Branjem samoniklog bilja do zarade

Samoniklo bilje osim što ima veliku nutritivnu vrijednost može biti i dodatni izvor zarade što dokazuje i primjer udruge “Zeleno zlato” koja već dvije godine provodi socijalni samoodrživi projekt sakupljanja i prerade samoniklog ljekovitog bilja na području Banije. O razvoju projekta od ideje do realizacije više je govorio Ognjen Andrić, predsjednik Društva za socijalnu ekologiju “Zeleno zlato” na predavanju koje je održano sinoć u sklopu 20. Sajma zdrave hrane i tradicijskih proizvoda “Dani sunca” koji organizira udruga “Eko-Zadar”.
– Suština priče je da je ovo socijalni i razvojni projekt. Plaćamo desetak kuna po kilogramu svježe herbe na kućnom pragu ljudi. Organiziramo ljude u okolici Gline, koja je statistički najsiromašniji grad u Hrvatskoj, da oko svoje kuće beru samoniklo bilje – koprivu, matičnjak, stolisnik, maslačak, kupinu, lazarkinju. Nema nikakve tajne, to je korov koji se bere. Taj korov kada se negdje prodaje, prodaje se sušen za kunu i pol, a mi svjež kupujemo za osam do 10 kuna. Ti ljudi putem ovog projekta mogu dobiti novce kojima plaćaju režije i školuju djecu, kazao je Andrić dodajući da su u ovaj projekt ušli nakon što su shvatili da je Banija oduvijek čista, a sva industrija je nestala nakon rata.
Korisnici projekta su ugrožene skupine koje angažmanom na sakupljanju bilja iz divljine zarađuju dodatni prihod, a otkupne cijene bilja su pet puta veće od tržišnih. Bilje se otkupljuje na kućnom pragu i posebno razvijenom tehnologijom prerađuje u fini prah od mješavine bilja koji se prodaje kao dodatak prehrani i spada u kategoriju super-hrane, što je danas jedan od najbrže rastućih segmenata u prehrani i farmaciji. Projekt je sufinanciran sredstvima finske i nizozemske vlade. Nutricionisti takvo bilje smatraju zlatom, a udruga “Zeleno zlato” je formirana s namjenom realizacije projekta koji ima za cilj napraviti proizvod namijenjen tržištu. Zanimljivo je da se sličan projekt može provesti i u Zadru.
– Surađujemo s veteranima Domovinskog rata i trenutno je 31 obitelj uključena u projekt. U prvoj godini preradili su oko 5 tona svježe robe, dobili su pedesetak tisuća kuna i 20 na preradu te je ispalo da je svaka obitelj dobila oko 2500 kuna u prvoj godini. Projekt može zaživjeti i u Zadru, jer i ovdje kao u Baniji postoje razne vrste bilja. Priča je krenula sa sokovnicima, nakon što su ljudi skužili zdravu hranu i “green drink”. Roba iz zaleđa Zadra prodaje se 20 do 30 kuna po kilogramu. Ovdje postoji hrpa bilja koje na Baniji nemamo i može se napraviti drugi recept, kazao je Andrić.