Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Azijati vjeruju u čarobna svojstva magarećeg mlijeka

27.07.2011. 22:00
Azijati vjeruju u čarobna svojstva magarećeg mlijeka


Tijekom godine nas turisti jako rijetko posjećuju, ali u sezoni dnevno svrati 20 do 30 automobila. To su uglavnom individualni gosti, mahom obitelji s djecom, a imamo i ugovor s nekim turističkim agencijama pa nas posjećuju i organizirane grupe turista, priča Štulina


Osim mora, sunca i kulturne baštine, turističkih atrakcija Zadra i njegove okolice, zadarski kraj krije i čari seoskog turizma.
Naime, mnogi strani gosti već se godinama vraćaju na farmu magaraca “Dar Mar” u Poljicima, između Zadra i Ražanca. Riječ je o već poznatoj farmi Damira Štuline, koja se uz možda još dvije ili tri takve farme u svijetu bavi proizvodnjom magarećeg mlijeka, kako mnogi znaju reći- eliksira zdravlja i ljepote.
Magarac, kućni ljubimac
Ova farma na kojoj je trenutačno 85 magaraca na istom se mjestu nalazi već 20 godina, a svi članovi velike, sedmeročlane obitelji Štulina, brinu se o svojoj farmi, na kojoj osim magaraca “stanuju” i ovce te sve vrste peradi i nekoliko zečeva.
– Sve je počelo prije 20 godina kad sam nabavio jednog magarca, s kojim nisam imao nikakve posebne planove. Držao sam ga kao kućnog ljubimca, u želji da na bilo koji način održim tradiciju, a i zbog toga da moja djeca, danas kad mnogi nikad nisu ni vidjeli magarca, znaju kakva je to životinja. No onda sam nabavio još jednu ženku, koja je brzo počela davati mlijeko, o kojem ja, moram priznati, tada nisam ništa znao. Ljudi su počeli navraćati i raspitivati se o mlijeku, a ja sam se čudio. Tad sam se i sam počeo raspitivati, educirao sam se i vrlo brzo naučio o kakvom je kvalitetnom napitku riječ, priča Štulina, pojašnjavajući kako se magareće mlijeko dobiva mužnjom ženki dalmatinskog magarca, a preporučuje se u liječenju kašlja, alergija, nadomjestak je za majčino mlijeko, otvara apetit, može se uzimati kao hrana nakon teških operacija, služi za uljepšavanje tena, a ima i jaka afrodizijska svojstva.
Magareće mlijeko se, kako navodi Štulina, upotrebljava kao hrana, napitak i lijek, a sve je to ispitao i dokazao svojim dugogodišnjim radom i iskustvom.
– Ovo se mlijeko koristi kao hrana jer je jedan njegov decilitar vrijedan kao najbolji i najkvalitetniji obrok s velikom energetskom vrijednosti. Koristi se kao napitak jer je izuzetno pitko i osvježavajuće, blagog je i slatkog okusa, bez mirisa te je lako probavljivo. Najbolji je ipak kao lijek, a koristi kod svih bolesti pa čak i onih koje moderna medicina smatra neizlječivima. Mislim da ima neslućene mogućnosti u liječenju kod svih uzrasta i to dojenčadi, djece u pubertetu, odraslih te staraca, a posebno je zdravo za trudnice, kaže Štulina, pojašnjavajući kako magareće mlijeko djeluje kao antioksidans, obnavlja stanice, dovodi u balans sve tvari u tijelu poboljšavajući funkcioniranje metabolizma i uvelike produljuje životni vijek.
Decilitar mlijeka 50 kuna
Za magareće mlijeko s farme u Poljicima zna se već dugo, a Štulina navodi da su ga tijekom svih ovih godina posjetili ljudi iz cijelog svijeta, mahom oni koji se bore s nekom rijetkom bolešću i koji vjeruju u alternativnu medicinu. Vrlo je zanimljivo da su najveći interes pokazali Azijati koji, kako kaže Štulina, po svojoj tradiciji gaje vjerovanje u čarobna svojstva magarećeg mlijeka, pa Štulinu smatraju svecem, a zasluge za njegov posao ne pridaju ljudskim, nego božanskim vrijednostima. Nisu ga ipak posjećivali “obični” ljudi iz azijskih zemalja, nego pak azijski