Zadarska županija ima treći najbolji migracijski saldo u zemlji

Svega je pet osoba iz inozemstva više useljeno u Zadarskoj županiji nego naših iseljeno, pa je poanta pozitivnog migracijskog salda preseljenje iz drugih krajeve zemlje

Banalno pitanje, koje je na kraju ispadalo trik pitanje na studiju političkih znanosti, glasilo je što je osnov države.
Umjesto lupetanja o društveno političkim ustrojima načinima organizacije zemlje i sl., valjalo je kazati – zemlja i stanovništvo.
Naime, bez zemlje i stanovništva nema države. Tako mi se u pamet vječno usjeklo to da je stanovništvo temelje svega.
Konačno kada smo svojevremeno prije ove krize gledali brzorastuće zemlje (možemo i sada) jedna od bitnih faktora njihovog rasta je bila – rezerva stanovništva. Kada bi uz to imalo i odgovarajuću obrazovnu, odnosno kvalifikacijsku razinu pogotovo. Ne govorimo o zemljama jeftine radne snage već recimo Irskoj, dok smo joj tepali kao Keltskom tigru. No, na stranu sadašnja kriza i položaj Irske.
Dakle, stabilan rast stanovništva i u budućnosti potencijal je na koji svaka ozbiljna tvrtka kod investiranja na neko područje polazi.
Hrvatska nema rezervu stanovništva zanimljivu ozbiljnijim ulagačima. Hrvatska gubi stanovništvo po oba osnova – većim mortalitetom od nataliteta, kao i većim iseljavanjem od useljavanja.
U zadnjem priopćenju Državnog zavoda za statistiku dani su podaci o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske za razdoblje od 2001. do 2010. te za razinu županija od 2006. do 2010.
Vanjska migracija
U 2010. godini 4.985 osoba doselilo se iz inozemstva u Republiku Hrvatsku, a 9.860 osoba odselilo se u inozemstvo. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -4 875, što u našoj lokalnoj zajednici odgovara jednom izgubljenom gradu veličine Biograda.
Negativni migracijski saldo rezultat je manjeg broja doseljenih osoba od broja odseljenih osoba (broj doseljenih iz inozemstva u odnosu na 2009. smanjio se za više od 40%). Osim toga, poboljšava se kvaliteta administrativnih podataka kojima se koristi službena statistika za istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva. Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova poduzima kontinuirane napore zbog postizanja što većeg stupnja usklađenosti evidencije prebivališta sa stvarnim stanjem stanovanja osoba na određenim adresama
Također, u 2008. stupio je na snagu novi Zakon o strancima, kojim su propisani stroži uvjeti odobrenja boravka strancima, što je također moglo pridonijeti postupnom smanjenju broja doseljenih stranaca.
U 2010. iz inozemstva se doselilo 83,8% hrvatskih državljana i 16,2% stranaca, a odselilo se 97,6% hrvatskih državljana i 1,0% stranaca (za 1,4% osoba državljanstvo je nepoznato). Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 51,9% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Bosnu i Hercegovinu (36,0%) te Srbiju (30,9%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2010. najveći je udio imao Grad Zagreb (22,3%) i Splitsko-dalmatinska županija (16,5%). Po broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo u 2010. na prvom je mjestu Grad Zagreb s 13,8% od ukupnog broja odseljenih, a slijede Sisačko-moslavačka županija s 11,1% i Splitsko-dalmatinska županija s 10,6%.
Unutarnja migracija
U 2010. naselje stalnog stanovanja (prebivalište) unutar Republike Hrvatske promijenilo je 66.739 osoba
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina starosti (47,7%), a udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 55,2%.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2010., najviše osoba (38,8%) selilo se između gradova/općina iste županije, između županija selilo se 38,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine 22,5% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2010. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) ima pet županija i Grad Zagreb, a najviši je u Gradu Zagrebu (1 620 osoba). Negativan saldo migracije među županijama ima petnaest županija, s time da je najveći u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-651 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-552 osobe)
Ukupna migracija u 2010.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2010. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Grad Zagreb (1 367 osoba) i Zagrebačka županija (894 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1 392 osobe) i Sisačko-moslavačka županija (-1 328 osoba).
Dodamo li tome porazne podatke o prirodnom kretanju stanovništva, gdje godinama više ljudi u Hrvatskoj umire nego se rađa, jasno je upozorenje demografa da nas uskoro čekaju brojke od manje od četiri milijuna stanovnika.
Povezati to sa zastrašujućim brojkama nezaposlenosti i jadnim brojkama ukupne zaposlenosti naravno da je i moguće i potrebno. Uostalom zbog čega se konstantno gubi stanovništvo.
 

Zadarska županija bolja od lošeg prosjeka

Zadarska županija imala je u 2010. godini 373 doseljenih i 368 odseljenih osoba. To je i najgori saldo u posljednjih niz godina kada je po godinama doseljenih bilo i 1.500, a odseljenih 400-500 kada govorimo vanjskim migracijama. Ove je godine saldo oko nule.
Kod unutarnjih migracija Zadarska županija imala je 3.158 doseljenih i 2.493 odseljena, odnosno 664 više doseljenja nego odseljenja.
Saldo ukupne migracije Zadarske županije prema tome je pozitivan za 669 osoba od čega je pozitiva došla od unutarnjih migracija sa 664, a svega za pet osoba iz vanjskih migracija.
No, takva brojka pozitivna je u odnosu na ukupnu hrvatsku stvarnost s negativnim  migracijskim saldom.
Pozitivan saldo ukupne migracije ima Zagrebačka županija (865), Primorsko-goranska (232), Istarska (85), i Grad Zagreb (1367) pa bi prema tome Zadarska županija bila treća najbolja u zemlji prema migracijskom saldu. Kod međužupanijskih migracija to isto vrijedi. Dakle Zadarska je županija i tu treća nakon Zagreba i Zagrebačke županija po privlačenju domaćeg stanovništva kod preseljenja. Kod vanjskih migracija s pet više doseljenih nego odseljenih nema se čime ponositi. No, Međimurska ima šest, Varaždinska tri, Krapinsko-zagorska 29 i Zagrebačka 29 i to je sve od pozitive, a čak i Zagreb je izrazito negativan. Prema tom saldu smo rijetko pozitivni i s četvrtim mjestom u zemlji.
 Dodajmo tome da izračuna prirodnog kretanja stanovništva, dakle rođenih i umrlih za lanjsku godinu nemamo, ali da je Zadarska županija bila jedna od nekoliko u zemlji koja je imala vitalan indeks i do 104, dok je hrvatski bio na oko 85 ili manje. U 2009. godini i Zadar je pao ispod sto odnosno na 98.