Grmilo i sivalo, a ni prašinu nije smočilo

Slika korisnika valentinam
SUŠA UBRALA LJETINU
-Lošo da nemore gore, kaže Smuđo iz Pogradine. Ovo malo kiše što je pala u ponedjeljak samo je utrnula prašinu i navukla boleščinu. Druge vajde od nje nije bilo.
Marijan TOMAC
ZELENA TRŽNICA – Samo najuporniji prodaju svoje proizvode

Zovem Zdenka Nekića  Smuđu iz Podgradine  na mobitel, ali se ne javlja. Nakon nekih sat  vremena zove Smuđo i ispričava se što se nije prije javio.  Manitam traktorom kroz polje,  od bazena do bazene gledajući  gdje ima vode da zalijem povrće pa nisam čuo da mi mobitel zvoni. Pa kakvo je stanje s  vodom pitam Smuđu.

Bolešćine i zalivanje

-Lošo da nemore gore,  odgovara Smuđo i nastavlja: -

Ovo malo kiše što je pala u  ponedjeljak samo je utrnula  prašinu i navukla boleščinu.  Druge vajde od nje nije bilo.

      Ne samo ja nego i ono malo  mještana koji se bave poljoprivredom bore se ne samo sa  sušom, već i visokim temperaturama. To je vidljivo po tome  što zalijevaš po cijeli dan, ali  biljka naprosto ne raste. Evo  slučaja s pomidorima. Bez obzira što im se daje dovoljno  vode plodovi su počeli pucati  okolo peteljke i takvi nisu za  prodaju.

 Što je tome razlog? - pita  Smuđo.

Pucanje pomidora

 Pucanje plodova rajčice u  tehnološkoj zriobi javlja se kada su visoke temperature, obilato zalijevanje i prehrana. Tada biljka u korijenu i stabljici  ima velike količine vode i hranjiva. Gornji dio stabljike i  plodovi izloženi su visokim  temperaturama i biljka na tim  dijelovima usporava cirkulaciju sokova. Slikovito rečeno korijen radi kao pumpa i gura  otopljena hranjiva u više dijelove biljke. Kako su provodni  snopovi stabljike, a pogotovo  plodova suženi dolazi do pucanja pojašnjavam Smuđi.

    Nije samo Smuđu u problemima s vodom već i oni koji  su se odlučili za zimsku proizvodnju povrća.

Nikad manje padalina

Trebao je posaditi zimski  kupus, jer je rasad pristigao za  sadnju, ali mora čekati kišu.  Sada je vrijeme sijanja mrkve,  ali se proizvođači boje da zbog  visoke temperature tla nicanje  će biti loše.

    U ponedjeljak je palo nešto  kiše. Prema podacima DHMZ- a na meteorološkoj postaju  Zadar – Puntamika izmjereno  je 8,6 litara, a na Zemunik aerodrom 4,6 litara. Ako se tome  doda tri do pet litara tijekom  srpnja sve je to zanemarujuće.  Treba napomenuti da ne samo proljeće, već i zima bili su  iznimno suhi. Da se dublje ne  ulazi u analizu dovoljno je reći  da je na području Zemunik  aerodrom izmjereno tijekom  svibnja 38,2 litre, a lipnja 13,6  litara vodenog taloga. Malo da  biljke imaju dovoljno vode za  rast i razvoj kao i da se popuni  podzemlje s vodom koja bi se  koristila tijekom izrazite suše.

Muke voćara i stočara

Nisu samo proizvođači povrća izloženi suši. U problemima su i voćari. Obitelj Mijac  koja posjeduje gotovo 10 hektara nasada breskve i nektarine ostala je bez vode. Presušili  su bazeni iz kojih obavljaju  navodnjavanje.

      Sa sušom imaju problema i  stočari.

- Ovog ljeta sam spremio  upola manje sijena nego  prošle godine žali se Šime iz  Suhovara, a gospodarica Anka  iz Veljana koja ima 40 ovaca  muku muči s ispašom. Trava  se je posušila, a sijena je malo  tako da ovce ostaju gladne.  Ipak Anka je našla rješenje.  Breskve koje ne može prodati  daje ovcama.

