»Prazni eseji su jasna poruka«

Ispit iz hrvatskog jezika na državnoj maturi sastoji se od dvaju dijelova, eseja i testa. Međutim, kako bi ga uspješno prošli, maturanti nisu trebali dobiti pozitivnu ocjenu iz eseja.
Kako je izvijestila nacionalna televizija, potpuno rasterećeni pritiska, od njih nešto više od 27.000, čak 14 posto iz eseja nije dobilo niti jedan bod, što znači da su predali prazan, ili gotovo potpuno prazan papir. U skladu s tim, razmišlja se da esej od sljedeće godine ponovno postane uvjet za prolaznost ocjene iz hrvatskog jezika.

Porast negativnih ocjena
– Čak 3825 učenika dobilo je 0 bodova na eseju ili je predalo prazan esej, a njih 1671 nije imao dovoljan broj riječi. U odnosu na prošlu godinu, kada je taj broj bio između 2 i 2400, ovogodišnjih 14 posto pokazuje drastičan porast negativnih ocjena na eseju, rekao je Vinko Filipović, v.d. ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za Dnevnik HRT-a.
Zaključio je da, poučeni ovim podacima, valja ozbiljno razmisliti o povratku eseja kao uvjeta za polaganje ispita državne mature, a konzultirat će se s mjerodavnim institucijama, među kojima je i Institut za hrvatski jezik.
Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatković i donedavni član Upravnog vijeća NCVVO-a, komentirao je problematiku.
– Maturanti moraju biti pismeni i pokazati to. Međutim, o nekim bi se stvarima dalo raspravljati, valjalo bi pojednostaviti primjerice broj riječi na eseju, posebno za strukovnjake, kazuje Tomčić, ali zaključuje da bi pozitivna ocjena iz eseja trebala biti uvjet za prolaznost.

Linijom manjeg otpora
Naime, maturanti su zaključili da nema smisla pisati nešto što se ne ocjenjuje, jednostavno su išli, govori Tomčić, linijom manjeg otpora.
– Eseju treba dati značaj. Maturanti su praznim esejima svima nama poslali jasnu poruku i na nama je da na to primjereno odgovorimo, naglašava Tomčić.
Sandra Šango, ravnateljica zadarske Gimnazije Vladimira Nazora koja je jedno vrijeme bila i koordinatorica za državnu maturu, smatra da je esej vrlo bitan za gimnazijalce.
– Ovo su podaci na nacionalnoj razini, pretpostavljam da je riječ o tek manjem broju gimnazijalaca. Gimnazijalcima je državna matura uvjet da maturiraju. Tijekom četiri godine u gimnaziji zaista puno radimo na pisanju i da je samo mali postotak gimnazijalaca predao prazan esej, nismo ostvarili svoje ciljeve, priča Šango.
Kako završava Šango, ako namjeravaju nastaviti školovanje, pismenost im je jako važna, kao i elokventnost, kako usmena, tako i pismena.