Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Resocijalizacija i licemjerno društvo

Autor:

27.06.2009. 22:00
Resocijalizacija i licemjerno društvo

Foto: Filip BRALA



Po meni se resocijalizacija prepoznaje po tome kada vidimo da se mladi ljudi, bivši ovisnici, bez ikakve stigmatizacije vraćaju u posao. No, dok god su oni s jedne strane stigmatizirani, a mi s druge strane govorimo o resocijalizaciji, znači da je društvo licemjerno, kazao je Miliša
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga, zadarska udruga Porat organizirala je u gradskoj knjižnici javno predavanje na temu “Resocijalizacija”. Osim predavanja na kojemu su gostovali Zlatko Miliša, pedagog i sveučilišni profesor, Mladen Mavar, predsjednik Županijskog povjerenstva za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga te Andruško Mardešić, iz Službe za prevenciju ovisnosti, ovom je prilikom prikazan i kratki film – Anketa na temu ovisnosti.
Bez cenzure
Kako je pojasnio Siniša Kabić, predsjednik udruge Porat, riječ je o njihovu amaterskom filmu bez cenzure, kojim su izravno pokušali spoznati kako njihovu sugrađani gledaju na ovisnost te kako odgovaraju na konkretna pitanja o ovisnosti. Nakon prikazanog filma iz kojeg je vidljivo kako Zadrani i nisu najbolje informirani o stvarnom stanju ovisnosti u Zadru te da mnoge od njih ovisnici jednostavno ne zanimaju, započelo je predavanje koje je otvorio Zlatko Miliša.
– S obzirom da je današnje društvo licemjerno, za mene je riječ ‘resocijalizacija’ poprilično nezgrapna. Jer, po meni se resocijalizacija prepoznaje po tome kada vidimo da se mladi ljudi, bivši ovisnici, bez ikakve stigmatizacije vraćaju u posao. No, dok god su oni s jedne strane stigmatizirani, a mi s druge strane govorimo o resocijalizaciji, znači da je društvo licemjerno, kazao je Miliša, istaknuvši kako tome u prilog ide spoznaja kako u Hrvatskoj nije zabranjeno pasti, ali je zabranjeno podići se nakon pada.
Pojasnivši koja je uloga i funkcija Županijskog povjerenstva za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, prisutnima se obratio Mladen Mavar. Pojasnio je tako kako je spomenuta služba koordinativno tijelo koje koordinira sa svim ustanovama koje se bave ovisnošću, poput, primjerice Suda, Centra za socijalnu skrb, Zavoda ja javno zdravstvo, Sveučilišta i slično.
Hvatanje u sustav
– Resocijalizacija počinje za vrijeme liječenja bilo u zdravstvenim ustanovama ili u terapijskim zajednicama, odnosno komunama. Pritom najvažniji zadatak imaju obitelj i društvo koji moraju pripremiti teren za povratak bivšeg ovisnika, jer u protivnom će njegova apstinencija biti upitna, kazao je Mavar, nakon kojega je riječ preuzeo Andruško Mardešić, koji je istaknuo kako je pri resocijalizaciji najveći problem “uhvatiti” čovjeka, ovisnika, u određeni sustav. Razlog tome su, kako pojašnjava Mardešić, brojne predrasude, a koje su proizašle iz činjenice da veliki broj psihijatara u pojedinim ustanovama nema potrebnu dozu empatije.
– Veliki broj psihijatara, nažalost, u radu s ovisnicima ne njeguje odnos koji bi prvo trebao biti ljudski. Tu se uglavnom radi o “starijoj garnituri” psihijatara, za koju ne mogu reći da nije educirana, nego im jednostavno nedostaje empatije. Psihijatri se nerado bave ovisnošću, ono je većini liječnika na dnu ljestvice prioriteta, kazao je Mardešić, naglasivši kako je danas pravi uspjeh pronaći liječnika koji se rado i s puno volje bavi problemima ovisnika, a uz to još i raspolažu potrebnom dozom empatije.