veleposlanici u Hrvatskoj, koji su na farmu “Dar Mar” znali doći s prevoditeljima. Među najvjernijim kupcima su ipak ljudi iz Dalmacije i Hercegovine i to zahvaljujući tradiciji. Štulina, pak, svima preporučuje desetodnevnu kuru od decilitra magarećeg mlijeka na dan i to djeci do puberteta preporučuje razdijeliti decilitar na tri dijela, a odrasli ga mogu popiti odjednom. Ipak, cijena je možda ono što će pojedince odbiti, jer jedan decilitar ovog mlijeka košta 50 kuna, što ne čudi jer, kako pojašnjava Štulina, magarica daje dva do tri decilitra mlijeka na dan, a polovica toga je za puliće. Osim toga, potrebno je puno truda, rada i strpljivosti, jer magarica na svijet donosi samo jednog pulića.
– Od ukupno 85 grla imam tri rasplodna mužjaka, dvadeset mladih magaraca ženki i mužjaka, a ostalo su rasplodne ženke. Važno je naglasiti da je ženka plodna od svoje četvrte pa do 25. godine, dok je mužjak plodan do 35. godine, a jedni i drugi žive do 50. godine. No kod oplodnje se mora paziti na puno stvari pa se tako u krdu mora ostaviti optimalan broj mužjaka, koji naravno ne smiju biti u rodu sa ženkama, a ženke se biraju prema njihovim genetskim predispozicijama te po izgledu. Ostali služe isključivo kao kućni ljubimci ili se prodaju za meso, navodi Štulina, ističući da sam nikad nije probao magareće meso, ali doznaje da je izvrsne kvalitete. Najveću tradiciju ima u Italiji gdje se meso mladih magaraca koristi svježe za pripremu, a od mesa starijih magarca pripremaju se kobasice i salame, poput, primjerice, tradicionalne talijanske mortadele.
Kad se magarac naljuti?
Najbliža ovakva farma je, kako kaže Štulina, na Siciliji, a čuo je i da postoji jedna u Portugalu te negdje u SAD-u gdje jedan Meksikanac kolekcionar drži sve vrste magaraca na svijetu. Štulina je, pak, vjeran domaćem dalmatinskom magarcu, a prije dva mjeseca krdu Dalmatinaca pridružio je i jednog magarca iz Španjolske, za kojeg kaže da se jako dobro uklopio.
Da je Štulina, kako kaže, bez neke posebne namjere, svoju farmu pretvorio i u turističku atrakciju, najbolje dokazuju strani turisti koji se svake godine ponovno vraćaju u Poljica. Oni se ne zadovoljavaju raznim predmetima u obliku dalmatinskog magarca koji im se nude u suvenirnicama, kad za samo nekoliko kilometara vožnje i za samo 10 kuna mogu nahraniti, dotaknuti i uzjahati pravog magarca.
– Tijekom godine nas turisti jako rijetko posjećuju, ali u sezoni ovdje dnevno svrati 20 do 30 automobila. To su uglavnom individualni gosti, mahom obitelji s djecom, a imamo i ugovor s nekim turističkim agencijama pa nas posjećuju i organizirane grupe turista. Posjetitelji dobiju posudicu s kukuruzom kojim hrane magarce, a moram reći da su ih i magarci jako dobro prihvatili, navikli su na goste i zato se namjeste i čekaju ih uvijek spremni za porciju kukuruza. Ipak, ako im netko ne ponudi posudicu s hranom znaju biti ljuti, valjda i oni goste bez dara smatraju nepristojnima, govori Štulina u šali.
Osim Štuline rijetko tko još u Zadarskoj županiji drži magarce, možda netko ima po jednog, kao kućnog ljubimca. Posebno ga žalosti što su danas rijetke i trke magaraca, za koje je on donedavno iznajmljivao svoje, a kojih danas gotovo uopće nema.
Za svojih petero djece Štulina kaže da jako vole životinje, jer odrasli su na ovom imanju za koje ih puno toga veže. Stoga se nada da će nastaviti njegovim stopama i održati ovu tradiciju. Ipak, kako kaže, moraju znati da je za uspješan posao potreban predan i ozbiljan rad te konstantno ulaganje i volja za koju vjeruje da su je njegova djeca naslijedila.