-U gladi se ne bira pa breskve odlično jedu komentira  gospodarica Anka.

      Suša je toliko jaka da su stabla počela odbacivati lišće.

Propast zelene tržnice

Sada nam nije prioritet  proizvesti što kvalitetnije plodove nego spasiti stabla od  sušenja govori Alen Mijac  vlasnik respektabilnog nasada  bresaka i dodaje. Uz sušu veliki problem je prodaja breskve.  Ne samo da je cijena niska nego se breskva slabo prodaje.  Razlog tome je veliki uvoz. Ne  samo trgovački lanci nego i  zelena tržnica puni su uvozne  breskve.

     A kada je riječ o zelenoj  tržnici, mjestu koje je predviđeno da proizvođači i trgovci razmjenjuju svoje proizvode gotovo da i ne radi. Prije  nekoliko godina vreva i šušur  od podneva do kasno u noć  bila slika rada tržnice. Danas  na nju dolaze samo oni najuporniji. S fiskalizacijom nestali su mali kupci koji ostvaruju  dohodak prodajom na štandovima. Umjesto kod nas kupuju u otkupnim centrima  većinom uvezenu robu. Oni  vještiji je prepakiraju i prodaju  pod domaću žali se proizvođač koji pamti zelenu tržnicu još iz doba kada je bila u  Zadru kraj mosta.

Štandovi uz prometnice

  Da bi nekako opstali poljoprivrednici su smanjili proizvodnju, a ono što proizvode  nastoje prodati u direktnom  kontaktu s krajnjim potrošačem. Taj način prodaje  vidljiv je u brojnim štandovima uz Jadransku magistralu.  Od Posedarja do Zadra izbrojili smo više od trideset. Isto toliko i u drugim pravcima prema Biogradu i Viru.

    Ovakav oblik prodaje je  poznat u svijetu, ali nije glavni. Prodaje se samo manji dio  proizvoda na kućnom pragu,  a ostalo putem zadruga. Kod  nas zadruge nisu saživile jer se  smatraju ostacima komunizma. A sve što podsjeća na komunizam treba srušiti.

 Lug u vinogradu

  Vremenske prilike više nego su povoljne za razvoj pepelnice – luga. Spore pepelnice kliju i bez kapi vode. Za njih je dovoljno da je  zrak u vinogradu dosta vlažan. Zato se pepelnica vrlo brzo širi ukoliko u vinogradu vlada zapara. Gljiva pepelnica najbrže se širi kada  su temperature između 25 i 35 stupnjeva Celzijusa. Položaji gdje  nema vjetra izloženi su jačem napadu.    

 Greške u suzbijanju

Pogreške koje se najčešće događaju u suzbijanju pepelnice su  slijedeće.

    Sistemični fungicidi koji se u najvećoj mjeri koriste za suzbijanje  pepelnice spadaju u grupu mezosistemika. To znači da ulaze u organ biljke na koji su naneseni i ne prenose se u nove, tek izrasle dijelove biljke. Uz sistemike preporuka struke je da se u prskanje dodaje močivi sumporni fungicidi. Kako se istovremeno suzbija i peronospora većina vinogradara period između dva tretiranja produže  na 12 do 15 dana što je predug period pogotovo kada su stvoreni  uvjeti za razvoj pepelnice. Osim toga za suzbijanje pepelnice treba  koristiti veće količine vode i na osnovi potrošnje vode dozu škropiva  pretvoriti u koncentraciju.

Pucanje boba

 Dogodi li se da pepelnica jako i naglo zahvatila mora se bolest  što prije likvidirati, jer će inače doći do pucanja boba na koje će se  nastaniti gljivice truleži i tada je urod otišao u nepovrat. Uz fungicide koji nam stoje na raspolaganju potrebno je u tu svrhu koristiti  kalijev hipermangan - prodaje se u ljekarnama. U 100 litara vode   stavi se 125 grama hipermangana i tome doda 1 do 1,5 kilograma  masnog gašenog vapna. Time se temeljito prska zona grozdova.  Sutradan se vinograd poprska s fungicidima za suzbijanje pepelnice ili zapraši sumporom u prahu. Na taj način pepelnica se može  uspješno zaustaviti i spasiti berba.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno