Grmilo i sivalo, a ni prašinu nije smočilo
Poruka greške
Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).

Zovem Zdenka Nekića Smuđu iz Podgradine na mobitel, ali se ne javlja. Nakon nekih sat vremena zove Smuđo i ispričava se što se nije prije javio. Manitam traktorom kroz polje, od bazena do bazene gledajući gdje ima vode da zalijem povrće pa nisam čuo da mi mobitel zvoni. Pa kakvo je stanje s vodom pitam Smuđu.
Bolešćine i zalivanje
-Lošo da nemore gore, odgovara Smuđo i nastavlja: -
Ovo malo kiše što je pala u ponedjeljak samo je utrnula prašinu i navukla boleščinu. Druge vajde od nje nije bilo.
Ne samo ja nego i ono malo mještana koji se bave poljoprivredom bore se ne samo sa sušom, već i visokim temperaturama. To je vidljivo po tome što zalijevaš po cijeli dan, ali biljka naprosto ne raste. Evo slučaja s pomidorima. Bez obzira što im se daje dovoljno vode plodovi su počeli pucati okolo peteljke i takvi nisu za prodaju.
Što je tome razlog? - pita Smuđo.
Pucanje pomidora
Pucanje plodova rajčice u tehnološkoj zriobi javlja se kada su visoke temperature, obilato zalijevanje i prehrana. Tada biljka u korijenu i stabljici ima velike količine vode i hranjiva. Gornji dio stabljike i plodovi izloženi su visokim temperaturama i biljka na tim dijelovima usporava cirkulaciju sokova. Slikovito rečeno korijen radi kao pumpa i gura otopljena hranjiva u više dijelove biljke. Kako su provodni snopovi stabljike, a pogotovo plodova suženi dolazi do pucanja pojašnjavam Smuđi.
Nije samo Smuđu u problemima s vodom već i oni koji su se odlučili za zimsku proizvodnju povrća.
Nikad manje padalina
Trebao je posaditi zimski kupus, jer je rasad pristigao za sadnju, ali mora čekati kišu. Sada je vrijeme sijanja mrkve, ali se proizvođači boje da zbog visoke temperature tla nicanje će biti loše.
U ponedjeljak je palo nešto kiše. Prema podacima DHMZ- a na meteorološkoj postaju Zadar – Puntamika izmjereno je 8,6 litara, a na Zemunik aerodrom 4,6 litara. Ako se tome doda tri do pet litara tijekom srpnja sve je to zanemarujuće. Treba napomenuti da ne samo proljeće, već i zima bili su iznimno suhi. Da se dublje ne ulazi u analizu dovoljno je reći da je na području Zemunik aerodrom izmjereno tijekom svibnja 38,2 litre, a lipnja 13,6 litara vodenog taloga. Malo da biljke imaju dovoljno vode za rast i razvoj kao i da se popuni podzemlje s vodom koja bi se koristila tijekom izrazite suše.
Muke voćara i stočara
Nisu samo proizvođači povrća izloženi suši. U problemima su i voćari. Obitelj Mijac koja posjeduje gotovo 10 hektara nasada breskve i nektarine ostala je bez vode. Presušili su bazeni iz kojih obavljaju navodnjavanje.
Sa sušom imaju problema i stočari.
- Ovog ljeta sam spremio upola manje sijena nego prošle godine žali se Šime iz Suhovara, a gospodarica Anka iz Veljana koja ima 40 ovaca muku muči s ispašom. Trava se je posušila, a sijena je malo tako da ovce ostaju gladne. Ipak Anka je našla rješenje. Breskve koje ne može prodati daje ovcama.
-U gladi se ne bira pa breskve odlično jedu komentira gospodarica Anka.
Suša je toliko jaka da su stabla počela odbacivati lišće.
Propast zelene tržnice
Sada nam nije prioritet proizvesti što kvalitetnije plodove nego spasiti stabla od sušenja govori Alen Mijac vlasnik respektabilnog nasada bresaka i dodaje. Uz sušu veliki problem je prodaja breskve. Ne samo da je cijena niska nego se breskva slabo prodaje. Razlog tome je veliki uvoz. Ne samo trgovački lanci nego i zelena tržnica puni su uvozne breskve.
