukupno domaće proizvedene nafte, dok je ostatak prerađen u Ininim rafinerijama. S obzirom na to da su dorade Janafovog naftovoda omogućile izvoz nafte u Mađarsku tek krajem prošle godine, nije jasno odnosi li se postotak od 34 posto na svu proizvedene naftu u cijeloj 2019. godini i prva četiri mjeseca ove godine, ili samo na količine koje su proizvedene u razdoblju u kojem je izvoz omogućen.

Prema podacima Ministarstva energetike i zaštite okoliša, Ina je iz svojih starih polja za koja ima koncesiju proizvela oko 657 tisuća tona nafte i naftnih kondenzata, za što je državi platila više od 200 milijuna kuna koncesijskih naknada. Koncesija se godinama plaćala u iznosu od pet posto vrijednosti pridobivenih količina, sada je taj iznos deset posto. Hrvatska je godinama imala jednu od najnižih koncesijskih naknada u EU-u, a ona je i sada niža nego u susjednoj Mađarskoj.

Jučer su se i zastupnici Mosta požalili da nisu uspjeli od Ministarstva energetike dobiti odgovor na svoje pitanje koliko bi nafte trebalo završiti u Mađarskoj i što to znači za Inine rafinerije, iako su stalno predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću slali požurnice tražeći da prisili Ministarstvo da u Sabor pošalje odgovor.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i jučer je branio odluku da se Janafov naftovod doradi kako bi se nafta izvozila, a ustvrdio je i to da je program transformacije sisačke rafinerije odličan. Memorandum koji su potpisali Ina i Janaf i koji je omogućio izvoz nafte ne ugrožava, tvrdi Ćorić, interese Republike Hrvatske kao suvlasnika jedne i druge kompanije, nego suprotno, maksimizira njihov poslovni rezultat.

Rafinerijski biznis

– Imajući na umu činjenicu da je rafinerijski biznis u posljednjih 10-ak godina na razini Europe prošao kroz restrukturiranje, pri čemu su ugašene 24 rafinerije na području Europe, te s druge strane da osim naše dvije rafinerije imate rafineriju u Mađarskoj, u Bosanskom Brodu, u Pančevu, koje opskrbljuju ta tržišta jer su im bliža i u tom kontekstu prihvatljivija, Ina je donijela poslovnu odluku da svoj rafinerijski biznis koncentrira prije svega na području Rijeke, kazao je ministar.

No, nekadašnji SDP-ov potpredsjednik Vlade Slavko Linić koji je na toj poziciji bio kad je država MOL-u prodala 25 posto plus jednu dionicu Ine, kaže da je zgrožen time da ministar energetike smatra da je dobro da se nafta izvozi i da se rafinerija u Sisku transformira.

– Nafta nije Inino, nego državno bogatstvo i državi treba biti u cilju da se ona prerađuje i prodaje u rafinerijama na njezinom teritoriju, jer tako dobiva dodanu vrijednost, zapošljava ljude. MOL se obvezao do 2007. godine obnoviti obje rafinerije i da je to učinio onda bi se danas domaća nafta prerađivala u Hrvatskoj, a Ina bi, a ne MOL opskrbljivala primjerice Tifonove pumpe.

Umjesto toga nafta odlazi u Mađarsku, MOL-ove rafinerije u Mađarskoj rade punim kapacitetom, a u Hrvatsku stižu finalni proizvodi, naftni derivati. Ne vjerujem da netko može reći da je to dobro, ističe Linić. Dodaje da sve to pokazuje da MOL na kraju nije bio onakav strateški partner Ini kako se obvezao u dioničarskom ugovoru i strateškom planu prije 17 godina. Ako se već domaća nafta ne može prerađivati u domaćim rafinerijama, onda, napominje Linić, neka ostane u poljima dok se ne modernizira Rijeka, ako MOL misli ozbiljno kad je u pitanju obnova te rafinerije.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno