Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Štednja i krediti pali, ali dobit banaka raste

27.06.2011. 22:00
Štednja i krediti pali, ali dobit banaka raste


Više od milijardu kuna manje građani su zaduženi po kreditima, a zbog neizvjesnosti radnih mjesta i plaća prisiljeno je topiti stare zalihe


Ove godine građani u bankama manje štede i manje se zadužuju, pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke, odnosno agregirana statistička izvješća središnje banke prema kojima je ukupna štednja građana koncem prošle godine iznosila 152,6 milijardi kuna, a krajem travnja ove godine 151,7 milijardi kuna ili gotovo milijardu kuna manje. Istovremeno su krediti građanima krajem 2010. iznosili ukupno 121,5 milijardi kuna, dok su do kraja travnja pali na ukupno 119,15 milijardi kuna. U prvoj trećini ove godine građani su se u bankama dakle “razdužili” za oko 2,3 milijarde kuna, u čemu je sadržan i pad stambenih, hipotekarnih, kredita za kupnju automobila, potom kartičnih, ali i svih ostalih kredita građanima, koji su koncem travnja bili na nešto nižim razinama no krajem prošle godine.
Stambeni padaju
U tome su najviše opali stambeni, sa 57,2 na 56 milijardi kuna, ili za oko milijardu i dvjesto milijuna kuna. Što se tiče depozita građana, oni su se u prva četiri mjeseca ove godine smanjili za oko 914 milijuna kuna, pri čemu oročeni stagniraju na oko 120,3 milijardi kuna, ali padaju štedni te depoziti po žiro i tekućim računima, dakle, nekakva likvidna sredstva kojih je na računima građana očito sve manje.
Vjerojatno je riječ općenito o utjecaju krize, tope se stare zalihe, dok neizvjesnost radnih mjesta i razine plaća građane vjerojatno odvraća od novih zaduženja, odnosno potiče ih da se riješe starih, a sve se to onda odražava i na razinu osobne potrošnje za koju predviđa da će se od svih sastavnica BDP-a najkasnije oporaviti. S druge strane, utjecaj pada razine kamatnih stopa očito se za sada više osjeća na depozitnoj strani, točnije, građani snažnije reagiraju na niže kamate na štednju, nego što na potražnju za kreditima utječu nešto niže kamate na kredite. Pritom, kao što smo već i pisali, kamate na kredite padaju sporije od kamata na štednju, a razliku čini dobit banaka, koja je na godišnjoj razini (travanj ove u odnosu na travanj prošle godine) u porastu za oko 17 posto. Lani je naime u prva četiri mjeseca bila na 1,31 milijarde kuna, a ove godine na 1,54 milijarde kuna.
Bez alternative
Uz kamatne prihode, i nekamatni prihodi ili razne naknade utječu na razinu bankarskih dobiti.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da ako se isključi efekt jačanja franka, ukupni su krediti stanovništvu pad zabilježili i lani, a slično je i ove godine što je, napominje, povezano s trendovima na tržištu rada: građani strahuju za stabilnost radnih mjesta, a u zadnjih nekoliko mjeseci padaju i neto plaće u realnim iznosima, pa se u takvim uvjetima rijetko tko odlučuje za kredit.
– Depoziti građana su pak snažno rasli tijekom 2009. i 2010. i zbog relativno visokih razina kamatnih stopa, ali i činjenice da ljudi gotovo da i nisu imali alternative u vidu drugih oblika ulaganja, pa su se ti viškovi selili u banke, kaže Šantić.
 


Spas u turističkoj sezoni




Prema riječima Zdeslava Šantića, u trenucima krize građanima je najvažnija bila sigurnost, a sada se pak počinje osjećati efekt pada kamata na štednju.
– S druge strane realni pad neto plaća i općenito stanje na tržištu rada mora se osjetiti i na razini štednje, koja je od početka godine opala za gotovo milijardu kuna, no bitno je naglasiti da je na godišnjoj razini u plusu, i to za 6,4 posto, kaže Šantić, koji ne smatra da će se ovaj trend pada depozita građana nastaviti, s obzirom da slijedi turistička sezona koja se obično pozitivno odražava na njihovu razinu.