A kada je riječ o zelenoj tržnici, mjestu koje je predviđeno da proizvođači i trgovci razmjenjuju svoje proizvode gotovo da i ne radi. Prije nekoliko godina vreva i šušur od podneva do kasno u noć bila slika rada tržnice. Danas na nju dolaze samo oni najuporniji. S fiskalizacijom nestali su mali kupci koji ostvaruju dohodak prodajom na štandovima. Umjesto kod nas kupuju u otkupnim centrima većinom uvezenu robu. Oni vještiji je prepakiraju i prodaju pod domaću žali se proizvođač koji pamti zelenu tržnicu još iz doba kada je bila u Zadru kraj mosta.
Štandovi uz prometnice
Da bi nekako opstali poljoprivrednici su smanjili proizvodnju, a ono što proizvode nastoje prodati u direktnom kontaktu s krajnjim potrošačem. Taj način prodaje vidljiv je u brojnim štandovima uz Jadransku magistralu. Od Posedarja do Zadra izbrojili smo više od trideset. Isto toliko i u drugim pravcima prema Biogradu i Viru.
Ovakav oblik prodaje je poznat u svijetu, ali nije glavni. Prodaje se samo manji dio proizvoda na kućnom pragu, a ostalo putem zadruga. Kod nas zadruge nisu saživile jer se smatraju ostacima komunizma. A sve što podsjeća na komunizam treba srušiti.
Lug u vinogradu
Vremenske prilike više nego su povoljne za razvoj pepelnice – luga. Spore pepelnice kliju i bez kapi vode. Za njih je dovoljno da je zrak u vinogradu dosta vlažan. Zato se pepelnica vrlo brzo širi ukoliko u vinogradu vlada zapara. Gljiva pepelnica najbrže se širi kada su temperature između 25 i 35 stupnjeva Celzijusa. Položaji gdje nema vjetra izloženi su jačem napadu.
Greške u suzbijanju
Pogreške koje se najčešće događaju u suzbijanju pepelnice su slijedeće.
Sistemični fungicidi koji se u najvećoj mjeri koriste za suzbijanje pepelnice spadaju u grupu mezosistemika. To znači da ulaze u organ biljke na koji su naneseni i ne prenose se u nove, tek izrasle dijelove biljke. Uz sistemike preporuka struke je da se u prskanje dodaje močivi sumporni fungicidi. Kako se istovremeno suzbija i peronospora većina vinogradara period između dva tretiranja produže na 12 do 15 dana što je predug period pogotovo kada su stvoreni uvjeti za razvoj pepelnice. Osim toga za suzbijanje pepelnice treba koristiti veće količine vode i na osnovi potrošnje vode dozu škropiva pretvoriti u koncentraciju.
Pucanje boba
Dogodi li se da pepelnica jako i naglo zahvatila mora se bolest što prije likvidirati, jer će inače doći do pucanja boba na koje će se nastaniti gljivice truleži i tada je urod otišao u nepovrat. Uz fungicide koji nam stoje na raspolaganju potrebno je u tu svrhu koristiti kalijev hipermangan - prodaje se u ljekarnama. U 100 litara vode stavi se 125 grama hipermangana i tome doda 1 do 1,5 kilograma masnog gašenog vapna. Time se temeljito prska zona grozdova. Sutradan se vinograd poprska s fungicidima za suzbijanje pepelnice ili zapraši sumporom u prahu. Na taj način pepelnica se može uspješno zaustaviti i spasiti berba.
- Prijavite se ili registrirajte za slanje komentara
- 315 čitanja
POD KLJUČEM Benkovački sajam ni nakon pet mjeseci neće se otvoriti 10.
Na svoje unikatne šalice Laura nanosi i zlato
Nevjerojatne nove upute: Kako igrati nogomet i košarku bez kontakta? Capak kaže da se to može
HRVATSKA ZADAĆA:Gdje smo s rimskim nasljeđem i arheološkim turizmom?