Inozemni dohodak za prošlu godinu prijavilo 123 tisuće Hrvata

Slika korisnika katarina.ergovic
u pitanju 6,23 milijarde kuna
Autor: 
Dusko JARAMAZ/PIXSELL
Ilustracija

Građani koji rade u inozemstvu ili iz inozemstva primaju mirovinu ili dividendu, ali su i dalje hrvatski porezni rezidenti, prijavili su Poreznoj upravi za prošlu godinu gotovo 6,23 milijarde kuna dohotka zarađenog izvan Hrvatske. Svoj inozemni dohodak prijavilo je 123.413 tisuća građana, a iz Porezne uprave ističu da prikupljanje i obrada podataka za prethodnu godinu još uvijek je u tijeku, pa se dostavljeni podaci ne smatraju konačnima.

Za razdoblje od 2017. godine pa do kraja godine dohotke iz inozemstva prijavljivalo je od 120 do 133 tisuće građana, a ukupan iznos prijavljenog dohotka kretao se od šest do 7,3 milijarde kuna. Rekordna je po tom pitanju bila 2019. godine, kada je inozemni dohodak prijavilo više od 133 tisuće građana i to u ukupnom iznosu od 7,32 milijarde kuna. Više do 18 tisuća građana ove je godine prijavilo dohodak i za ranije godine, nakon poziva Porezne uprave da ispune tu svoju obvezu ako žele izbjeći kazne i zatezne kamate.

Iz porezne uprave napominju da je riječ o poreznim obveznicima koji su u obračunskom razdoblju, odnosno za svaku od tih godina pojedinačno prijavljivali primitke s osnove nesamostalnog rada- plaća i mirovina, samostalne djelatnosti, drugog dohotka, kapitala, imovine i imovinskih prava. Uz to je riječ o poreznim obveznicima koji su ispunili zakonsku obvezu prijave inozemnog dohotka Poreznoj upravi, neovisno o tome plaćaju porez u Republici Hrvatskoj sukladno sklopljenim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Pitanje prijave dohotka i plaćanja poreza u Hrvatskoj postalo je aktualno krajem prošle godine kada je Ministarstvo financija pozvalo građane da, ako su još porezni rezidenti u Hrvatskoj, prijave svoju zaradu u inozemstvu, pa je dio obveznika postao svjestan toga da njihov dohodak podliježe dodatnom oporezivanju u Hrvatskoj, ako su još uvijek domaći porezni rezidenti. Građani koji, primjerice, rade u Njemačkoj ili Švedskoj ili iz tih država dobivaju mirovinu moraju prijaviti svoj dohodak, ali s obzirom na to da s tim zemljama vrijedi pravilo izuzeća ti prihodi od nesamostalnog rada ne podliježu dodatnom oporezivanju u Hrvatskoj. Te sreće nisu oni koji rade u Italiji, Sloveniji ili Irskoj jer im Hrvatska ima pravo naplatiti razliku poreza na dohodak.

Sve njih država je osim krajem prošle godine i početkom ove godine pozivala da prijave svoj inozemni dohodak i za prethodne godine, ako to nisu učinili, uz obećanje da im neće naplatiti prekršajne kazne i zatezne kamate, te da će iskoristiti za njih povoljnije porezne stope koje su na snazi od početka prošle godine i kad bude obračunavala porez na dohodak iz ranijih godina.

Na pitanje koliko je građana odgovorilo na taj poziv porezne uprave Porezna uprava odgovara da je u 2022. godini 18.134 poreznih obveznika dostavilo obrazac Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka za prethodne godine. To znači da ni za jednu godinu broj onih koji su dohodak prijavili tek nakon poziva Porezne uprave ne prelazi 15 posto od ukupnog broja građana koji su prijavili inozemni dohodak.

No, kad je u pitanju naplata poreza, Porezna uprava na naše pitanje koliko je ukupno poreza naplatila na osnovu inozemnog dohotka domaćih obveznika odgovara da ne mogu dostaviti obračun poreza samo na osnovu inozemnog dohotka jer se za obveznike radi izračun godišnje obveze poreza i prireza koji uključuje sve ostvarene primitke tijekom godine, neovisno o tome jesu li su isti ostvareni u tuzemstvu i/ili inozemstvu.

Porezna uprava je svoj poziv građanima da dobrovoljno prijave dohodak uputila uz upozorenje da je uočila da određeni broj građana nije ispunio svoju obvezu na osnovu međunarodne razmjene podataka u kojoj je dobila i podatke o primicima hrvatskih rezidenta. Na pitanje koliko građana i nakon njihovog poziva nije prijavilo dohodaka te koliko su pokrenuli prekršajnih postupka iz porezne uprave ne otkrivaju brojke. Kažu da su pokrenuli postupke utvrđivanja neprijavljenih primitaka iz inozemstva i javnih davanja po službenoj dužnosti koji su još uvijek u tijeku i zato nemaju informacije o utvrđenim obvezama po toj osnovi.

Porezna uprava dosad je blagonaklono gledala na prijavljivanje dohotka iz inozemstva, ali je lani počela glasnije pozivati građane da ispune svoju obvezu jer je očit razmjena podataka među poreznim upravama počela bolje funkcionirati. Za neprijavljivanje dohotka u Hrvatskoj je predviđena kazna od dvije do 20 tisuća kuna. Uz plaćanje poreza i zateznih kamata, a država ima pravo naplatiti porez šest godina unatrag jer je toliki rok zastare.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno