Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Prihvaćena je francuska ponuda o kupnji 12 borbenih aviona Rafale za 999 milijuna eura

28.05.2021. 13:34


Na sjednici hrvatske Vlade koja je započela nešto prije 13 sati očekuje se i odluka o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona te izvješća o aktualnom stanju vezanom za potres i za koronavirus u Hrvatskoj.
Uvodnu riječ na početku ima premijer Andrej Plenković.
“Na današnji dan prije 30 godina je ustrojena Hrvatska vojska. Održana je svečana smotra na stadionu u Kranjčevićevoj kada su Hrvatskoj predstavljene prve četiri gardijske brigade. Svim hrvatskim vojnicima, policajcima, policajkama i svim hrvatskih branitelja čestitamo Dan Hrvatske vojske i izražavamo zahvalnost za sve što su učinili i što danas čine za sigurnost RH”, kazao je Plenković i podsjetio na dane stvaranje Hrvatske vojske u vrijeme Domovinskog rata, te ono što HV danas znači za hrvatsko društvo, te na najvažnije zadaće koje ima pred sobom.


Budućnost HRZ-a
“Donijeli smo novu strategiju nacionalne sigurnosti. Povećali smo izdvajanja za obranu, radimo na modernizaciji vojske, a u skladu s tim i unatoč tome što je prije 15-tak godina propušteno, danas ćemo donijeti povijesnu odluku o nabavi višenamjenskog borbenog aviona najnovije generacije. To činimo i misleći na one koji su dali najviše, a to su hrvatski branitelji. Ovom odlukom gledamo u budućnost hrvatske sigurnosti i budućnost HV-a”, rekao je Plenković.
“Novim avionima kojim ćemo zamjeniti sadšnje MIG-ove čiji vijek ističe 2024. očuvat ćemo i osnažiti Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Steći ćemo moćno strateško sredstvo odvraćanja i sigurnost podići na razinu koju nikada nismo imali. S time nikada ne bismo imali takve žrtve i štete u Domovinskom ratu. Današnjom odlukom ne ostvarujemo samo najveću investiciju u HV. Za narednih 30 do 40 godina višestruko uvećavamo borbenu moć HV-a što je jamac stabilnosti i mira. Time će RH postati i atraktivnija za strane ulagače.
Temeljito su evaluirane 4 ponude, SAD-a, Francuske, Izraela i Švedske, a odluka i studija su usvojene jednoglasno.
Odlučili smo da je ponuda Francuske najbolja, te odlučili o kupnji 12 borbenih aviona Dassault Rafale F3R, 10 jednosjeda i 2 dvosjeda, koji se smatraju najboljima na svijetu. Za najpovoljniji iznos novca Hrvatska dobiva najbolje ocijenjen i opremljen avion. Tih 999 milijuna eura je najpovoljnija ponuda i pruža najpovoljniju obročnu otplatu”, rekao je premijer Plenković i zatim govorio o stanju s epidemijom koronavirusa i podacima o gospodarskoj situaciji.


Podaci o BDP-u bude optimizam
Međugodišnji pad BDP-a od 0,7 posto u prvom tromjesečju ove godine je puno bolji rezultat od očekivanja, rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.
Naime, kako je rekao, iako je BDP pao četvrti uzastopni kvartal, većina pokazatelja imala je pozitivna kretanja, primjerice industrijska proizvodnja, trgovina na malo, obujam građevinskih radova i robni izvoz. Godišnji je pad zabilježen kod osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, no on je bio vrlo blag – samo 0,4 posto, rekao je premijer.
Istaknuo je kako posebno ohrabruje rast BDP-a u prvom kvartalu u odnosu na posljednji kvartal prošle godine za 5,8 posto.
“Hrvatska se ovakvim kretanjima gospodarskih aktivnostima može staviti u kontekst prosjeka EU-a, dapače, na razini EU-a međugodišnji pad BDP-a je minus 1,8 posto, pri čemu je od 21 članice za koju su zasad dostupni podaci rast ostvaren samo u Francuskoj, Litvi i Slovačkoj”, rekao je premijer.
Prema procjenama EK-a, s rastom od pet posto u 2021. godini, Hrvatska bi, dodao je, trebala dijeliti 4. mjesto u EU-u po rastu BDP-a, a za 2022. projicirani je rast 6,1 posto, koji je među najvećim a u EU-u,. zaključio je premijer.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je četvrto tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto.
Pad gospodarstva u prvom tromjesečju posljedica je daljnje slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je znatno manji pad nego u prethodnom kvartalu.
Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 0.9 posto na godišnjoj razini, također znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje. Pritom je izvoz roba porastao 8,3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 1 posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto. No, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 4,2 posto u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto na godišnjoj razini.